Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

13.9.2021

Popis stanovništva u Republici Hrvatskoj 2021. godine

Nakon proteka 10 godina od zadnjeg Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011., ove godine u rujnu počinje Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj, sa stanjem na dan 31. kolovoza 2021. godine.

Polazeći od povijesnih podataka na području Republike Hrvatske dosad je provedeno 16 popisa. U razdoblju od 1857. do 1931. provedeno ih je osam (1857., 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921. i 1931.), a zbog II. svjetskog rata nije proveden Popis 1941. Nakon rata popisi su provedeni 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 2001. i 2011. Posljednji popis u Republici Hrvatskoj proveden je 2011., a promjene uvjetovane protekom deset godina od posljednjeg popisa i izvršavanje međunarodnih obveza službene statistike čine Popis 2021. nužnim. Stoga je Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2021. ("Narodne novine" br. 25/20., 34/21.) prilagođen nastalim promjenama i zahtjevima usporedivosti podataka na međunarodnoj razini.

Prema odredbama Zakona o službenoj statistici ("Narodne novine" br. 25/20.) propisano je da se popis stanovništva i druga opsežna statistička istraživanja uređuju lex specialis zakonom pa u tom smislu je i donesen Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojim su uređena sva pitanja koja se odnose na pripremu popisa, organizaciju i njegovu provedbu, jedinice i sadržaj popisa, referentni datum popisa, povjerljivost i zaštitu podataka te druga pitanja važna za provedbu popisa.

Planirani Popis stanovništva, kućanstva i stanova u Republici Hrvatskoj predstavlja najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje, a s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica predstavlja najbogatiji izvor podataka o stanovništvu zemlje. Podaci koji se budu prikupili popisom bit će veoma korisni i nužni za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika kao i znanstvenih istraživanja.
Stoga, bilo koje kvalitetno planiranje i odlučivanje može se provoditi isključivo na temelju aktualnih službenih statističkih podataka u zemlji.

1. Pravni okvir
 
U pripremi samoga Popisa, osim nacionalnog pravnog okvira, primijenjen je i međunarodni pravni okvir, preporuke s konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2020. godine i uredbe.

Glavna svrha preporuka jest davanje smjernica zemljama u planiranju i provedbi popisa stanovništva i stanova te bolja međunarodna usporedivost podataka putem predloženih osnovnih popisnih obilježja, definicija i klasifikacija.
Svaka zemlja provodi popis za vlastite potrebe, ali radi izvršavanja međunarodnih obveza i bolje usporedivosti podataka s drugim zemljama moraju se poštovati i primjenjivati i međunarodni standardi. 

U skladu s međunarodnim statističkim standardima za definiranje ukupnog stanovništva u primjeni je koncept uobičajenog mjesta stanovanja u skladu s Uredbom EZ 763/2008 EU parlamenta i vijeća o popisu stanovništva i stanova.

Prema tom konceptu iz Uredbe, ukupnim stanovništvom zemlje smatraju se sve osobe koje su u toj zemlji, koje u toj zemlji imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja, a uobičajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osobe provode većinu svojeg dnevnog vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, liječenje, posjete i sl. U skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja prema Uredbi EZ 763/2008 ukupan broj stanovnika obuhvaća osobe po 2 kriterija.

Prvo, osobe koje uoči kritičnog trenutka popisa žive neprekidno u svome uobičajenom mjestu stanovanja barem 12 mjeseci, a kao što je prethodno rečeno, prema ovom prijedlogu zakona, referentni trenutak popisa ili, kako Uredba definira, kritični trenutak, određen je 31. ožujak 2021. do 24 sata.

I drugi kriterij je, osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoči kritičnog trenutka popisa došle u svoje uobičajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana. Razdoblje od 1 godine i dulje te namjera prisutnosti odnosno odsutnosti od najmanje jedne godine, osnovni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje što se tiče kriterija popisa.

Usklađenost s propisima Europske unije 

Za Popis su relevantne i uredbe Komisije:

- Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2017/543 od 22. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihovih raščlanjivanja
- Uredba Komisije (EU) br. 2017/712 od 20. travnja 2017. o utvrđivanju referentne godine i usvajanju programa statističkih podataka i metapodataka za popis stanovništva i stanova predviđenih Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća
- Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2017/881 od 23. svibnja 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu načina i strukture izvješća o kvaliteti i tehničkog formata za slanje podataka te izmjeni Uredbe (EU) br. 1151/2010.

Navedenim uredbama utvrđuju se zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima na području Europske unije te se propisuju definicije i klasifikacije koje su zemlje članice obvezne primijeniti u svojim popisima radi postizanja međunarodne usporedivosti podataka.

 2. Provedbeno tijelo

Prema Zakonu o službenoj statistici glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske i glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku je Državni zavod za statistiku koji sam proces Popisa radi uz suradnji s tijelima državne uprave, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom obrane, Ministarstvom pravosuđa i uprave kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se osnivaju županijska popisna povjerenstva i popisno povjerenstvo Grada Zagreba, odnosno Ispostava te Popisni centri za područje grada ili općine.
Osnovna nadležnost Državnog zavoda za statistiku bila je sama priprema i provedba svih statističkih aktivnosti, te ispunjavanje međunarodnih obveza službene statistike iz djelokruga rada utvrđenoga programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske.
Pored toga, u njegovoj nadležnosti bila je i priprema i provedba statističkih aktivnosti kao i ispunjavanje međunarodnih obveza službene statistike iz djelokruga rada utvrđenoga Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. - 2020. ("Narodne novine" br. 31/18.) koji donosi Hrvatski sabor za višegodišnje razdoblje, te Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2020. ("Narodne novine" br. 12/20.) koji također donosi Hrvatski sabor za svaku godinu na koju se odnosi Program.

Osim temeljnih priprema za Popis, u nadležnosti Zavoda spada i :
- obrada podatke Popisa
- izrada za prve i konačne rezultate Popisa
- objavljuje i diseminira statističke podatke prikupljene Popisom
dostavlja Komisiji (Eurostatu) podatke vezane uz Popis u sadržaju i rokovima sukladno
uredbama Europske unije
- brine o pohranjivanju i zaštiti podataka Popisa
- planira i raspoređuje financijska sredstva za obavljanje Popisa te raspolaže njima, imenuje koordinatore i zamjenike koordinatora za područja županija i Grada Zagreba, imenuje instruktore za područja gradova i općina, odnosno gradskih četvrti Grada Zagreba
- obračunava i isplaćuje naknade instruktorima u skladu s ovim Zakonom na temelju
izvještaja koje su verificirala županijska popisna povjerenstva odnosno popisno
povjerenstvo Grada Zagreba

  • Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju :

- županijska popisna povjerenstva i Popisno povjerenstvo Grada Zagreba za područje županija, odnosno Grada Zagreba
- popisna povjerenstva ispostava za područje gradova i općina, odnosno gradskih četvrti Grada Zagreba
- popisni centri za područje grada ili općine, odnosno dijela grada ili općine ili gradskih četvrti Grada Zagreba.

  • Županijska popisna povjerenstva i popisno povjerenstvo grada Zagreba

- Županijska popisna povjerenstva osniva župan, a Popisno povjerenstvo Grada Zagreba gradonačelnik Grada Zagreba.

  • Sudionici popisa
- popisivači, kontrolori  i instruktori

- koordinatori i zamjenici koordinatora ( zaposlenici Zavoda zaduženi za provedbu Popisa u pojedinoj županiji odnosno Gradu Zagrebu)

 3. Razdoblje provedbe Popisa i Kontrolnog popisa

Popis inače obuhvaća 3 jedinice, to su stanovništvo, kućanstvo i stanove. Sam cilj popisa je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva, te o njihovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima kao i obilježjima kućanstava i stanova sa stanjem na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata što se smatra referentnim trenutkom Popisa.

Popis se provodi u dvije faze:

A) od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021. samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani
B) od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021. popisivači obavljaju popisivanje svih popisnih jedinica koje se nisu samostalno popisale, putem osobnog intervjua sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja te obavljaju kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi Popisa.

Iznimno, Popis se može provoditi i do 29. listopada 2021.ukoliko se utvrdi da do 17. listopada 2021. nisu popisane sve popisne jedinice.

Neposredno nakon provedenog Popisa provest će se Kontrolni popis na reprezentativnom uzorku popisnih krugova radi ocjenjivanja obuhvata i kvalitete podataka prikupljenih Popisom.

A 1) Samopopisivanje

Vrijeme provedbe samopopisivanja (faza CAWI)
U procesu samopopisivanja građani imaju mogućnost digitalnim putem ispuniti upitnike o svom stanu i kućanstvu te o svim članovima kućanstva.
Za svako kućanstvo jedna referentna osoba daje sve podatke, odnosno od Vas kao e-ispitanika očekuje se popunjavanje upitnika identifikacijskim podacima te podacima o stanu i kućanstvu i za sve članove kućanstva. Naknadne izmjene i popisivanje dodatnih članova kućanstva nakon što je popisnica predana i zaključana nisu moguće u fazi CAWI.
Popisni upitnik CAWI sastoji se od sljedećih dijelova:
• Identifikacijski podaci
• Podaci o kućanstvu
• Podaci o stanu
• Podaci o osobama.
Uspješno popunjen Popisni upitnik CAWI za kućanstvo sadržava ispravno unesene identifikacijske podatke, podatke o kućanstvu, stanu i podatke za minimalno jednu osobu (odnosi se na osobu koja ispunjava Upitnik, u slučaju da je jedini član kućanstva).
Sadržaj u popisnici CAWI e-ispitanik može mijenjati sve dok je ne zaključa i pošalje.
Kako pristupiti samopopisivanju?
Na stranici Popisa https://Popis2021.hr kliknite na poveznicu samopopisivanje, koja će Vas preusmjeriti na sustav e-Građani.
Elektronička usluga NIAS-a (Nacionalnoga identifikacijskoga i autentifikacijskog sustava) zatražit će Vašu autentifikaciju i pristup Vašim osobnim podacima.
Kada kliknete na ikonu “Pristajem”, izaberite vjerodajnicu, registrirajte se, pročitajte uvjete upotrebe, potvrdite da ste punoljetni i počnite sa samopopisivanjem.
Nakon uspješnog zaključavanja i slanja popisnice e-ispitanik prijavom u sustav za samopopisivanje može vidjeti samo jedinstvenu šifru (kod) generiranu u trenutku predaje popisnice, koja služi kao dokaz o uspješnoj predaji popisnice i koju će e-ispitanik dati popisivaču pri terenskom popisivanju.
Ono što je bitno za naglasiti jest da osoba koja će samostalno popisati kućanstvo treba zapisati i spremiti kontrolnu šifru koju će dobiti na kraju samopopisivanja. Kontrolnu šifru može se zapisati, poslikati mobitelom ili isprintati te sačuvati do druge faze terenskog popisivanja kako bi je član kućanstva u kratkom kontaktu predalo popisivaču jer samo kontrolna šifra služi kao dokaz da se kućanstvo uspješno samopopisalo.

B1) Terensko popisivanje

Vrijeme provedbe terenskog popisivanja (faza CAPI)
U procesu terenskog popisivanja svaki popisivač bit će zadužen za određene popisne krugove. Dolaskom u stanove popisivač će popisati sve osobe, kućanstvo i stan. Jedna osoba može dati vlastite identifikacijske podatke, podatke o stanu i kućanstvu te podatke za sve članove kućanstva, a ako su u trenutku popisivanja prisutni i ostali članovi kućanstva, svaka osoba može popisivaču dati vlastite podatke.

Preuzimanje jedinstvene šifre (koda)

U fazi terenskog popisivanja popisivači će obilaziti popisni krug, razduživati sve adrese iz popisnoga kruga te preuzimati i evidentirati u aplikaciji jedinstvene šifre (kodove) od svih građana koji su se samostalno popisali u sustavu e-Građani za vrijeme faze CAWI Probnog popisa.
Jedinstvene šifre (kodove) moguće je osobno uručiti popisivaču kada on dođe na Vašu adresu ili ju je moguće ispisati te ostaviti na vidljivu mjestu kako bi je popisivač mogao preuzeti.

Dakle, s obzirom na metodologiju popisa i svrhu službene statistike, službeni rezultati popisa nisu osnova za uspoređivanje s drugim državnim evidencijama koje se vodi o osobama, osobnim statusima građana.

Za pristup popisnom upitniku u elektroničkom sustavu e-Građani upotrebljavaju se nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav. Upravo to digitalno popisivanje u prvoj fazi i njegovo trajanje omogućuje članovima kućanstva zajedničko popisivanje u vrijeme koje im najviše odgovara te davanje točnih podataka. Prema tome, u sustav se može ući kad god to ukućanima odgovara i kada su nazočni svi ukućani radi unosa određenih podataka.

Na takav način imaju dovoljno vremena za unos i provjeru točnosti nekog podatka, a ako osoba koja popisuje drugog člana kućanstva nije sigurna u točnost nekog podatka popisivanja može prekinuti i nastaviti ga npr. drugi dan nakon provjere njegove točnosti odnosno sve do kraja razdoblja popisivanja putem e-Građanina.
Popisivanje je završeno konačnim slanjem popisnog upitnika i primitkom kontrolne šifre koja je ujedno i potvrda o uspješno završenom popisivanju.
Nakon toga popisni upitnik prolazi osnovne kontrole i nije više moguć uvid i izmjena podataka putem e-građanina.

Internetskim popisivanjem zajedno se popisuju svi članovi domaćinstva npr. osoba koja tako popisuje članove svog kućanstva popisat će sebe, svog supružnika ili supružnicu, svoju djecu, eventualno neke druge članove kućanstva npr. svoje roditelje koji s njima žive u istom kućanstvu i stoga popisivač neće trebati dolaziti u taj objekt.

Ovim novinama u zakonu će se unaprijediti točnost i kvaliteta prikupljenih podataka, korištenje izravnih logičnih kontrola za vrijeme samog unosa i šifrarnika i klasifikacija u svrhu smanjenja sistemskih pogrešaka i pogrešaka unosa.
Nadalje, poboljšat će se i učinkovitost upravljanja terenskim radom, omogućiti ubrzavanje i značajno podizanje kvalitete razmjene informacija između sudionika popisivanja. Mogućnost uvida u rad od popisivača, kontrolora, instruktora, koordinatora do Državnog zavoda za statistiku kao i bolja koordinacija rada i unapređivanje obrade podataka.

 4. Zaključno

Budući da se procjenjuje da će veliki broj građana koristiti aplikaciju e- Građani za popisivanje u odnosu na 2011. stoga je planiran daleko manji broj sudionika za provedbu popisa na terenu u odnosu 2011.

Rezultati Popisa, osim za analizu stanja utvrđenoga Popisom, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave.
Novina u Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2021. je poglavlje koje se odnosi na „Prekršajne odredbe“

• člankom 46. Zakona propisana je:

Novčana kazna od 2000,00 do 5000,00 kuna kojom će se kazniti za prekršaj fizička osoba ako:
- odbije dati podatke o popisnim jedinicama iz članka 9. ovoga Zakona (članak 10. stavak 1.)
- prilikom davanja odgovora na pitanja u Popisu da netočne podatke (članak 10. stavak 2.)
- prilikom davanja odgovora na pitanja u Popisu da nepotpune podatke (članak 10. stavak 2.).

• člankom 47. Zakona propisana je:

Novčana kazna od 3000,00 do 7000,00 kuna kojom će se za kazniti za prekršaj fizička osoba - popisivač ili druga osoba ovlaštena za Popis ako u popisni upitnik unese podatke različite od iskaza osobe koja daje podatke (članak 38. stavak 3.).

Tatjana Martinović, dipl. iur., predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2021

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2020

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite