"Uspio sam zaštititi hrvatsko pravosuđe i spriječiti naum lijeve oporbe koja je željela da se sjednica Odbora za pravosuđe i saslušanje kandidata dogodi i prije nego što dobijemo informacije o tome je li sutkinja Mirta Matić sestri svoga bivšeg supruga Tomislava Ricova javila da je on pod mjerama", rekao je Grmoja novinarima nakon sastanka Odbora. Najavio je da će se u ponedjeljak, 1. prosinca u 11 sati održati saslušanje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.
Grmoja je danas šestorama članova Odbora predočio klasificirani dokument koji je zatražio od USKOK-a u vezi s medijskim napisima da je kandidatkinja predsjednika RH za predsjednicu Vrhovnog suda Mirta Matić bivšem suprugu odavala informacije iz istrage. Podsjetio je da su zastupnici lijeve oporbe prikupili potpise za sazivanje sjednice, ali nisu uspjeli spriječiti da istina izađe na vidjelo. Naveo je i da su članovi odbora upoznati s informacijama koje, ocjenjuje, nisu ohrabrujuće za kandidatkinju koju predlaže predsjednik Republike Zoran Milanović.
Grmoja je kazao i da ga sada jednako napadaju HDZ i SDP, a u svemu im asistira Možemo! i Dalija Orešković. Naveo je i da je da sastanku članica Odbora Dalija Orešković pokušala fotografirati dokument, što joj nije dopustio. Drži kako ga HDZ i SDP jednako napadaju jer je poremetio političku trgovinu tih stranaka koje "godinama dogovaraju ljude za sve ključne pozicije u pravosuđu i Ustavnom sudu". Pri tome je to "dogovorno pravosuđe HDZ-a i SDP-a" Hrvatskoj donijelo to da imamo najneefikasnije pravosuđe u Europi i u kojem postupci protiv 'velikih riba' traju godinama.
Mažar (HDZ): Prestati sa cirkusom
HDZ-ov potpredsjednik tog Odbora Nikola Mažar rekao je da očekuje da će se sazivanjem sjednice Odbora početkom idućeg tjedna svi vratiti u okvire u saborskog Poslovnika i zakona te "prestati sa cirkusom" koji na neki način tu priču dovodi na rub zakona i Poslovnika. Tada će svi zajedno na temelju današnjeg uvida - temeljem razgovora, pitanja i odgovora kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, donijeti odluke.
Mažar očekuje i da će sjednica Odbora za pravosuđe biti otvorena, transparenta i javno dostupna svim građanima i saborskim zastupnicima te medijima. Pojasnio je i da se i drugi saborski zastupnici, ako to žele, mogu upoznati s dopisom Uskoka kako bi na temelju njega na plenarnoj sjednici mogli donijeti odluku koga će podržati.
SDP-ov Arsen Bauk rekao je kako Grmoja sada očito uživa u situaciji da se sada sve 'vrti oko njega' i svoju poslovničku obvezu da sazove odbor temeljem zahtjeva trećine zastupnika vuče do krajnjih granica. "Ako to ne napravi do ponedjeljka sjednicu će sazvati predsjednik Sabora", kazao je. Istaknuo je da će se na sjednici Odbora za pravosuđe dati mišljenje o sva tri kandidata koji su se javili i ono će biti proslijeđeno predsjedniku Republike koji će na temelju toga predložiti ili ne Hrvatskom saboru kandidata.
Orešković (DOSiP): Turudić se upleo u proces izbora kandidata
I Urša Raukar Gamulin (Možemo!) rekla je da se treba ponašati po proceduri, po Zakonu o tajnosti podataka i saborskom Poslovniku, a ne to "politikantski iskorištavati u svojim nekim bitkama". Navela je i da kada je Grmoja rekao da će tražiti mišljenje Uskoka i DORH-a nitko od članova tog Odbora nije imao ništa protiv. Podsjetila je da je na toj sjednici bila usmeno najavljena sjednica za tjedan dana ali nakon toga nisu dobili informaciju kada će se ona održati. "Zbog toga smo potpisali i tražili sjednicu. Nikakva podrška nikome niti igrači ičiji", kazala je.
Dalija Orešković (DOSiP) smatra da se glavni državni odvjetnika Ivan Turudić upleo u proces izbora kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Upitala se može li Turudić proglasiti klasificiranim podatkom nešto što je već javno dostupan podatak, nešto što bi trebao biti javno dostupan podatak te nešto što mora biti predmet javne rasprave na Odboru za pravosuđe kada se saslušavaju kandidati, ali i predmet javne rasprave u Saboru ili javnosti.
"Nedopustivo je da se na ovakav način klasificiranjem pojedinih podataka želi stvoriti dojam da postoji nešto suspektno što će samo probrani saborski zastupnici znati. A koji će se ujedno i obvezati da o tme ne mogu govoriti", kazala je.
Grmoja: Na sjednicu Odbora za pravosuđe pozvat ću glavnog državnog odvjetnika
Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja priopćio je da će sa sjednice Odbora, sazvane za ponedjeljak, uputiti službeni poziv glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću i to zbog opravdane sumnje da se kršio tzv. lex AP. Grmoja tvrdi kako postoji opravdana sumnja da su službene osobe iz državnog aparata iz DORH-a, MUP-a ili obiju institucija, prekršile zakon tzv. Lex AP te neovlašteno dojavljivale premijeru Andreju Plenkoviću da se sprema uhićenje njegovog glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića.
Plenković je danas izjavio da “nije znao” da se uhićenje priprema, iako je Mikulić smijenjen neposredno prije pokretanja postupanja DORH-a, priopćio je Grmoja. "Takva tvrdnja nije uvjerljiva ni logički ni politički. Ako je točno da je premijer imao informaciju prije provedbe akcije, radi se o ozbiljnom kršenju Lex-AP-a i o iznimno teškom pogodovanju izvršnoj vlasti kroz curenje podataka iz institucija koje moraju biti neovisne i zakonom zaštićene. Hrvatski građani nisu dužni prihvatiti objašnjenja koja vrijeđaju njihovu inteligenciju. Ne smije postojati zakon koji vrijedi za sve osim za AP-a. Ako je Lex AP donesen, onda vrijedi i za AP-a", napisao je Grmoja.
Također je podsjetio javnost da je Plenković osobno izmislio funkciju glavnog državnog inspektora kako bi je predao Andriji Mikuliću i na njoj ga je držao šest godina, sve do trenutka kada je došlo vrijeme za uhićenje."Samo je u Hrvatskoj moguće da se takva koincidencija predstavi kao “slučajno poklapanje”. Ovakvu priču, narodski rečeno, pas s maslom ne bi pojeo, a premijer očekuje da je građani progutaju bez pitanja.
Zato se ovdje nužno nameće ne samo pitanje odgovornosti Mikulića, nego i odgovornosti onoga tko ga je instalirao, štitio i održavao na položaju", istaknuo je Grmoja. Još jednom se osvrnuo i na kandidatkinju predsjednika države za predsjednicu Vrhovnog suda Mirtu Matić. Misli da javnost ima pravo znati zašto sutkinja Matić nikada nije kazneno odgovarala i tko u DORH-u snosi odgovornost za procjenu da u tom slučaju nema elemenata kaznenog djela. Grmoja također tvrdi da slučajevi Mikulić i Matić nisu odvojene epizode, nego zrcalo istog obrasca: dogovornog, zatvorenog i politički kontaminiranog pravosuđa koje Hrvatsku drži u mjestu već 35 godina.
