Kako će izgledati europski zid dronova?

Jedna od liderica gradnje "zida dronova" bit će Hrvatska. O dokumentu pod nazivom "Očuvanje mira - Plan za obrambenu spremnost 2030.", koji su zajednički su pripremili Komisija i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i predstavili ga prije nekoliko dana, danas će na samitu u Bruxellesu razgovarati i europski čenici. Plan uključuje četiri ključna projekta: europsku inicijativu za obranu od dronova; nadzor istočnog krila, europski zračni štit i obrambeni svemirski štit.

Obrana od dronova već je dobila kolokvijalan naziv “zid dronova”. Za sada se ne zna previše detalja, no iz onoga što je procurilo u medije radilo bi se o višeslojnom sustavu koji koristi napredne tehnologije za detekciju, praćenje i neutralizaciju dronova, inspiriran iskustvima iz Ukrajine. Detekcija i praćenje bi trebali biti prvi i najvažniji dio ovog zida. Uz korištenje već postojećih radara, dodat će im se novi, fiksni i pokretni, za dronove koji lete nisko.

Predviđa se mreža od preko 200 takvih radara duž cijele istočne granice Unije. Tu su i dodatni akustični senzori koji bi trebali primijetiti male i tihe dronove koji prođu radare. Koristit će se i pokretni senzori na kamionima, dronovima i robotiziranim vozilima, svi opremljeni video kamerama. Neutralizacija i presretanje Svi ti prikupljeni podaci dolazili bi na jedno mjesto (još nije određena lokacija) na kojem bi posebni programi prikupljali podatke iz svih izvora i uz pomoć umjetne inteligencije brzo javljali radi li se zaista o dronovima, i ako da, o kakvim se dronovima radi.

Odgovor na primijećene dronove ovisiti će o političkim odlukama kada “zid dronova” stupi na snagu. Za sada se neutralizacija i presretanje čine prvom opcijom, kao najjeftiniji odgovor. To bi uključivalo elektronsko ometanje signala kako bi se dron sam srušio te davanje lažnih uputa kako bi se izazvao poremećaj elektronike dronova. U slučaju odluke o rušenju dronova također postoji niz opcija, od tradicionalnih  poput vojnih zrakoplova, raketa i projektila sa zemlje do dronova ”lovaca” koji, uz korištenje umjetne inteligencije, sami napadaju protivničke dronove. Takvi lovci već se koriste u Ukrajini, a niz europskih kompanija radi na njihovom razvoju i poboljšanjima. Upravo je to jedan od glavnih izazova ovog plana - kako biti siguran uz što manje troškove.

Andrius Kubilius, europski povjerenik za obranu jasno je rekao kako "rušenje drona vrijednog 10.000 eura raketom od milijun eura – nije održivo." Dobra ideja, teška provedba Vojni stručnjaci i analitičari uglavnom kažu kako je plan dobro zamišljen ali će provedba biti jako teška.

Matteo Ilardo, analitičar u Stratforu misli da će najveći problem u provedbi “zida dronova” biti poslovična sporost Europske unije. "Put do realizacije ostaje dug i pun prepreka, posebno u pogledu troškova, razmjera i prekogranične integracije", rekao je. Analitičari navode i druge probleme - troškovi su veliki, potrebno je obučeno osoblje i velika koordinacija. Tehnički, potrebno je da različiti sustavi rade i reagiraju u realnom vremenu. Pravno gledano, i dalje nije poznato tko bi donosio završne odluke, sama Europska komisija, neko novoosnovano tijelo ili neko treće rješenje.

Carlo Masala, profesor međunarodne politike na vojnom sveučilištu u Münchenu kaže kako su europske vojske podcjenjivale dronove desetljećima, a testiranja su "umjetna" jer ne simuliraju prave borbene taktike. Njegov prijedlog je da cijeli projekt vode ukrajinski operateri dronova jer imaju izravno ratno iskustvo i svjesni su činjenice da se taktike s dronovima mijenjaju svakih pet do šest mjeseci jer se protivnik, Rusija, prilagodi i ta igra nadmudrivanja traje svakodnevno.

Hrvatska među predvodnicama Europska Unija želi u ovom projektu iskoristiti i izraelska iskustva iz ovogodišnjeg rata s Iranom. Iron Dome (željezna kupola), sustav koji štiti Izrael od nebeskih projektila primarno je dizajniran za presretanje raketa kratkog dometa i projektila koji prijete naseljenim područjima. Nema službenih podataka jer su vojna tajna, no u izraelskim se medijima propitivala učinkovitost protiv simultano poslanih više od tisuću dronova iz Irana. 

Izraelske vlasti su javno rekle da je sustav presreo 99 posto lansiranih projektila/dronova, ali nezavisne procjene smanjuju taj postotak za četvrtinu. No jasno je da je trošak po presretanju dronova bio velik, a napadi u rojevima malih, jeftinih i niskoletećih kamikaza-dronova su iznimno opterećivale sustav. Vojni analitičari baš na primjeru željezne kupole pokazuju kako sustav mora biti kombinacija više sistema obrane i presretanja, i EU je tu na dobrom tragu. 

U razvoju EU-ovog "Zida dronova" Hrvatska, Nizozemska i Latvija igrati će ključne uloge, fokusirajući se na proizvodnju, tehnologiju i implementaciju sustava za detekciju i neutralizaciju dronova duž istočne granice EU-a. Ove zemlje su se dobrovoljno prijavile kao "vodeće nacije" u ovom projektu, koristeći svoje postojeće kapacitete i suradnju s Ukrajinom za brzu implementaciju do 2027.