Uvod
Zakon o zaštiti na radu se sustavno bavi provedbom unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanjem ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te je njime, između ostalog, propisana i obveza imenovanja ovlaštenika poslodavca za provedbu zaštite na radu, koordinatora zaštite na radu zaštite na radu za fazu projektiranja (koordinator I), te za fazu izvođenja radova (koordinator II), odnosno izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Zakonom o zaštiti na radu uređuje se sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu te nadzor i prekršajna odgovornost.
Također se odredbama Zakona o zaštiti na radu radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu propisuju opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.
Ovlaštenik poslodavca za provedbu zaštite na radu
Imajući u vidu da je provođenje zaštite neodvojiv dio organizacije rada i upravljanja radnim procesom, gdje prevencija mora biti uključena u sve radne postupke poslodavca, na svim stupnjevima upravljanja i organizacije rada, istoj je cilj osigurati što viši stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu.
Ovlaštenik je radnik na koga poslodavac može, neovisno o drugim ugovorenim poslovima radnika prenijeti ovlaštenje za provođenje zaštite na radu u pisanom obliku (npr. aneksom ili dodatnom postojećeg Ugovora o radu), time da poslodavac, odnosno njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni, odnosno moraju se stručno usavršavati iz područja zaštite na radu, u skladu s važećom procjenom rizika.
Međutim, ovlaštenik poslodavca za provedbu zaštite na radu i stručnjak zaštite na radu ne mogu biti ista osoba.
Poslodavac je obvezan ovlašteniku osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog poduzimanja aktivnosti u skladu s pravilima zaštite na radu te postupanja po pravilima struke i danim ovlaštenjima poslodavca, time da se pod navedenim podrazumijeva samostalnost ovlaštenika u donošenju i provođenju odluka te samostalnost u raspolaganju sredstvima koja mu je obvezan osigurati poslodavac.
Poslovi ovlaštenika poslodavca za provedbu zaštite na radu
Poslodavac koji provodi zaštitu na radu putem svojeg ovlaštenika obvezan je istog ovlastiti da:
1) radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika
2) radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji više ne ispunjava tražene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada
3) posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na njih štetno utjecati
4) isključi iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika
5) u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu te svakog slučaja postupanja radnika
6) nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasnih kemikalija i bioloških štetnosti te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu
7) radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno podstavku 6. ovoga stavka
8) osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu
9) osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pića te da se ne uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
Također sukladno odredbi članka 69. Zakona o zaštiti na radu:
- radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zaštite na radu
- radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice.
Obveza rada radnika s dužnom pažnjom
Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.
Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da:
1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika
2) pravilno koristi sredstva rada
3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto
4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada
5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu
6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca
7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada
8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu.
Koordinator za zaštitu na radu
Naime, ukoliko za investitora, vlasnika građevine, koncesionara ili druge osobe za koju se izrađuje glavni projekt, radove na gradilištu izvodi dva ili više izvođača, dužni su imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja i to koordinatora zaštite na radu za fazu projektiranja (koordinator I), odnosno za fazu izvođenja radova (koordinator II).
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta (koordinator I)
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta (koordinator I) dužan je:
1. koordinirati primjenu načela zaštite na radu koja su propisana Zakonom o zaštiti na radu
2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim
ili pokretnim gradilištima, uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva na pojedinom gradilištu,
te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na gradilištu
3. izraditi svu potrebnu dokumentaciju, koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i
zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe građevine.
Nadalje, Plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ukoliko poslovi na gradilištu pripadaju u kategoriju opasnih radova (radovi na području ionizirajućeg zračenja, u blizini električnih instalacija, radovi sa skelama, radovi sa strojevima i uređajima s povećanim opasnostima itd.) što je propisano Dodatkom br. 2. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima.
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta (koordinator II)
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II) dužan je:
1. Koordinirati primjenu načela zaštite na radu:
a) kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada;
b) kod određivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovršenje pojedinih faza rada, koji se izvode istovremeno ili u slijedu.
2. Koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe:
a) dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu na gradilištu prema odredbi članka 13. Pravilnika o
zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima
b) izvode radove u skladu s planom izvođenja radova.
3. Izraditi ili inicirati izradu nužnog usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu gdje se izvode radovi.
4. Organizirati suradnju i potrebu za uzajamnim izvješćivanjem svih izvođača radova i njihovih predstavnika zaposlenika, koji će zajedno ili jedan za drugim obavljati radove na istom gradilištu, s ciljem sprečavanja nastanka ozljeda na radu i zaštite zdravlja zaposlenika.
5. Provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti.
6. Organizirati da pristup na gradilište imaju samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.
Također ističemo da imenovanje koordinatora zaštite na radu ne oslobađa investitora njegove obaveze provedbe pravila zaštite na radu na gradilištu niti oslobađa izvođače i druge osobe na gradilištu njihovih obaveza iz područja zaštite na radu.
Prilikom donošenja poslovnih odluka vrlo je važno uvažavati upute i napomene glavnog inženjera i koordinatora zaštite na radu, time da je kod prijave gradilišta investitor dužan prijaviti i koordinatora zaštite na radu u fazi projektiranja (koordinatora 1) odnosno koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinatora 2).
Uvjeti za imenovanje i djelovanje koordinatora za zaštitu na radu
Odredbom članka 78. Zakona o zaštiti na radu propisana je obveza ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske da Pravilnikom propiše način i uvjete polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, sastav i način rada ispitne komisije, visinu naknade kojom se podmiruju troškovi polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu te uvjete za priznavanje statusa koordinatora zaštite na radu, mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu na gradilištu te uvjete koje mora ispunjavati koordinator zaštite na radu tijekom izrade projekta, odnosno izvođenja radova.
Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita ("Narodne novine", broj 112/14.) propisano je:
1) osposobljavanje za rad na siguran način,
2) osposobljavanje i usavršavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu,
3) način i uvjeti polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu, oblici stalnog stručnog usavršavanja i vođenje registra izdanih uvjerenja.
Pravo polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu
Pravo polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta (koordinator I) i koordinatora zaštite na radu tijekom građenja (koordinator II) ima osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položen stručni ispit propisan posebnim propisom iz graditeljstva, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika (baccalaureus).
Iznimno od navedenog, osoba koja ima najmanje završen studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva ili stručni studij sigurnosti sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položen stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu (posebni dio) ima pravo polaganja stručnog ispita samo za koordinatora II.
Međutim, status koordinatora I i II ima i osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i koja je položila stručni ispit po posebnom propisu iz graditeljstva, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika (baccalaureus) i koja je stručnjak zaštite na radu (opći i posebni dio, time da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donosi rješenje o statusu koordinatora zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu
Povjerenik radnika za zaštitu na radu predstavlja radnika koji je izabran sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu , Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17. i 98/19.), te Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća ("Narodne novine", broj 3/16. i 52/17.) kako bi zastupao interese radnika na području zaštite na radu.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu
Stoga je odredbama Zakona o zaštiti na radu propisano da radnici kod poslodavca mogu između sebe izabirati povjerenika radnika za zaštitu na radu, iz čega proizlazi da ne postoji obveza poslodavca za pokretanje postupka izbora povjerenika za zaštitu na radu, već to mogu učiniti isključivo radnici.
Stoga, radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem izabrati jednog ili više povjerenika radnika za zaštitu na radu koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.
Također, pri predlaganju povjerenika radnika za zaštitu na radu potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade, kriterijima rizika na mjestu rada i slično).
Naime, izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika provodi se na skupu radnika, kojega saziva poslodavac u skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
Nadalje, izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.
Međutim, ukoliko je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano više povjerenika, oni su dužni između sebe izabrati svoga koordinatora.
Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu
Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca na sljedeći način:
Međutim, ako poslodavac želi može odobriti i izbor većeg broja povjerenika od propisanog te u tom slučaju potpisuje Sporazum o broju povjerenika radnika za zaštitu na radu sa sindikatom.
Svrha imenovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu
Svrha imenovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu koja je propisana odredbom članka 71. Zakona o zaštiti na radu je uglavnom savjetodavna, jer je povjerenik dužan štititi interese radnika na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.
Nadalje, Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:
1) podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu
2) zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika
3) podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu
4) sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih kemikalija i bioloških štetnosti u radni i proizvodni proces te poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu
5) biti obaviješten o svim promjenama koje utječu ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu
6) izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na radu
7) primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zaštite na radu te ih prenositi poslodavcu ili njegovom ovlašteniku
8) izvijestiti nadležnog inspektora i specijalistu medicine rada o svojim zapažanjima, odnosno zapažanjima radnika
9) prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi nadležni inspektor
10) pozvati nadležnog inspektora, kada ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija provoditi potrebnu zaštitu na radu
11) osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za zaštitu na radu
12) stalno proširivati i unapređivati znanje te pratiti i prikupljati obavijesti od važnosti za svoj rad
13) staviti prigovor na inspekcijski nalaz
14) svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zaštite na radu
15) obavješćivati radnike o provedbi zaštite na radu.
Zaštita djelovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu
Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu na radu:
1) osigurati potrebno vrijeme za nesmetano obnašanje dužnosti
2) davati sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu
3) osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti u skladu s općim propisima o radu kojima su propisani uvjeti za rad radničkog vijeća.
Poslodavac ne smije povjereniku radnika za zaštitu na radu, tijekom obnašanja dužnosti, bez suglasnosti radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.
Ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik koji ima prava i obveze radničkog vijeća uskrati suglasnost na otkaz, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave tog očitovanja zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.
Za obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu povjerenik ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno, osim ako se kolektivnim ugovorom to pitanje drukčije ne uredi, a bez mogućnosti ustupanja toga prava drugom povjereniku.
Prijelazne i završne odredbe
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu, poslodavac je bio u obvezi provesti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu, tj. do 19. kolovoza 2014. godine, a do izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu, funkciju povjerenika za zaštitu na radu će obnašati povjerenik koji je izabran ili imenovan na temelju dotadašnjeg Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. i 143/12.).
Mandat povjerenika imenovanih ili izabranih na temelju prije važećeg Zakona o zaštiti na radu prestao je istekom 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona (19. kolovoza 2014. godine).
Alan Vajda, mag. iur.
