Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

28.12.2020

Ograničenja od ovrhe na plaći i drugim primanjima radnika u 2021. godini

Najčešći predmet ovrhe su nekretnine, pokretnine i/ili novčane tražbine ovršenika. Plaća se smatra novčanom tražbinom ovršenika i bit će predmetom ovog članka u kojem autor pojašnjava kako ovrhovoditelj može ovršiti plaću ovršenika te koje su obveze ovršenika u tom postupku. Nadalje, člankom se daje pregled primanja koja su izuzeta od ovrhe na temelju zadnjih izmjena i dopuna Ovršnog zakona – od 28.11.2020. godine te novi iznosi za utvrđivanje ovrha u 2021. godini.

Pokretanje ovršnog postupka

Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja. Kad je zakonom određeno tijelo ili osoba koja nije nositelj određene tražbine ovlaštena pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno osoba imaju u postupku položaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja. Ovršni postupak i postupak osiguranja pokreću se i po službenoj dužnosti kad je to zakonom izrijekom određeno. Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekoga tijela ili osobe koja nije nositelj tražbine, odnosno po službenoj dužnosti, radi ostvarenja ili osiguranja tražbine određene osobe, ta osoba može u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja, ali ne može poduzimati radnje koje bi sprječavale provedbu postupka pokrenutoga po prijedlogu određenoga tijela ili osobe, odnosno po službenoj dužnosti. Kad su po zakonu neko tijelo ili osoba dužni dostaviti sudu određenu ovršnu ispravu ili ga na drugi način obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje ovršnoga postupka ili postupka osiguranja po službenoj dužnosti, oni u tim postupcima nemaju položaj stranke.

Prije podnošenja bilo kakvog prijedloga za pokretanje ovrhe, potrebno je utvrditi kome se prijedlog podnosi. Prema Ovršnom zakonu ("Narodne novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., dalje u tekstu: OZ), za odlučivanje o prijedlogu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište, odnosno u nedostatku prebivališta na području Republike Hrvatske, boravište ovršenika (čl. 171. st. 1. OZ-a). Ako ovršenik nema u RH ni boravište, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište/boravište ovršenikova dužnika (čl. 171. st. 2. OZ-a).

Sredstva ovrhe i osiguranja su ovršne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava. Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja. Ovršne radnje ili radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv ovršenika, protivnika osiguranja i drugih osoba u skladu s ovim Zakonom. Predmet ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom određeno. Predmet ovrhe ne mogu biti tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi.

Sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako OZ-om nije drukčije određeno. Ovršne isprave jesu:

1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,

2. ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku,

3. ovršna odluka arbitražnog suda,

4. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,

5. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,

6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj, te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja,

7. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

Javnobilježnička isprava ovršna je ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave. Na temelju javnobilježničke isprave koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio. Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno ispunjenje. Ako u ovršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje, taj rok određuje sud rješenjem o ovrsi. U tom slučaju sud će predloženu ovrhu odrediti uz uvjet da ovršenik, u roku koji mu je određen, ne ispuni svoju obvezu. Ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti u prijedlogu za ovrhu. Ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine ako je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.

Ovrha na novčanoj tražbini ovršenika

Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenika, a ako ovršenik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi ovršenikovo boravište. Ako ovršenik nema u Republici Hrvatskoj ni boravište, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenikova dužnika, a ako ovaj nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište ovršenikova dužnika.

Da bi došlo do ovrhe na novčanoj tražbini potrebno je da ovrhovoditelj (najčešće vjerovnik), podnese prijedlog za pljenidbu i prijenos tražbine (čl. 174. st. 1. OZ-a). Ovrhovoditelj može podnijeti samo prijedlog za pljenidbu, ali u tom slučaju je dužan u roku od 3 mjeseca pokrenuti prijedlog za prijenos tražbine, inače će se ovrha obustaviti. Predmetni rok od 3 mjeseca računa se od dana:

  1. kada je ovrhovoditelju dostavljeno rješenje o pljenidbi,
  2. obavijest o očitovanju ovršenikova dužnika (poslodavca), ili
  3. obavijest o tome da se ovršenikov dužnik (poslodavac) nije očitovao u određenom roku (čl. 174. st. 2. i 3. OZ-a).

Pljenidba i prijenos mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje tražbine ovrhovoditelja, a ako više ovrhovoditelja traži ovrhu na istoj tražbini onda se određuju u odgovarajućim iznosima, u korist svakoga ovrhovoditelja (čl. 175. st.1. i 2. OZ).

Prema članku 39. OZ-a, prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati:

–  oznaku suda,

–  ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka,

–   ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj,

–   naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu,

–   ovršni zahtjev i

–   potpis podnositelja.

Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu. Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Iznimno, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji podnosi fizička osoba može se fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije koja će ga elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava. Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora se opisati tražbina iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojna isprava na temelju koje se predlaže ovrha. Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku.

U rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni ovršna, odnosno vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha određuje, ovrhovoditelj i ovršenik, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe. Rješenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovršeniku. Rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave dostavlja se prije pravomoćnosti banci, odnosno Središnjem klirinškom depozitarnom društvu kod koje se vode ovršenikovi računi te drugim osobama i tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe. Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se osobama i tijelima prethodno navedenima tek pošto postane pravomoćno.

Pljenidba i prijenos

Dostavom rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (poslodavcu) smatra se da je proces pljenidbe proveden i on nema pravo žalbe na to rješenje. Tim rješenjem se zabranjuje ovršenikovu dužniku (poslodavcu) da uplati plaću na račun ovršenika, a ovršeniku se zabranjuje da naplati plaću ili da raspolaže njome (čl. 176. st. 1. i 2. OZ-a). Drugim riječima, pljenidba se provodi dostavom ovršenikovu dužniku (poslodavcu) rješenja o ovrsi kojim se ovršenikovu dužniku zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu, a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. Na prijedlog ovrhovoditelja, sud će zatražiti od ovršenikova dužnika (poslodavca) da se očituje o provođenju ovrhe na plaći ovršenika. Ovrhovoditelj je dužan podnijeti taj prijedlog najkasnije do prijenosa tražbine, može ga spojiti s ovršnim prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon tog prijedloga. Ovršenikov dužnik (poslodavac) se mora očitovati o tome priznaje li zaplijenjenu tražbinu, je li voljan namiriti je i postoji li neka druga obveza koja mora biti ispunjena da bi došlo do namirenja te tražbine (čl. 181. st. 1. i 2. OZ-a). Pljenidba je provedena danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku. Ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. Ovršenikov dužnik nema pravo žalbe protiv rješenja o pljenidbi.

Prijedlog za očitovanje ovršenikova dužnika ovrhovoditelj može spojiti s ovršnim prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do prijenosa tražbine. Očitovanje ovršenikova dužnika dostavit će se ovrhovoditelju bez odgode. Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao. Sud će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost.

Zaplijenjena tražbina prenosi se na ovrhovoditelja u skladu s njegovim prijedlogom, radi naplate ili umjesto isplate. Proces pljenidbe smatra se završen dostavom ovršenikovu dužniku (poslodavcu) rješenja o prijenosu (čl. 176. st. 2. OZ-a) nakon čega dolazi do prijenosa novčane tražbine na ovrhovoditelja. Prema OZ-u, postoje dvije vrste prijenosa: prijenos radi naplate i prijenos umjesto isplate (čl. 184. st. 1. OZ-a). Ovrhovoditelj mora u ovršnom prijedlogu zatražiti da se tražbina na njega prenese na jedan od navedenih načina, a o vrsti prijenosa odlučuje sud (čl. 184. st. 2. OZ-a).

Prijenosom tražbine radi naplate ovlašćuje se ovrhovoditelj da traži od ovršenikova dužnika isplatu iznosa naznačenoga u rješenju o ovrsi ili u posebnom rješenju o prijenosu, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesene tražbine i da se koristi pravima u svezi sa zalogom koji je dan za osiguranje te tražbine. Prijenosom tražbine radi naplate ovrhovoditelj nije ovlašten na teret ovršenika zaključiti nagodbu, ovršenikovu dužniku oprostiti dug ili prenesenim tražbinama inače raspolagati, te ni s ovršenikovim dužnikom sklopiti ugovor da odluku o tražbini, ako je ona sporna, donese izabrani sud (čl. 189. st. 1. OZ-a).

Posebne odredbe o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima

Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja. Postupak ovrhe na plaći ovršenika smatra se završen donošenjem rješenja i nastupom njegove pravomoćnosti. Rješenjem se određuje pljenidba određenog dijela plaće (čl. 197. st. 1. OZ-a). Nakon nastupa pravomoćnosti, odnosno trenutka nakon kojeg više nije moguće podnijeti žalbu protiv rješenja, nalaže se poslodavcu da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati i nastavi isplaćivati ovrhovoditelju.

Kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi. Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud (čl. 200. st. 1. i 2. OZ-a).

Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti ovrhovoditelja, određujući mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu. Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi (čl. 201. st. 1. OZ-a).

Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Isprava se izdaje u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 77. OZ-a, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Iznimno od prethodno navedne odredbe, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.

Isprava (zapljena po pristanku dužnika) ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

Nova izuzeća od ovrhe - izmjene i dopune Ovršnog zakona – od 28.11.2020.

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN., br. 131/20.) koji je stupio na snagu 28. studenoga 2020. godine izmijenjen je čl. 172. OZ-a kojim su uređeni primici zaštićeni od ovrhe. Između ostalog, poslodavcima je omogućeno:

- neoporezivu božićnicu,

- neoporezivu novčanu nagradu za rezultate rada,

- neoporezive jubilarne nagrade, i

- druge neoporezive primitke

isplaćivati na radnikov račun zaštićen od ovrhe.

Zakon o izmjenama i dopunama OZ-a u pravilu se primjenjuje na postupke pokrenute nakon 28. studenog 2020., osim pojedinih odredaba koje su primjenjive i na postupke u tijeku, dok će pojedine odredbe Zakona stupiti na snagu tek kad se ostvare tehnički uvjeti za njihovu primjenu (npr. podnošenje prijedloga za ovrhu na propisanom obrascu u elektroničkom obliku). Člankom 12. Zakona o izmjenama i dopunama OZ dopunjen je čl. 172. OZ-a kojim su propisana izuzeća od ovrhe pa posljedično tome i primanja koja se smiju isplaćivati na posebni (zaštićeni) račun. U nastavku dajemo listu svih primanja koja su izuzeta od ovrhe, uključujući 10 (deset) novih koje su dodane zadnjim izmjenama i dopunama OZ-a:

  1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
  2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
  3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
  4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
  5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
  6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
  7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
  8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
  9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
  10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
  11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
  14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  15. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
  16. sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelombespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore,
  17. novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom,
  18. dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
  19. pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
  20. naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze,
  21. sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat,
  22. sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava,
  23. nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,
  24. sportske stipendije za sportaše s invaliditetom,
  25. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Ograničenja od ovrhe na plaći u 2021. godini

Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2019. iznosila je 6.434,00 kune (NN br. 104/19.). Ovaj iznos relevantan je za provedbu ovrhe na plaći radi naplate novčanih tražbina. Kod plaće koja se isplaćuje u mjesecu prosincu, a za razdoblje studeni 2020. još uvijek se primjenjuje gornji iznos neto plaće.

U "Narodnim novinama" broj 118/2020. objavljena je Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. te za navedeno razdoblje iznosi 6.724,00 kuna. Navedeni iznos je relevantan za utvrđivanje ovrha u 2021. godini a temeljem čl. 173. OZ-a. Navedeni iznos prosječne mjesečne neto plaće primjenjivat će se na svaku isplatu plaće u 2021. godini pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2020. ukoliko se plaća isplaćuje u mjesecu za prethodni mjesec. Drugim riječima, utvrđeni iznos primjenjuje se u 2021. godini, odnosno na svaku isplatu plaće u 2021. godini, pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2020. godine koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2021. godine.

Ako je neto plaća radnika koja se isplaćuje u siječnju 2021. i nadalje do 31. prosinca 2021. jednaka ili veća od 6.724,00 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.482,67 (2/3 od 6.724,00). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.482,67 kn, dok je iznos od 5.517,33 kn raspoloživ za ovrhu.

Ako je neto plaća radnika manja od 6.724,00 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj radnika odnosno ovršenika (4.482,67 kn). Dakle, ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.482,67 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.482,67 kn). Međutim ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.482,67 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 4.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.000,00 kn (3/4 njegove plaće) koje se isplaćuju na njegov zaštićeni račun, dok je 1.000,00 kn predmetom ovrhe. Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5.976,89 kn do 6.723,99 kn, pripast će iznos od 4.482,67 kn (2/3 od prosječne plaće), dok je preostali dio predmetom ovrhe. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju u odnosu na one s većom plaćom od prosječne. Drugim riječima, svakom radniku kojem se u 2021. godini isplaćuje neto plaća jednaka ili veća od 5.976,89 kn, isplatit će se 4.482,67 kn, a preostali dio se ovršuje.

Ako je neto plaća radnika manja od 6.724,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

- 1/4 neto plaće radnika, odnosno 1.681,00 kn, ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta

- 1/2 neto plaće radnika, odnosno 3.362,00 kn, ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

- 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.482,67 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Umjesto zaključka kratki podsjetnik da u slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun. Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti od ovrhe ili je ovrha na njima ograničena. Ako je račun ovršenika blokiran ili ovršenik raspolaže informacijom da je u Fini zaprimljena osnova za plaćanje po kojoj će biti ovršen, može u Fini zatražiti otvaranje posebnog (zaštićenog) računa na koji će se isplaćivati primanja koja su izuzeta od ovrhe ili nad kojima je ovrha ograničena, kako bi ovršenik njima mogao slobodno raspolagati.

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Izvori:

  1. http://klinika.pravo.unizg.hr/content/placa-kao-predmet-ovrhe
  2. Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20)


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2021

Siječanj

2020

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite