Gong: 10. saziv Sabora u hitnom postupku donio više od trećine zakona

"Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura te sužava prostor za javnu raspravu o bitnim društvenim pitanjima", ističe se u istraživanju autora Sergeja Županića.

Dodaje se i da je u posljednjem sazivu na 21 saborskoj sjednici doneseno 500 zakona, od čega 182 u hitnom, a 318 u redovnom postupku, što znači da je od ukupnog broja zakona u hitnom postupku doneseno 36 posto svih zakona. U Gongu pojašnjavaju i kako Poslovnik Sabora izrijekom navodi da se zakon po hitnom postupku može donijeti "iznimno", kada za to "postoje posebno opravdani razlozi". Kao jedan od razloga za hitnost Poslovnik navodi i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s onim EU-a, ali samo ako se te zakone ne mora raspraviti u kontekstu usklađenosti s Ustavom ili pravnim sustavom Hrvatske.

Takav je bio slučaj s još i većim udjelom zakona u hitnom postupku tijekom administracija vlada Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Zorana Milanovića. No, u tim sazivima Sabora Hrvatska je bila u procesu pristupanja članstvu u EU-u i stoga je masovno preuzimala pravnu stečevinu EU-a, ističu u Gongu.

Najviše zakona u hitnom postupku doneseno zbog prelaska na euro

U istraživanju se ističe i da je u 10. sazivu Sabora daleko najveći broj zakona u hitnom postupku donesen na 12. sjednici koja je počela 15. rujna 2022."Iz podataka Hrvatskog sabora, vidi se da je mahom riječ o mijenjanju iz vrijednosti u kunama u vrijednosti u eurima. Ali, istodobno su se neki od tih zakona mijenjali i šire od puke konverzije valute. U nekima se, primjerice, osim zamjene kuna eurima, još i zamjenjivala kaznena odgovornost prekršajnom ili bi se kao razlog hitnosti navodilo stizanje rokova drugih akata", navodi se u istraživanju.

U slučaju izmjena Zakona o izbornim jedinicama vladajuća većina pribjegla je hitnom postupku nakon što se, ističu u Gongu, ispostavilo da je Zakon o izbornim jedinicama u Narodnim novinama objavljen tek 4. listopada 2023. premda je u njemu stajalo da na snagu stupa 1. listopada. "Zbog toga se vlada našla na udaru kritika da je za donošenje tog zakona čekala zadnji tren".

S druge strane, pak, u istraživanju navode da se Zakon o lokalnim izborima po hitnom postupku mijenjao čak dvaput, na 4. i na 7. sjednici, glasanjima u prosincu 2020. i travnju 2021., a "oba puta je obrazloženje hitnosti bilo isto - stizanje termina za lokalne izbore u svibnju 2021". "Hitnost procedure za izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (izglasano 15. prosinca 2023.) opravdalo se stizanjem rokova do kraja te godine iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Taj plan je, inače, donesen dvije i pol godine ranije, još u srpnju 2021.", naglašava se u istraživanju.

'Ubrzani postupci pridonose dominaciji izvršne nad zakonodavnom vlasti'

Posebno se ističe i kako prekomjerno posezanje za ubrzanim zakonodavnim postupkom obezvrjeđuje demokratske procedure te sužava prostor za javnu raspravu o bitnim društvenim pitanjima. Toga su u zapadnim demokracijama itekako svjesni, dodaje autor istraživanja. "To je razlog zašto se, primjerice, u Bundestagu skraćenu proceduru u donošenju zakona mora izglasati s dvije trećine prisutnih parlamentaraca, što za posljedicu ima da se tamo jedno čitanje preskače doista samo iznimno", kazao je Županić za Hinu.

Dodaje i kako u Hrvatskom saboru, pak, vladin prijedlog za hitnošću treba samo običnu većinu prisutnih zastupnica i zastupnika. To je razlog i rasprava o riziku pri donošenju zakona u hitnom postupku po kvalitetu demokratskog procesa i po kvalitetu zakonskih rješenja, nisu novost u zapadnim demokracijama, zaključuje se u istraživanju. "Odbor za Ustav parlamenta Ujedinjenog kraljevstva objavio je 2008. o tome opsežan izvještaj u kojem se, između ostalog, navodi mišljenje da ubrzani zakonodavni postupci pridonose dominaciji izvršne nad zakonodavnom vlasti", zaključuje Gong u istraživanju.