Tijekom 2017. godine Centar je zaprimio ukupno 5635 predmeta, dok je tijekom 2018. godine zaprimljeno 7088 predmeta. Tijekom 2017. godine 3756 predmeta se odnosilo na djecu, a 1879 predmeta na odrasle osobe. Tijekom 2018. godine 4468 predmeta odnosilo na djecu, a 2620 predmeta na odrasle osobe. Iščitavanjem Izvješća o radu Pravobraniteljice za djecu za 2017. godinu razvidno je da se Centar za posebno skrbništvo susreće s istim izazovom kao i većina centara za socijalnu skrb, a to je nerazmjer potreba i dostupnih resursa. Kao problemi u radu ističu se nedovoljan broj posebnih skrbnika s obzirom na broj slučajeva u kojima djecu treba zastupati posebni skrbnik, veličina teritorija koji pokrivaju i dislociranost pojedinih sudova te nedostatak financijskih i materijalnih sredstava, osobito službenih automobila koji su im neophodni za obavljanje djelatnosti.
Prijedlog Zakona o Centru za posebno skrbništvo proširuje djelatnost Centra i na obavljanje drugih stručnih poslova vezanih uz zastupanje djece i odraslih osoba, uvodi mogućnost osnivanja podružnica, propisuje ustrojstvo Centra kojeg čine ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, razrađuje uvjete zapošljavanja i kompetencija stručnih radnika te jasnije precizira i nadopunjuje odredbe u pogledu nadzora nad radom ustanove. Odredbe Obiteljskog zakona koje se odnose na javne ovlasti Centra odnosno zastupanje djece i odraslih pred sudovima i drugim tijelima, Prijedlog zakona proširuje člankom 3. stavkom 2. izdvajajući i druge stručne poslove koje Centar provodi putem imenovanog posebnog skrbnika uz zastupanje na temelju javnih ovlasti.
Centar je dužan obavijestiti dijete ili odraslu osobu o predmetu spora, tijeku i ishodu spora na primjeren način, komunicirati s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu ili odrasloj osobi bliske, upoznati dijete ili odraslu osobu sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe, pribaviti mišljenje djeteta ili odrasle osobe te obavljati druge poslove stavljene u nadležnost Centra zakonom i statutom. Ostaje nejasno zašto je zakonodavac člankom 3. stavkom 2. Prijedloga posebno izdvojio listu drugih stručnih poslova kada su isti sadržajno već propisani člancima 230., 233., 240., 252., i 257. Obiteljskog zakona. Bitnija novina je mogućnost Centra da statutom propiše i druge poslove u svojoj nadležnosti sukladno zakonu. Statutom Centra predviđeno je i osnivanje novih podružnica čime će se omogućiti bolja dostupnost Centra, nesmetaniji rad i unapređenje organizacijskih i stručnih pitanja.
Ustrojstvo Centra čine upravno vijeće, ravnatelj i stručno vijeće. Upravno vijeće upravlja Centrom i čine ga dva predstavnika osnivača i jedan predstavnik radnika Centra. Ravnatelj predstavlja i zastupa Centar, organizira i vodi poslovanje i stručni rad Centra i odgovoran je za zakonitost rada Centra. Ravnatelj u dijelu radnog vremena obavlja poslove posebnog skrbnika te sukladno tome mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava s položenim pravosudnim ispitom. Člankom 10. Prijedloga, navedeni su drugi uvjeti i zapreke za imenovanje ravnatelja, dok su člankom 14. navedene pretpostavke za njegovo razrješenje. Stručno vijeće čine stručni radnici Centra. Stručno vijeće raspravlja i daje ravnatelju mišljenje i prijedloge o stručnim pitanjima koja se odnose na djelatnost Centra utvrđenu zakonom i statutom, ustroju, godišnjem planu i programu rada, potrebi stručnog usavršavanja i drugim pitanjima utvrđenim statutom Centra.
Stručne poslove u Centru obavljaju pravnik s položenim pravosudnim ispitom te socijalni radnik i psiholog s položenim stručnim ispitom. Poslove posebnog skrbnika obavlja pravnik s položenim pravosudnim ispitom dok stručne poslove pribavljanja mišljenja, obavještavanja te upoznavanja djeteta ili odrasle osobe sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe obavljaju psiholog i socijalni radnik koji moraju imati najmanje tri godine radnog staža na stručnim poslovima u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju. Socijalni radnik i psiholog moraju imati radno iskustvo u trajanju od najmanje tri godine u području rada s djecom i/ili odraslim osobama te stručna znanja, vještine i kompetencije potrebne za komunikaciju i pribavljanje mišljenja djeteta i odrasle osobe, moraju poštovati pravila struke i profesionalne etike, čuvati profesionalnu tajnu te ne smiju imati neke od zapreka za zasnivanje radnog odnosa u Centru navedenih u članku 24. Prijedloga. Stručni radnici u Centru imaju pravo i dužnost trajno se stručno usavršavati, pojedinačno i organizirano u području socijalnog rada, prava, psihologije i drugih područja važnih za učinkovito i kvalitetno obavljanje poslova. Iz zakonskog Prijedloga nije jasno koje edukacije moraju imati stručni radnici Centra, ali zakonodavac se obvezuje da će ih pravilnikom propisati ministar nadležan za obitelj u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona.
Nadzor nad radom Centra obuhvaća unutarnji nadzor i upravni nadzor. Nadzor nad stručnim radom provodi Centar. Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta Centra i godišnjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora. Godišnji plan i program provedbe unutarnjeg nadzora Centar je dužan izraditi najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu. Upravni nadzor obavlja ministarstvo nadležno za obitelj. 17. siječnja 2020. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona
U savjetovanju tijekom javne rasprave o ovom zakonskom prijedlogu najviše su sudjelovali pravobranitelji za djecu, osobe s invaliditetom i sam Centar za posebno skrbništvo. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom izrazio je mišljenje da bi područje skrbništva, uključujući i posebno skrbništvo, trebalo biti predmetom posebnog zakona, a ne posebne glave Obiteljskog zakona kao što je to sada uređeno. U tom smislu zastupa mišljenje da se sva pitanja skrbništva trebaju regulirati zasebnim zakonom kojim bi se ujedno uredio i status i djelokrug rada Centra za posebno skrbništvo.
Centar za posebno skrbništvo dovodi u pitanje smisao donošenja ovog Zakona ističući da je status, djelatnost i ustrojstvo Centra kao javne ustanove, uređena odredbama važećeg Obiteljskog zakona te da su prava, dužnosti i ovlasti posebnog skrbnika već propisane. Ukazuje na nužnu promjenu imena same ustanove te predlaže da se umjesto Centra za posebno skrbništvo preimenuje u CENTAR ZA ZASTUPANJE. Smatraju da je izmjena naziva ustanove nužna jer se ustanova konstantno poistovjećuje sa Centrom za socijalnu skrb, čime dolazi do krivog tumačenja djelatnosti ustanove, krive dostave pismena i sl.
Željko Čižmek, mag.act.soc.
