BIS: uzlet umjetne inteligencije novi rizik za financijsku stabilnost

Središnjim bankama umjetna inteligencija ne mijenja mandate monetarne politike, ali otežava tumačenje gospodarstava budući da istovremeno utječe na potražnju i ponudu i na financijska tržišta.

BIS procjenjuje da će pet najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki od 2025. do 2026. u umjetnu inteligenciju uložiti više od bilijun dolara, a prognoze u sektoru sugeriraju da bi do kraja desetljeća globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju mogla porasti s trenutnih oko 500 milijardi dolara na čak četiri bilijuna dolara.

„Potencijal umjetne inteligencije je stvaran“, rekao je Hernandez de Cos na konferenciji koju je organizirala indijska središnja banka, upozoravajući da će njezin dugoročni utjecaj ovisiti o političkim izborima, ulaganjima u vještine i infrastrukturu te o stupnju raspodjele njezine dobrobiti.

Procvat umjetne inteligencije sve više financira dugom i kreditima nebankovnih zajmodavaca, a ne korporativnom zaradom, rekao je Hernandez de Cos, što zaslužuje pomno praćenje jer je velik dio financiranja i dalje „netransparentan i međusobno povezan“.

Visoke procjene vrijednosti kompanija, tržišna koncentracija i netransparentne strukture financiranja mogle bi stvoriti "ranjivosti" ako korporativni profiti ne ispune očekivanja, upozorio je De Cos.

Ne kažem da će se to nužno i dogoditi, ali oprez je nužan zbog razmjera i brzine trenutnog investicijskog procvata kao i važnosti očekivanih komercijalnih prinosa, objasnio je, povlačeći paralele s razdobljima širenja željeznica i buma internetskih, dot-com, tvrtki.

Umjetna inteligencija također mijenja globalne trgovinske tokove. Gospodarstva usko povezana s lancem opskrbe tehnologijom, uključujući Južnu Koreju, Singapur, Maleziju i Tajvan, imala su koristi od viših izvoznih cijena čipova i opreme za umjetnu inteligenciju.

Generativna umjetna inteligencija dokazano može značajno povećati produktivnost, kaže dužnosnik BIS-a, navodeći istraživanja koja su pokazala napredak od 10 do 65 posto u specifičnim zadacima, posebno u programiranju, savjetovanju i poslovnom pisanju.

Glavno je pitanje u kojoj se mjeri ta poboljšanja odražavaju na rast produktivnosti u cijelom gospodarstvu.

Prema postojećim procjenama, umjetna inteligencija mogla bi povećati rast ukupne faktorske produktivnosti za oko pola postotnog boda godišnje, ovisno o tempu usvajanja i o učinkovitoj preraspodjeli radne snage i kapitala.

Očekuje se da će razvijena gospodarstva prva imati koristi zbog većih uslužnih sektora i izrazitije spremnosti za primjenu umjetne inteligencije. Perspektive zemalja u razvoju nešto su složenije, uz napomenu Hernandeza de Cosa da Indija ima "pravu priliku" smanjiti jaz, uz podršku digitalne javne infrastrukture.

Umjetna inteligencija može povećati produktivnost radnika, ali može i zamijeniti rutinske kognitivne zadatke, upozorava čelnik BIS-a.