Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

23.4.2021

Sprječavanje bijega okrivljenika

S vremena na vrijeme javnost se neugodno iznenadi viješću da je neki visokoprofilni okrivljenik napustio zemlju i postao nedostupan tijelima kaznenog progona.

U posljednjem takvom slučaju, osuđenik je nakon pravomoćnosti presude kojom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 4 godine i 8 mjeseci, a prije započinjanja samog izvršenja kazne, više puta napuštao Republiku Hrvatsku. Okrivljenik se u trenutku pisanja ovog teksta nalazi u Bosni i Hercegovini, čiji je državljanin, pa ostaje nejasno kako će se situacija u konačnici rasplesti te hoće li se okrivljenik pojaviti pred sucem izvršenja. Budući da tijela vlast međusobno prebacuju odgovornost1ili negiraju da ikakav problem postoji2, u ovom ćemo tekstu ukratko analizirati relevantnu pravnu problematiku s ciljem da odgovorimo je li se i kako navedena situacija mogla spriječiti.

Relevantno je pitanje uređeno Zakonom o kaznenom postupku (nadalje: ZKP/08) koji sadrži poglavlje „Mjere osiguranja prisutnosti  okrivljenika i druge mjere opreza“. Radi potreba ovog članka, koncentrirat ćemo se na dva generalna načina, „alata“, kojima se može spriječiti da okrivljenik bijegom postane nedostupan tijelima kaznenog progona, a to su istražni zatvor (ZKP/08 čl. 122.-144.) i mjere opreza (čl. 98.-102.). Sljedeća se analiza odnosi na slučajeve do pravomoćnosti presude.

Istražni zatvor i mjere opreza za vrijeme trajanja kaznenog postupka

Prvo, moguće je tzv. obvezno određivanje istražnog zatvora. Tako se u članku 123. st. 2. obvezuje sud da pri izricanju presude okrivljeniku kojem je određena kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, odredi i istražni zatvor. Unatoč najboljoj namjeri zakonodavca, moguće je da je navedeno pravilo samo rezultiralo time da se pojedinim osuđenicima izriču kraće kazne.3

Izvan ovog slučaja, da bi se fakultativno odredio istražni zatvor, prvenstveno je potrebno da budu ispunjene materijalne pretpostavke za njegovo određivanje, izražene odredbama članka 123. st. 1. i 2. ZKP08. Prvo, zahtjeva se postojanje osnovane sumnje da je određena osoba počinila kazneno djelo. U sudskoj se praksi ispunjenje ove pretpostavke, posebno u kasnijim stadijima kaznenog progona, ne dovodi u pitanje budući da na njeno ispunjenje ukazuje već sama činjenica da je protiv osobe potvrđena optužnica.4

Druga se materijalna pretpostavka sastoji u postojanju određenog „istražnozatvorskog razloga“, odnosno opasnosti koja se istražnim zatvorom pokušava spriječiti. U ovom nam je trenutku najzanimljivija odredba čl. 123. st. 1. t. 1., koja kao istražnozatvorski razlog navodi da „je [okrivljenik] u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se, ne može se utvrditi njezina istovjetnost i slično)“.

Navedeni kriterij „osobitih okolnosti“ sudovi nisu shvaćali olako. Općenito, razlozi koji upućuju na ispunjenje ovog uvjeta ne smiju biti opći i apstraktni, već moraju konkretno, za baš tu osobu, upućivati na opasnost od bijega.5 U sudskoj se praksi, između ostalog, kao razlozi navode „karakter, … imovinsko stanje … i međunarodni kontakti“6 te (isključivo) strano državljanstvo.7 S druge strane, jasno je da sudovi moraju dužno uvažavati presumpciju nevinosti i pravo na slobodu. U slučaju kada se okrivljenik uredno pojavljuje na ročištima za vrijeme kaznenog postupka, upitno je može li i jedan od navedenih faktora biti dovoljan da jasno ukazuje na osobitu opasnost od bijega. Zato se u praksi, u izostanku izravnijih indikacija da okrivljenik planira pobjeći, sudovi osjećaju obveznim utvrditi da opasnost od bijega postoji tek kada je veza okrivljenika s Hrvatskom gotovo pa slučajna.8

Istražni se zatvor kao najteža mjera ograničavanja slobode treba koristiti u iznimnim slučajevima kada to diktira narav opasnosti. Načelo razmjernosti iz članka 4. ZKP/08 i čl. 16. Ustava zahtijevaju da tijela državne vlasti ne koriste prekomjerne zahvate u osobna prava kako bi ostvarila legitimne ciljeve pa su, uz istražni zatvor, mjere opreza uvedene kao blaži oblici ograničavanja prava. Zato ZKP/08 predviđa da se u slučaju kad postoje okolnosti iz članka 123. ZKP/08 zbog kojih je moguće odrediti istražni zatvor ili je taj zatvor već određen, a ista se svrha može ostvariti mjerom opreza, odredi primjena jedne ili više takvih mjera.9 Među njima, mjere zabrana napuštanja boravišta, obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu te privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice, predstavljaju mjere koje su izravno usmjerene na sprječavanje da okrivljenik pobjegne i postane nedostupan. No, kao što je navedeno, i za izricanje mjera opreza se zahtijevaju prethodno navedene materijalne pretpostavke osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela i postojanja istražnozatvorskog razloga.

Osim materijalnih pretpostavki, ZKP/08 uređuje i trajanje istražnog zatvora i mjera opreza te tijela koja odlučuju o određivanju istražnog zatvora i mjera, ovisno o fazi kaznenog postupka u kojoj se određuju. Za istražni zatvor navedeno je definirano u članku 127. ZKP/08.  Nakon potvrđivanja optužnice, a do trenutka kad se presuda više ne može pobijati žalbom (pravomoćnosti), istražni zatvor određuje, produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju, a izvan zasjedanja vijeće, odnosno vijeće koje odlučuje o žalbi.

Odredbe članka 98. uređuju ovu materiju za mjere opreza koje mogu biti naložene prije i tijekom kaznenog postupka, odnosno do pravomoćnosti presude. Njihovo trajanje je moguće dok za to postoji potreba, a najdulje do trenutka kad je pravomoćna presuda uredno dostavljena i ne postoje zakonske zapreke za njeno izvršenje (izvršnosti) kada se radi o mjerama opreza koje su određene zbog postojanja opasnosti od bijega. Pri tome, nakon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti odnosno izvršnosti presude te mjere određuje, produljuje i ukida prvostupanjski sud.

Nakon pravomoćnosti?

I dok ostaje pitanje jesu li materijalne pretpostavke u pojedinim slučajevima ispunjene, iz navedenih je odredbi vidljivo da zakon zasigurno nudi mogućnosti za sprječavanje situacija da okrivljenik pobjegne dok pravomoćna presuda još nije donesena.

Problem nastaje ako se opasnost pojavi nakon donošenja pravomoćne presude, a prije nego što se započne sa samim izvršenjem. Iz odredaba ZKP-a proizlazi da se sudovi ne mogu poslužiti ovim mogućnostima i mjere opreza ili istražni zatvor tek odrediti nakon pravomoćnosti, osim ako je pokrenut postupak po izvanrednim pravnim lijekovima.10

Dakle, prema aktualnom zakonskom rješenju, nije očito da sudovi imaju način da spriječe situaciju poput one oko koje se nedavno podiglo puno medijske prašine, budući da za vrijeme trajanja samog postupka pretpostavke za određivanje istražnog zatvora ili mjera vjerojatno nisu bile ispunjene.11 Aktualno je rješenje uređeno da bude usklađeno s odredbama Kaznenog zakona o sigurnosnim mjerama, koje teku od izvršnosti presude.12 Problem je što svrha sigurnosnih mjera nije da sprječavaju bijeg okrivljenika, već otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela pa sigurnosne mjere koje sud ima na raspolaganju niti nisu takve da mogu spriječiti bijeg.13

Zaključno, ako smatramo da ovakve situacije predstavljaju problem i trebale bi se sprječavati, ovlast sudova prema ZKP-u bi trebalo izmijeniti ili barem jasnije odrediti. Da bi se osigurala učinkovitost kaznenog progona s jedne strane, uz poštivanje zahtjeva da razlozi na kojima se temelji odluka o mjerama ili istražnom zatvoru budu konkretni i aktualni, ZKP bi jasno morao omogućiti sudovima da i nakon pravomoćnosti presude odrede neku od mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika, uvažavajući okolnosti koje nastaju nakon pravomoćnosti. Jesu li ovakve situacije zbilja problem i bi li ovakva izmjena bila sukladna Ustavom zajamčenom pravu na osobnu slobodu, ostaje zasebno pitanje.


Svan Relac, mag. iur.

1 https://www.hina.hr/vijest/10651666

2 http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=560

3 https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/drzavni-tajnik-u-ministarstvu-pravosuda-mamic-u-ovom-trenutku-nije-bjegunac-20210420

4 https://www.index.hr/vijesti/clanak/i-drugi-mamic-je-pobjegao-od-hrvatskog-pravosudja-kako-se-ovo-opet-dogodilo/2269984.aspx

5 Primjera radi, U-III/5831/2020

6 U-III/6094/2020

7 U-III-5141/2011

8 VSRH II Kž 93/1998 od 16. III. 1998.

9 Često koristeći formulaciju da okrivljenika "zapravo ništa ne veže za prostor Republike Hrvatske", posebno ako okrivljenik jest vezan s državom koja ne izručuje svoje državljane i nije članica Europske Unije. U-III/5877/2020 i u njemu navedeno rješenje izvanraspravnog vijeća Općinskog suda u Vinkovcima broj: 7 Kv-129/20 od 24. rujna 2020. te U-III/3112/2020 i u njemu osporavano rješenje rješenja vijeća Županijskog suda u Puli-Pola broj: Kir-eun-5/2020 Kv-eun-2/2020 od 1. lipnja 2020.

10 Čl. 98. ZKP-a

11 Drugačije to shvaća Ministarstvo pravosuđa kad navodi da "…mjeru opreza, kada se radi o mjerama opreza koje su određene zbog postojanja okolnosti iz članka 123. stavka 1. točaka 1., 3. i 4. ZKP/08, do izvršnosti presude moglo je predložiti i nadležno državno odvjetništvo, a izreći nadležni prvostupanjski sud.“ https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/oglasilo-se-ministarstvo-o-bijegu-zorana-mamica-u-bih---648452.html

12 Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku 

13 Čl. 66. Kaznenog zakona



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2021

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2020

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite