DIP: Hrvatska je prošle godine na izbore potrošila više od 45 milijuna eura

Predsjednički izbori, čiji je prvi krug održan 29. prosinca 2024., a drugi 12. siječnja 2025. godine, stajali su 14,3 milijuna eura, a trošak njihove provedbe snosila je država. Troškove lokalnih izbora snose pak općine, gradovi i županije u kojima se održavaju, a podatci koje je od njihovih izbornih povjerenstava dobio DIP pokazuju da su stajali nešto manje od 24,8 milijuna eura. Tome treba dodati i 1,6 milijuna eura koliko je DIP, odnosno država, izdvojio za trošak informatičke podrške provedbi tih izbora i za naknade informatičkim koordinatorima. 

Lokalni izbori na kojima su birači izabrali svoje načelnike, gradonačelnike i župane te općinska i gradska vijeća održani su u dva kruga, 18. svibnja i 1. lipnja. Početkom listopada održani su dopunski lokalni izbori u 63 općine, grada i županije u kojima na redovnim lokalniim izborima nije osigurana dovoljna zastupljenost nacionalnih manjina, odnosno Hrvata u općinama u kojima su manjina. Prema podacima koji nisu potpuni, trošak tih izbora iznosio je gotovo 1,5 milijuna eura i teretio je proračune jedinica u kojima su izbori održani.

DIP je pak snosio troškove informatičkih koordinatora i informatičke podrške izborima koji su premašili 300.000 eura. Dodatnih 8.200 eura za istu je namjenu potrošio i za provedbu prijevremenih izbora za Gradsko vijeće Đakova koji su održani 9. studenoga prošle godine. Kad se zbroje svi troškovi dolazi se do iznosa od 45,4 milijuna eura. U lipnju prošle godine Hrvatska je zaključila "super izbornu godinu", odnosno četiri velika izborna ciklusa.

Riječ je o parlamentarnim izborima održanim u travnju 2025., izborima za Europski parlament iz lipnja iste godine, izborima za predsjednika Republike održanim u prosincu 2024. i siječnju 2025. godine te lokalnim izborima održanim u svibnju i lipnju prošle godine. DIP je lani pregledao financije 1.142 subjekata Osim izbora, DIP je prošle godine, odrađujući svoj redovan godišnji posao, pregledao financijsko poslovanja 1. 142 subjekata u 2024. godini.

Među njima je bilo 166 političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i 930 nezavisnih vijećnika. To je pedesetak subjekata manje nego godinu prije, kad je „pročešljao“ financije njih 1.193, od čega 165 političkih stranaka, pet 5 nezavisnih zastupnika i 1.023 nezavisna vijećnika.