Nakon provedenog savjetovanja o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, pristupilo se izradi Prijedloga. U ovom članku autorica donosi pregled novina koje su predložene, te se Zakon trenutno nalazi u proceduri u Hrvatskom Saboru.
Zakonom o sudovima ("Narodne novine" br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19.) uređuje se ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.
Naime pojavila se potreba revidiranja normativnog okvira stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača jer prema postojećem uređenju u odlučivanje o njihovim statusnim pitanjima povjereno je svim županijskim i trgovačkim sudovima ovisno o njihovom prebivalištu ili sjedištu. Osim što odlučivanje o njihovim statusnim pitanjima dodatno opterećuje sudove, potreba za revidiranjem se pojavila i zbog raznolike i neujednačene sudske prakse. Ministarstvo pravosuđa i uprave nema ažurne i potpune podatke o imenovanim i razriješenim stalnim sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima, a zbog čega je otežana komunikacija s ovim kategorijama te onemogućeno dovoljno korištenje postojećih mehanizama nadzora nad njihovim radom i trošenjem proračunskih sredstava iz kojih se djelomično pokrivaju troškovi njihove nagrade za rad i naknade troškova. Radi navedenog predlaže se da se ovlast imenovanja vještaka, tumača i procjenitelja povjeri ministru pravosuđa. Budući da se izgubila i suštinska razlika između vještaka i procjenitelja predlaže se i ukidanje posebnog uređenja ovih kategorija te bi procjenitelji nastavili obavljati svoje poslove u svojstvu sudskog vještaka. Predlaže se i ukidanje četverogodišnjeg razdoblja imenovanja te bi jednom imenovani vještaci i tumači mogli obavljati ove poslove sve dok postoje propisani uvjeti.
Što se tiče službenika pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja na pravosudnim institucijama predlaže se da se donese odredba koja prisutnost bilo koje količine alkohola u krvi označava kao posebno tešku povredu službene dužnosti (naime sadašnja odredba dozvoljava prisutnost alkohola do 0,50 g/kg kao i za sve ostale državne službenike). Predlaže se i novo reguliranje statusa pravosudne policije koja obavlja poslove osiguranja na pravosudnim institucijama radi izjednačavanja statusa s pravosudnom policijom iz zatvorskog sustava (odredbe iz Zakona o izvršavanju kazne zatvora a koje se odnose na dobnu granicu za prijam vježbenika, napredovanje službenika, propisivanje prisutnosti alkohola u organizmu za vrijeme obavljanja službe kao teške povrede službene dužnosti, računanje staža osiguranja te materijalna prava posebnog dodatka na plaću, otpremninu i pravo na pomoć obitelji uslijed smrti službenika u obavljanju službe).
Kada je u pitanju pozicija ravnatelja sudske uprave, precizirani su uvjeti za raspored na to radno mjesto. Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima, a kako je ta funkcija značajna posebno se propisuje i da ravnatelja sudske uprave imaju svi veći prvostupanjski sudovi (s 15 ili više sudaca) te svi viši sudovi.
Predlaže se uvođenje obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u sudovima. Kako je nužno poduzeti sve raspoložive mjere za što učinkovitiji i kvalitetniji rad sudova, predlaže se uvođenje provjere posebnih znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje poslova radnih mjesta u pravosudnim tijelima (poznavanje organizacije pravosuđa, unutarnjeg ustrojstva i poslovanja, sustava sudskih pristojbi, rada u informacijskim sustavima, daktilografske vještine). Zbog toga je potrebno posebnim odredbama u Zakonu o sudovima propisati obvezu službenika u sudovima da polažu ovaj posebni ispit, ali i posebnu osnovu prestanka državne službe ako ovaj ispit ne polože u propisanom roku.
Kako bi se precizirala uloga Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, potrebno mu je dati ovlasti koje ima i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odnosu na prekršajno sudovanje. Predlaže se da Visoki kazneni sud odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima, osim ako je zakonom propisano drukčije, provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca županijskih sudova koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima, rješava sukobe nadležnosti te obavlja druge poslove određene Zakonom.
Kako bi se osigurala učinkovita i kvalitetna pravna zaštita u obiteljskim predmetima predlaže se obveza osnivanja specijaliziranih sudskih odjela u pojedinim općinskim sudovima. Na rad u navedene odjele moći će se rasporediti samo suci koji ispune posebne uvjete stručnog usavršavanja sukladno posebnom pravilniku, a koje na vrijeme od pet godina postavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U ove bi se sudske odjele posebno rasporedili i stručni suradnici prema posebnoj odluci ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Precizirane su odredbe o postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odnosu na rokove postupanja, zaprimljene prijave kandidate te ponavljanje postupka javnog poziva, sukladno pravnim shvaćanjima Ustavnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj: U-I-1039/2021, U-l-1620/2021 od 23. ožujka 2021. Predlaže se propisati da samo pravodobne i potpune prijave Državno sudbeno vijeće dostavlja Predsjedniku Republike Hrvatske, koji će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnih tijela. Predlaže se propisati i da će, ako Predsjednik Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja nadležnih tijela niti jednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državno sudbeno vijeće će poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavom novog javnog poziva. Državno sudbeno vijeće ovlastilo bi se, u slučaju da predsjednik ovoga suda prestane obnašati svoju dužnost, do izbora predsjednika suda imenovati suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske za obavljanje poslova sudske uprave u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (prema sadašnjim odredbama, te poslove u tom razdoblju obavlja zamjenik predsjednika Vrhovnog suda).
Također, propisuje se i provedba periodične temeljne sigurnosne provjere svih sudaca, a budući daje ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje sudačke dužnosti. S obzirom da se sigurnosne provjere provode u postupcima imenovanja sudaca i dalje prema zakonu koji uređuje provedbu sigurnosnih provjera propisano da se provedene sigurnosne provjere obnavljaju svakih pet godina, navedeni se postupak ovim Zakonom propisuje i za suce. Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi posebno vijeće, čije članove iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Opća sjednica ovog suda. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske obvezuje se o eventualno utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka obavijestiti sve ovlaštenike pokretanja stegovnog postupka (predsjednika suda u kojem sudac obnaša dužnost, predsjednika neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće i ministra nadležnog za poslove pravosuđa). U slučaju utvrđenja postojanja sigurnosnih zapreka, ovlašteni predlagatelji stegovnog postupka protiv sudaca imali bi mogućnosti iniciranja ovog postupka u odnosu na stegovna djela obnašanja službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću, izazivanja poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, povrede službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti te nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način.
Iz članka 86. Zakona o sudovima brisao bi se stavak 3 koji je omogućavao ručnu dodjelu predmeta, tako da bi se ubuduće u sudovima primjenjivala samo automatska dodjela predmeta primjenom odgovarajućeg algoritma.
U priznavanju prava pravosudnih dužnosnika na naknadu za odvojen život od obitelji definiraju se članovi obitelji (bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja).
Konačno Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2022. godine, osim novih odredbi o poslovima sudske uprave te odredbi o sudskim vještacima i tumačima koje bi trebale stupiti na snagu 1.siječnja 2023. godine.
Zorica Stojanović, mag.iur.
