Čile službeno kandidirao Michelle Bachelet za glavnu tajnicu UN-a

Michelle Bachelet (74), po struci pedijatrica, jedina je žena koja je obnašala dužnost predsjednice Čilea (2006. – 2010. i 2014. – 2018.). Potom je bila imenovana izvršnom direktoricom agencije UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) (2010. – 2013.) te visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava (2018. – 2022.). "Kandidatura predsjednice Bachelet, koja je već prijavljena Ujedinjenim narodima, bit će predstavljena zajednički s bratskim zemljama Brazilom i Meksikom", rekao je Borić na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak u predsjedničkoj palači u Santiagu.

Michelle Bachelet, koja je uz njega izjavila da je "vrlo počašćena", jedna je od kandidatkinja za nasljednicu Portugalca Antonija Guterresa na čelu UN-a, kojemu drugi mandat završava 31. prosinca ove godine. Prema zajedničkom priopćenju Čilea, Meksika i Brazila, njezina kandidatura odražava njihovu "zajedničku volju da aktivno pridonose jačanju multilateralnog sustava i promiču vodstvo sposobno odgovoriti na aktualne izazove". U 80 godina nijedna žena nije obnašala najvišu dužnost u UN-u.

Na tu je dužnost bio imenovan samo jedan predstavnik iz Latinske Amerike: peruanski diplomat Javier Pérez de Cuéllar u razdoblju od 1982. do 1991. godine. Prema nepisanom pravilu, koje se nije uvijek poštovalo, mjesto glavnog tajnika dodjeljuje se rotacijom među velikim regijama svijeta. Teoretski, ovaj bi put red bio na Latinskoj Americi, uz veliku vjerojatnost da će biti imenovana žena.

U utrci za to mjesto su i Kostarikanka Rebeca Grynspan, glavna tajnica Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD), meksička ministrica za okoliš Alicia Bárcena, premijerka Barbadosa Mia Mottley te Argentinac Rafael Grossi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Michelle Bachelet još ne zna hoće li imati potporu novoizabranog čileanskog predsjednika s krajnje desnice, Joséa Antonija Kasta, koji stupa na dužnost 11. ožujka.

Bivša šefica države morat će zatražiti i potporu Sjedinjenih Država. "Ime Bachelet nije 100 posto po ukusu predsjednika Donalda Trumpa", ocijenio je za AFP Rodrigo Espinoza, politički analitičar sa Sveučilišta Diego Portales. Prema njegovim riječima, Trump "izgleda bliži (mogućoj potpori) Grossijevoj kandidaturi koju promiče argentinski predsjednik Javier Milei", njegov desničarski saveznik u Latinskoj Americi.