Kovesi: O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju političari nego pravosuđe

U razgovoru za N1 Kovesi je komentirajući tvrdnju premijera Andreja Plenkovića da istraga o eventualnim zlouporabama na Geodetskom fakultetu nije u nadležnosti EPPO-a ustvrdila kako "vrlo dobro procjenjuju svoju nadležnost, pridržavaju se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a".

"Ako netko gaji sumnje o tumačenju Uredbe, u Luksemburgu se nalazi Sud Europske unije i svi koji imaju sumnje trebaju se obratiti sudu i pitati kako bismo trebali tumačiti Uredbu. O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju Vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to pripada pravosuđu", rekla je Kovesi.

Po njezinu mišljenju, pravo pitanje vezano uz slučaj Geodetskog fakulteta glasi - "je li počinjena prevara ili ne?" EPPO nastoji istražiti slučaj i utvrditi je li doista tako. "Mislim da bi hrvatski građani željeli znati je li počinjena prijevara, je li netko ukrao novac ili nije, to je pravo pitanje", kaže Kovesi.

Na pitanje smatra li to oblikom pritiska, odgovorila je kako se radi o "stvaranju dimne zavjese", po principu: “Dragi građani, nije važno je li došlo do prijevare, pitanje je tko je nadležan. Je li nadležan EPPO i obavlja li dobar posao s predmetima”. Ustvrdila je kako imaju vrlo dobar tim u uredu EPPO-a u Hrvatskoj, vrlo dobre tužitelje koji obavljaju vrlo dobar posao. 

Laptoš ne vidi razloge za tzv. Lex AP

"Ne govorimo Vladi kako voditi državu, ne govorimo parlamentima kako donositi zakone, pa nitko ne bi trebao govoriti policijskim službenicima, tužiteljima i sucima kako bi trebali istraživati predmete i donositi odluke u pravosuđu", poručila je. I europska tužiteljica u Hrvatskoj Tamara Laptoš ustvrdila je kako je EPPO apsolutno nadležan za postupanje u tom predmetu.

Uredba europskog javnog tužitelja je jasna – kada postoji kazneno djelo koje utječe na financijske interese EU-a, bilo da je šteta nastupila ili je mogla nastupiti, EPPO je nadležan. Isto je nadležan za neodvojivo povezana kaznena djela u slučaju, rekla je Laptoš za N1. Također se osvrnula na izmjene Kaznenog zakona, tzv. Lex AP, ocijenivši da izmjene ni na koji način ne štite bolje postupak tijekom istrage.

“Što se tiče samog postupanja tijekom istrage, ništa se neće promijeniti. Kada je uvedena tužiteljska istraga, sukladno tadašnjem Zakonu, imali smo tajnost istrage. Nakon određenog vremena smo ju napustili, a sada ju ponovno uvodimo. Osobno ne vidim razloge za takve izmjene Kaznenog zakona”, kazala je.