HND traži dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je na konferenciji za novinare kao najveći problem Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (AntiSLAPP zakon) istaknuo činjenicu da se odvraćajuće mjere koje zakon propisuje ne odnose na kaznene postupke te upozorio na niz nedavnih slučajeva pritisaka na novinare.

Naveo je da su vijećnici HDZ-a u Općinskom vijeću Općine Proložac nedavno zahtijevali zabranu snimanja i prijenosa sjednice uživo novinaru Radija NU iz Imotskog, unatoč tome što za to nisu imali ovlasti niti je za to postojala suglasnost načelnika. Podsjetio je i na slučaj novinara Telegrama i dopredsjednika HND-a Drage Hedla, koji je, prema njegovim riječima, gotovo nasilno izbačen iz restorana u Vukovarsko-srijemskoj županiji uoči najavljenog dolaska premijera.

"U Hrvatskoj novinar snosi dvostruku pravnu odgovornost za objavljeni rad - parničnu i kaznenu. Budući da se ovaj zakon ne odnosi na kaznene postupke, opravdano strahujemo kako će to značiti veći broj kaznenih postupaka protiv novinara i urednika", kazao je Zovko te pozvao Ministarstvo da iz Kaznenog zakona briše odredbe o kaznenim djelima protiv časti i ugleda. Kao primjer naveo je da se kazneni postupak koji se po tužbi bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića protiv kolega Branka Mijića i Gorana Gazdeka vodi već šestu godinu, zbog HND-ova priopćenja koje su potpisali kao tadašnji dopredsjednici Društva.

Zovko: Hrvatska ima čak tri europska "šampiona" za najveće SLAPP-tužitelje

Zovko je kazao i da je Hrvatska u posljednjih pet godina iznjedrila čak tri europska “šampiona” u dodjeli neslavne nagrade za najveće SLAPP-tužitelje: Hrvatsku radioteleviziju, suca Zvonka Vrbana i ovogodišnjeg “pobjednika”, suca Ivana Markovića. Usporedio je i hrvatsku praksu s francuskom gdje se tužbe zbog povrede časti i ugleda vode za simboličan iznos od jednog franka, dok se u Hrvatskoj traže odštete i do 100.000 eura.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo Tvrtko Jakovina rekao je da taj Centar, uz podršku Europske komisije, prati provedbu antiSLAPP direktive u Hrvatskoj te da prosječan sudski postupak traje najmanje četiri godine. Od 2016. do 2023. bilo je prosječno najmanje 60 tužbi godišnje koje bi se po pojedinim elementima mogle smatrati SLAPP tužbama, isključivo protiv novinara, kazao je.

Da SLAPP nije problem samo novinara, nego i drugih organizacija civilnog društva, istaknula je i glavna tajnica HND-a Melisa Skender kazavši da je HND ušao u radnu skupinu za izradu nacrta zakona tek nakon što je javno zaprijetio da će prekinuti svaku suradnju s Ministarstvom pravosuđa ako u radnoj skupini ne bude imao svojeg predstavnika. HND je, kaže, još 2019. godine, nakon osnivanja Centra za zaštitu slobode izražavanja, predložio vlastima dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda, uz mogućnost da se povreda ugleda umjesto toga rješava objavom ispravka, odgovora ili isprike.