Reforme se ne vide, očekuju se u proračunu za 2017. - analitičari

Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2016. u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a. Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2 posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto. Doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna, kazao je ministar financija Zdravko Marić.Rast hrvatskog BDP-a od oko 2 posto očekuje i Europska komisija, no domaći su analitičari oprezniji. "Rast gospodarstva mogao bi na kraju biti manji od 2 posto, a puno rizika iz okruženja je pred nama. Mislim da je ta procjena vrlo optimistična, jer se temelji na procjeni povećane i domaće i inozemne potražnje. No, povećana domaća potražnja obično znači i veći uvoz, tako da neto inozemna potražnja ove godine ne može značajnije pridonijeti gospodarskom rastu", kaže Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Općenito, smatra da se u proračunu i gospodarskim smjernicama relativno velika nada polaže u to da će fiskalnu konsolidaciju izvući gospodarski ciklus, odnosno rast BDP-a. Ministar Marić istaknuo je u prezentaciji proračuna kako bi deficit od 7,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto BDP-a, bio najmanji od 2008. godine. Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a. Ukupni proračunski rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Stojić smatra da se moglo pokazati više hrabrosti, političke spremnosti te planirati neke rezove na rashodnoj strani, jer za to ima prostora. "No, ako je 'cijena' zamrzavanja mase plaća i socijalnih transfera izbjegavanje rizika povećanja plaća u javnom sektoru za 6 posto, onda se može ocijeniti da je rashodna strana proračuna, s obzirom na kratak manevarski rok, prudentno postavljena", kaže Stojić.

Što se tiče prihodne strane, Stojić smatra da tu leže najveći rizici po ostvarenje planiranih proračunskih ciljeva, ako podbaci rast gospodarstva.Od ukupno planiranih prihoda od 114,9 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego lani, najviše se očekuje od rasta poreznih prihoda - za 1,2 posto, na 68,9 milijardi kuna. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna, 96,5 posto više nego lani. "Razumljivo je da za veće reformske poteze u ovom proračunu nije bilo vremena. Ovaj proračun je takav kakav je i nije test fiskalnog kredibiliteta ove Vlade. Njezin kredibilitet tek će pokazati sljedeći mjeseci u kojima će donijeti ekonomski program, koji će Europska komisija ocijeniti u svibnju, te proračun za 2017. godinu", zaključuje Hrvoje Stojić.

Novotny: Proračun je trebao slijediti preporuke EK

Ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan proračunom za 2016. jer smatra da je to nastavak loše prakse koja se provodi posljednjih 15-ak godina te kako je u proračun trebalo ugraditi neke od preporuka Europske komisije. Novotny kaže kako je ipak očekivao nešto drugačiji proračun u odnosu na nedavno predstavljene proračunske smjernice. "Ne vidim nikakve posebne promjene, blage uštede su vidljive, ali samog zaokreta u pristupu proračunskim politikama nema posljednjih 15-ak godina. Proračun se zapravo temelji na pristupu da ministarstva i ostali korisnici proračuna sami kreiraju svoje proračunske politike" kazao je Novotny. Po njemu, radi se samo o nastavku dosadašnje prakse bez bitnijih zaokreta. "To je otprilike ono što Vlada misli da može zadovoljiti Europsku komisiju, ali ja sam uvjeren da će Komisija tražiti barem strukturne zahvate u proračunske rashode. Osobno, svakako sam očekivao nekakve promjene zbog toga što se nalazimo u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Imamo potpuno jasne i precizne preporuke Komisije i te su se preporuke trebale slijediti, a ovaj proračun to ne pokazuje", rekao je Novotny.

Marić: Vlada će smanjiti deficit i javni dug

Europska komisija je u srijedu Hrvatskoj i još pet zemalja članica EU-a uputila rano upozorenje u pogledu njihovih obveza u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, niza pravila osmišljenih kako bi se osiguralo članice održavaju svoje javne financije zdravima. Hrvatska, kao i druge zemlje članice, mora do kraja travnja poslati Komisiji svoj nacionalni program reformi i program konvergencije. Na temelju tih dokumenata Komisija će u svibnju predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka članicama. Pakt o stabilnosti i rastu dopušta proračunski manjak do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Prema danas prihvaćenom prijedlogu proračuna, Vlada procjenjuje da će proračunski deficit ove godine pasti na 2,2 posto, iduće na 2, a u 2018. na 1,8 posto BDP-a. Ministar financija Marić istaknuo je danas i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućima smanjenje.

Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago skliznuti na 86,8 posto BDP-a. Do 2018. godine javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a. Premijer Tihomir Orešković na sjednici Vlade istaknuo je danas da će uskoro biti predstavljene reforme koje će dodatno dati dugoročne gospodarske rezultate.