Vršnjačko nasilje je neželjeno agresivno ponašanje drugog djeteta ili skupine djece koja nisu braća i sestre niti su u romantičnoj vezi sa žrtvom. Ono uključuje ponovljene fizičke, psihološke ili socijalne povrede, a često se događa u školama i drugim sredinama gdje se djeca okupljaju, kao i na internetu. Vršnjačko nasilje odnosno Bullying može se ispoljiti kao izravni fizički napad, neizravni napad u smjeru nanošenja štete tuđoj stvari ili imovini, verbalni napad što uključuje i širenje glasina, klevetanje, uništavanje ugleda i sl., isključivanje iz vršnjačke grupe te institucionalno nasilje koje se može manifestirati kao postavljanje nerealnih ciljeva ili očekivanja u nekom obliku interakcije gdje su uloge članova grupe određene od strane institucije.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje obvezu poduzimanja mjera zaštite prava učenika te izvještavanje ravnatelja školske ustanove o svakom obliku tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika. Ravnatelj na raspolaganju ima izricanje pedagoških mjere propisanih Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, obvezu primjene Protokola o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece. Sukladno Pravilniku o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, odgojno-obrazovne ustanove obvezne su skrbiti o ostvarivanju prava djeteta u slučajevima svih oblika nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja, odgojne zapuštenosti, nehajnog postupanja, zlostavljanja i izrabljivanja.
Obveza je svih odgojno-obrazovnih ustanova implementirati postojeće preventivne i intervencijske programe te prema potrebi razvijati nove. Odgojno-obrazovne ustanove (dječji vrtić, osnovna i srednja škola te učenički dom) bi trebali imati posebne preventivne programe koji su dio godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovne ustanove i voditelja preventivnih programa. U ostvarivanju preventivnih mjera i aktivnosti trebali bi sudjelovati svi zaposlenici u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Aktivnosti uključuju savjetovanje učenika i upoznavanje djelatnika škole sa zakonodavnim okvirom, postupke zaštite djece, komunikaciju, razmjenu informacija i dokumentacije s nadležnim osobama i tijelima (ravnateljem, policijom, centrom za socijalnu skrb).
Prijave pravobraniteljici za djecu koje su opisane u izvješću za 2021. godinu ukazuju na to da se najveći broj prijavljenih slučajeva nasilja u školi odnosi na nasilje među djecom odnosno vršnjačko nasilje (40 od 46 prijavljenih incidenata) te da su ponavljajuća nasilna ponašanja najčešća u djece koja pokazuju rizike u razvoju. Pravobraniteljica smatra da je to signal za utvrđivanje stanja i potrebu ranih intervencija. Ponekad su sporne prijave roditelja koje se odnose na sukobe među djecom. Ove prijave nerijetko obilježava duboka i nepotrebna involviranost roditelja u vršnjačke odnose, pri čemu utječu na svoje dijete da se osjeća kao žrtva. Subjektivnost roditelja ponekad je izazov i za djelatnike škole jer roditelji mogu biti subjektivni i omalovažavati napore i aktivnosti škole na unapređivanju odnosa djece. U takvim okolnostima, nužno je da djelatnici škole budu sigurni u svoje znanje i profesionalne kompetencije te da prepoznaju razliku između sukoba koji se rješava stručnim intervencijama na razini škole i nasilja za koje je nužno primijeniti mjere i aktivnosti sukladno propisima.
Iz Izvješća pravobraniteljice vrijedilo bi izdvojiti slučaj vršnjačkog nasilja koji je u nekom obliku sve češće prisutan u svojoj pojavnosti. Radi se o online nasilju putem razredne WhatsApp grupe u kojem su jedanaestogodišnjaci dijelili iznimno vulgarne i seksualizirane poruke o vršnjakinji. Škola je uputila njihove roditelje da sami međusobno riješe situaciju, držeći da nemaju odgovornost za postupanje jer se nasilje dogodilo online u slobodno vrijeme. Škola je u izvješću pravobraniteljici za djecu iskazala revoltiranost preispitivanjem njihovog postupanja te navela da su roditelji odgovorni za dječje korištenje mobitela. AZOO je utvrdio propuste u radu škole te, uvaživši preporuku pravobraniteljice, savjetovao edukaciju djelatnika o poduzimanju zakonskih i stručnih mjera nakon vršnjačkog nasilja. Za edukaciju stručnjaka iz područja odgoja i obrazovanja nadležna je Agencija za odgoj i obrazovanje.
Zaključak Izvješća pravobraniteljice u odnosu na vršnjačko nasilje u školama naglašava važnost multidisciplinarnog pristupa, nužnost povećanja broja svih stručnjaka u stručnoj skupini te uključivanje socijalnih pedagoga na poziciji ravnopravnih članova tima. U odnosu na preventivne programe i strategije, pravobraniteljica ističe nužnost uvođenja više strukture, detekciju i izradu programa sukladno specifičnim potrebama svake škole.
Željko Čižmek, mag. act. soc.
