U posljednjih nekoliko mjeseci u Republici Hrvatskoj doneseno je nekolicina pravnih propisa koji stupaju na snagu u različitim razdobljima, neki osam dana od dana objave, neki s odgodom datuma stupanja na snagu za nekoliko mjeseci, a neki tek u idućoj 2023. godini.
Takav raspored primjene propisa u školskoj ustanovi može napraviti veliku zbunjenost i nesnalaženje kod pravnika/ tajnika škole koji ih trebaju svakodnevno primjenjivati i/ili trebaju prilagoditi svoje interne akte prema novoj pravnoj regulativi.
Valja naglasiti da se u najvećem broju novim pravnih propisa radi o implementaciji Direktiva i Uredbi EU kao usklađivanja domaćeg zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, te primjena presuda Europskog suda kao svojevrsno uvođenje sudskih presedana u naše pravo s čime se zapravo i domaći sudovi susreću.
Stoga se u nastavku članka daje pregled nekih ključnih pravnih propisa koji su aktualni za primjenu školskih ustanova uz kraći osvrt sadržaja samog propisa.
NOVI PRAVNI PROPISI I VREMENSKI OKVIR STUPANJA NA SNAGU
1. Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine“ broj 52/2021) na snazi od 22. svibnja 2021.
Zakonom o prosvjetnoj inspekciji propisana je obveza čelnika Prosvjetne inspekcije da razmotri svaku zaprimljenu predstavku te na temelju iste procijeni potrebu za pokretanjem inspekcijskog postupka. Međutim, zakonom nije definirano što sve predstavka mora sadržavati da bi je čelnik tijela uzeo u razmatranje, kao niti što mora sadržavati predstavka po kojoj bi isti bio dužan postupati. Stoga se izmjenama Zakona preciziralo da se predstavkom smatra ona predstavka koja sadrži podatke o prijavitelju: ime i prezime, adresu stanovanja te podatke za kontakt, odnosno za pravnu osobu naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe. Time se naglasila potreba da se podnositelj prema Prosvjetnoj inspekciji treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz Zakona. Također, izmjenama se jasnije utvrdila i obveza čuvanja inspekcijske, odnosno druge službene tajne i propisalo kako se u tom smislu postupa s dokumentacijom i podacima u vezi s inspekcijskom postupkom te precizirati postupanje s podacima o podnositelju predstavke.
2. Uredba o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 75/21) donesena na sjednici Vlade 10. srpnja 2021., na snazi od 10. srpnja 2021., a konačna primjena Uredbe za sve obveznike stupa na snagu od 1. siječnja 2023.
Uredba se primjenjuje na uredsko poslovanje tijela državne uprave, drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima (javnopravna tijela).
Novom Uredbom uređuju se pravila i mjere uredskog poslovanja u obavljanju poslova državne uprave, a naglasak je na digitalizaciji, odnosno uvođenju obveznog informacijskog sustava uredskog poslovanja.
Najznačajnije novosti koje donosi Uredba:
Informacijski sustav uredskog poslovanja mora imati mogućnost povezivanja i razmjene podataka s drugim informacijskim sustavima koji se zasebno vode za određena upravna područja u skladu s propisom kojim se uređuju organizacijski i tehnički standardi povezivanja na državnu informacijsku infrastrukturu.
Sve službene osobe moraju imati pristup informacijskom sustavu uredskog poslovanja radi mogućnosti prihvaćanja i uređivanja pismena u elektroničkom obliku.
Stoga je Tehnička specifikacija informacijskog sustava elektroničkog uredskog poslovanja (dalje: Tehnička specifikacija) prilog Uredbe o uredskom poslovanju temeljem koje je i izrađena. Tehničkom specifikacijom utvrđuju se pravila i standardi postupanja s pismenima u elektroničkom obliku. Da bi postojalo povjerenje u sigurnu i pouzdanu komunikaciju elektroničkim putem, ta komunikacija se mora odvijati temeljem unaprijed poznatih pravila te korištenjem informacijskih sustava koji ispunjavaju zahtjeve osnovnih standarda i funkcionalnosti.
Tehnička specifikacija sadržava dovoljnu razinu detalja da bi se bez dodatnih intervencija mogla koristiti kao prilog u postupku javne nabave za sve uobičajene postupke u uredskom poslovanju javnopravnih tijela. Ipak, iako je Tehnička specifikacija rađena kako bi pokrila sve ključne procese koji se pojavljuju u uredskom poslovanju javnopravnih tijela, svako javnopravno tijelo može dopuniti zahtjeve u postupku nabave koji su potrebni u njihovim poslovnim procesima ako ih ima, osobito ako su neki procesi uređeni posebnim propisom.
Dokumentacijski ciklus elektroničkog dokumenta je reguliran Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“, broj 61/2018, 98/2019) koji regulira/definira trajno čuvanje sadržaja zapisanog u digitalnom obliku kao i pretvorbu gradiva u digitalni oblik.
Na snazi je i Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva („Narodne novine, broj 105/2020) koji regulira postupanje s gradivom u elektroničkom obliku, mehanizme (prije) predaje gradiva u elektroničkom formatu kao i ulogu kvalificiranog elektroničkog potpisa u navedenim procesima.
3. Naputak o brojčanim oznakama pismena te sadržaju evidencija uredskog poslovanja („Narodne novine“ broj 132/21) na snazi od 12. prosinca 2021.
Sama struktura klasifikacijske oznake nije promijenjena, no promijenio se klasifikacijski okvir te su tijela obvezna uskladiti svoje opće akte s istim do 1. siječnja 2022. godine. Sukladno promjeni općeg akta potrebno je prilagoditi i klasifikacijske oznake u informacijskom sustavu uredskog poslovanja kako bi se osiguralo pravilno i usklađeno urudžbiranje i arhiviranje dokumenata.
4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o općem upravnom postupku o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj110/21) Vlada je donijela na sjednici održanoj 1. listopada 2021. na snazi od 1. siječnja 2022.
Nakon punih 11 godina došlo je do intervencije u Zakonu o općem upravnom postupku čija je osnovna intencija aktivnija uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije što ubrzava i pojednostavljuje upravne postupke, a istodobno korištenjem elektroničke komunikacije smanjuju se troškove a povećava učinkovitost samog postupka.
Već u postojećem ZUP je omogućena elektronička komunikacija javno-pravnih tijela i stranaka što je predstavljalo značajan napredak tada novoga ZUP-a koji je dao podlogu za stvaranje pravnih pretpostavki za korištenje suvremenih dostignuća informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom postupanju
Člankom 9. izmjena izvršena je suštinska izmjena članka 75. ZUP-a kojim se mijenja način komunikacije tako da stavak 1. propisuje da javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku primarno komuniciraju elektroničkim putem i pomoću sustava državne informacijske infrastrukture.
5. Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama ("Narodne novine" broj 35/22) na snazi od 25. ožujka 2022.
Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu predmetna Odluka nije propisana, ali Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 17. ožujka 2022. donosi Odluku kojom se propisuje zabrana zapošljavanja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao nastavak Odluka donesenih prethodnih godina.
Odluka o zabrani novog zapošljavanja propisuje zabranu novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u cijelosti ili većinskim dijelom u državnom proračunu, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali ista se ne primjenjuje na državne službenike i namještenike.
Dakle, odlukom se propisuje zabrana novog zapošljavanja, ali istodobno i iznimke i uvjeti za novo zapošljavanje na neodređeno i određeno vrijeme, kako bi se omogućila kontinuirana kontrola novog zapošljavanja u javnim službama.
6. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“ 46/2022), izglasan u Hrvatskom saboru 08.04.2022., stupio na snagu 23. travnja 2022.
Raniji Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donesen je 8. veljače 2019. („Narodne novine", br. 17/2019) stupio je na snagu 1. srpnja 2019.
Novim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donesen je zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Europske unije (dalje u tekstu: Direktiva).
Nadalje, novim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti se jača pravna zaštita zviždača i pojednostavljuje postupak prijave nepravilnosti, proširuje se područje primjene na pravnu stečevinu Europske unije, predviđena su dodatna unaprjeđenja sustava prijave odnosno javnog razotkrivanja nepravilnosti po uzoru na Direktivu, ojačana je zaštita prijavitelja nepravilnosti kao i povezanih osoba, povjerljivih osoba i njenih zamjenika, poboljšan je mehanizam prekršajnog sankcioniranja.
U novom Zakonu je zadržan fokus na postupku zaštite prijavitelja nepravilnosti i detaljnom propisivanju načina prijavljivanja odnosno javnog razotkrivanja nepravilnosti, prava prijavitelja nepravilnosti, postupke prijavljivanja i ostvarivanja prava iz ovoga Zakona.
Zakon propisuje i obvezu da svaki poslodavac koji ima najmanje 50 zaposlenika je dužan osigurati sustav unutarnjeg prijavljivanja. Unutarnje prijavljivanje znači prijavljivanje nepravilnosti poslodavcu.
Ovim se Zakonom propisuje da prijavitelj nepravilnosti može prijaviti nepravilnost tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti neovisno je li prije toga iskoristio mogućnost unutarnjeg prijavljivanja. Nadležnost pučkog pravobranitelja kao tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti ovim se Zakonom dodatno uređuje te se postupovno daljnje uređuje postupak vanjskog prijavljivanja nepravilnosti. Propisuje se da Ured pučkog pravobranitelja objavljuje opće informacije o primitku prijava i daljnjem postupanju na temelju njih te druge opće informacije relevantne za zaštitu prava prijavitelja nepravilnost.
Sudska zaštita Sudska zaštita ostala je u najvećoj mjeri regulirana kao i do sada. Bitne izmjene odnose se na brisanje roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu u odnosu na to kad je prijavitelj nepravilnosti saznao za štetnu radnju kao i u odnosu na to kad je štetna radnja počinjena.
Novost u Zakonu je i izričito propisivanje inspekcijskog i drugog nadzora nad provedbom ovoga Zakona i propisa koji se donose na temelju njega, a koji nadzor provode nadležna tijela sukladno posebnim propisima. Novost u kontekstu sankcioniranja je uvođenje mogućnosti izricanja prekršajnih sankcija i za pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja nepravilnosti ili povezanih osoba. Nadalje, predviđeno je i da povjerljiva osoba i njen zamjenik i bilo koja druga osoba koja sudjeluje u postupku prekršajno odgovaraju za kršenje obveza zaštite identiteta i povjerljivosti.
U glavi V. Zakona propisane su PREKRŠAJNE ODREDBE a subjekt prekršajne odgovornosti određena je u posebnim slučajevima i za fizičku osobu i za prekršaj poslodavac pravna osoba s novčanom kaznom maksimalno do 50.000,00 kuna.
Novčanom kaznom u iznosu do 30.000,00 kuna kazniti će se fizička osoba kao povjerljiva osoba i njezin zamjenik ako povrijede odredbe iz Zakona, ne čuva identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama,
Novčanom kaznom u iznosu maksimalnom do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja prijavljuje ili javno razotkriva informacije za koje zna da su neistinite osim ako se ne radi o kaznenom djelu iz članka 12. stavak 1.
Dok se u glavi VI. Zakona propisuje PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE u kojima su rokovi za donošenje općih akata i imenovanje povjerljive osobe.
7. Prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, predstavljen na 10. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 11. ožujka 2022. je donesen Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog Zakona u prvom čitanju.
Prema planu donošenja Konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj na sjednici Vlade RH je 21. travnja 2022. nakon čega se Konačni prijedlog Zakona upućuje u Hrvatski sabor na donošenje i izglasavanje.
Svrha Uputa je dati smjernice za jednoobrazno postupanje subjektima opće države u njihovim aktivnostima i prilagodbama koje ih očekuju u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Obveza dvojnog iskazivanja u razdoblju od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.
8. Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi donesen na 113. sjednici Vlade RH održanoj 14. travnja 2022., („Narodnim novinama“ broj: nije objavljen u satu pisanja teksta), stupa na snagu 1. svibnja 2023.
Prijedlogom Zakona se predviđa „odgođeno“ stupanje na snagu Zakona sa danom 01. svibnja 2023. godine kako bi se izbjegao nastanak eventualnih pravnih praznina odnosno kako bi se tijelima ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu postojećih odnosno donošenje novih propisa kojima će se predmetna materija u potpunosti regulirati u skladu sa Uredbom eIDAS.
Stoga je nesporna potreba uklanjanja iz pravnog poretka Zakona kao nepotrebnog s obzirom da je donesena Uredba eIDAS i Zakon o provedbi Uredbe eIDAS, čija primjena je obvezujuća, a koji na drugačiji način od Zakona reguliraju predmetnu materiju. Navedeni propisi predstavljaju pravni temelj za korištenje u nacionalnom zakonodavstvu elektroničkog kvalificiranog potpisa i elektroničkog pečata, kao Usluge povjerenja koje imaju jednaki pravni učinak kao vlastoručni potpis i priznaju se u svim državama članicama.
Taj pristup je zamijenjen novom premisom Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (dalje u tekstu: Uredba eIDAS) da se pravna valjanost i važnost elektroničkih dokumenata postiže odredbama o zabrani njihove diskriminacije u usporedbi s onima na papiru pod uvjetom upotrebe elektroničkog potpisa koji kroz kriptografske metode jamči autentičnost sadržaja i autora i ostale mehanizme razrađene samom Uredbom (Usluge povjerenja) i ta paradigma je uvedena u nacionalno zakonodavstvo Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ („Narodne novine“ broj 62/2017., dalje u tekstu: Zakon o provedbi Uredbe eIDAS).
8. Novi Zakon o radu - u izradi konačnI prijedlog zakona, planira se za e –savjetovanje u svibnju, nakon čega prijedlog zakona ide na sjednicu Vlade i Hrvatskoga sabora, a rok za usvajanje novog ZOR-a planiran je najkasnije do 1. siječnja 2023.
Valja imati na umu da se navedeni propisi odnose na svakoga, svatko ih mora poznavati, mora ih razumjeti i po njima postupati, nema izuzetaka, nema opravdanja za propuste. Svatko mora biti svjestan kako je postupanje protivno tome opasno, jer može prouzročiti ozbiljne pravne posljedice u školama, povrede pa i gubitak prava, ponekad i nemogućnost zaštite osnovnih osobnih sloboda te prava što ih se u svakidašnjici smatra temeljnima.
Tatjana MARTINOVIĆ, dipl.iur.
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora
