DZS: Inflacija u Hrvatskoj dosegnula rekordnih 12 posto

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12,1 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u petak. Rast cijena od 12,1 posto predstavlja znatno ubrzanje u odnosu na svibanj, kada su cijene porasle 10,8 posto.

„Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati i tijekom lipnja te je, nakon što je u svibnju poprimila dvoznamenkaste vrijednosti, u lipnju dosegnula povijesno visokih 12,1 posto. Prosječni rast potrošačkih cijena tako je u prvoj polovici 2022. iznosio 8,6 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a. Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoz, za 20,3 posto, te hrane i bezalkoholna pića, za 16,9 posto. U restoranima i hotelima cijene su na godišnjoj razini u prosjeku porasle 14,6 posto. S rastom od 13 posto prate ih cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, dok su cijene odjeće i obuće porasle 11,1 posto. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su, pak, 9,6 posto, a rekreacije i kulture 8 posto.

Očekuju se povišene stope inflacije i u trećem tromjesečju

„Iako rast i dalje predvode energija i hrana, primjetno je jačanje doprinosa ostalih sastavnica košarice potrošačkih dobara, pa se temeljna stopa inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije, u lipnju popela na 7,1 posto godišnje”, navode analitičari RBA. Podsjećaju da je Vlada svojim intervencijama spriječila i snažniji rast naftnih derivata te troškova stanovanja, plina i električne energije. „I dok energija i hrane zrcale kretanja na svjetskim robnim tržištima, rast ostalih sastavnica posljedica je rastućih troškova i prelijevanja snažnog rasta cijena pri proizvođačima na krajnje potrošače. Nadalje, jača pritisak i na rast cijena u sektoru usluga, koje se suočava s poraslom potražnjom nakon oporavka od krize izazvane pandemijom covida-19, ali i činjenicom da pojačana turistička potrošnja stvara pritiske na strani potražnje”, navodi se u analizi.

Analitičari RBA očekuju da će se povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta zadržati i u trećem tromjesečju, dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine. „Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, ne očekujemo pad cijena energije i hrane, već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Stoga će, prema našoj procjeni, 2022. godine Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u svojoj novijoj povijesti”, zaključuju analitičari RBA.