HUP predlaže porezno rasterećenje za održiv rast neto plaća

Uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu vlada donosi do 31. listopada.

S tim povodom HUP je izradio position paper u kojem analiziraju fiskalni prostor i europske prakse za izračun minimalne plaće, te smatra da odgovornost za povećanje životnog standarda trebaju podijeliti poslodavci i država.

Stoga HUP predlaže dva pravila: minimalnu plaću usklađivati prema inflaciji i kretanju dodane vrijednosti u gospodarstvu, a osnovni osobni odbitak automatski povećavati najmanje do porezne osnovice minimalne plaće nakon obveznih mirovinskih doprinosa.

Time bi se osiguralo da radnik/ca na minimalnoj plaći ne plaća porez na dohodak, kažu poslodavci.

Iznose da je od 2017. do 2025. osnovni osobni odbitak povećan oko 18 posto, dok je prosječna plaća porasla približno 87 posto.

"Kada porezni parametri ne prate rast plaća, sve veći dio dohotka podliježe oporezivanju i bez povećanja poreznih stopa. HUP zato traži redovito usklađivanje poreznih pragova i sustavno praćenje tog učinka", navode iz te udruge.

Slične mehanizme, kažu, primjenjuju i druge europske zemlje, pa tako Njemačka porezne parametre prilagođava kako inflacija sama po sebi ne bi povećavala efektivno opterećenje rada, dok Slovačka osobni odbitak automatski veže uz životni minimum, a Austrija zakonski neutralizira dio inflacijskog učinka na porezne razrede.

HUP zato zagovara unaprijed poznata pravila indeksacije umjesto povremenih, jednokratnih odluka, poručujući da povećanje osobnog odbitka relativno snažnije rasterećuje niže i srednje dohotke, a koristi i zaposlenim obiteljima kroz olakšice za djecu i uzdržavane članove, dok radnicima ostaje veći neto iznos bez jednakog povećanja ukupnog troška rada za poslodavca.

"Osobni odbitak je i pitanje konkurentnosti gospodarstva. Snažan rast minimalne plaće podiže i očekivanja zaposlenih u višim platnim razredima. Ako se dio rasta neto primanja ostvari poreznim rasterećenjem, poduzećima ostaje više prostora za očuvanje razlika među platnim razredima, nagrađivanje kvalificiranijih zaposlenika te ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i produktivnost", dodaju iz HUP-a.

HUP podupire daljnji održiv rast plaća, ali upozorava da produktivnost rada po satu u Hrvatskoj doseže tek oko 63 posto prosjeka EU-a, a kaže i da rast troška rada brži od produktivnosti može oslabiti konkurentnost, ulaganja i zaposlenost, osobito u radno intenzivnim djelatnostima.

"Fiskalni prostor za rasterećenje rada postoji. Prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak u 2025. porasli su 14,5 posto, na oko 3,8 milijardi eura, dok su ukupni porezni prihodi lokalne samouprave u tri godine povećani 73,2 posto. Dio tog rasta treba vratiti zaposlenicima i gospodarstvu kroz porezno rasterećenje. Povećanje osobnog odbitka ima fiskalni trošak, pa ga treba povezati s učinkovitijom lokalnom upravom, funkcionalnim povezivanjem jedinica i reformom njihova financiranja, uz mogućnost fiskalnih zaštitnih mehanizama", poručuje HUP.

Zaključno, smatra da minimalna plaća ne treba biti glavni instrument socijalne politike. Stoga, kako kaže, zagovara ciljanu pomoć kućanstvima prema njihovu stvarnom dohodovnom i imovinskom položaju.