U središtu

Primjena odredbi Zakona o zaštiti na radu na poslovanje udruga

29.03.2018 Zakon o zaštiti na radu primjenjuje se u svim onim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca. Međutim, obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu propisane tim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega u odnosu na radnika odnose se i na osobe na radu ako tim Zakonom nije drukčije propisano.

Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.

Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu, obavlja poslove. Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca, a osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).

Iz prethodno navedenog proizlazi da se odredbe Zakona o zaštiti na radu odnose i na udruge koje imaju zaposlene radnike, ali i na one udruge koje nemaju zaposlene radnike, ali koriste rad fizičkih osoba koje nisu u radnom odnosu kod tog poslodavca tj. za njega obavljaju određene poslove.

Međutim, iz tih odredbi proizlazi da fizičke ili pravne osobe kod kojih ne postoji radni odnos u skladu s općim propisima o radu ili kod kojih nema osoba na radu u skladu s posebnim propisima, nisu obvezne primjenjivati Zakon o zaštiti na radu.

Provedba mjera zaštite na radu za poslovne prostorije udruge

Udruge svoje djelatnosti obavljaju u prostorijama koje mogu biti u vlasništvu ili u najmu udruge. Bez obzira na to jesu li u najmu ili vlastitom prostoru, sve udruge obavezne su za te prostorije i prostore (mjesta rada), kao korisnici, provoditi mjere zaštite na radu.

Zakon o zaštiti na radu mjesto rada definira kao svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom i koje mora udovoljavati minimalnim zahtjevima zaštite na radu.

Poslodavac (udruga) obvezan je osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Minimalni zahtjevi za građevine namijenjene za rad te mjesta rada, a u svezi sigurnosti i zaštite života i zdravlja radnika propisani su odredbama Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN br. 29/13). Također, mjesta rada moraju biti uređena tako da uzimaju u obzir i potrebe osoba s invaliditetom, osobito pristupačnost sukladno posebnom propisu vezano za vrata, prolaze, stepeništa, tuševe, umivaonike, nužnike i drugo, koja izravno koriste ili zauzimaju te osobe, sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br. 78/13).

Obveza provedbe ispitivanja sredstava rada i obveza zaštite posebno osjetljivih skupina radnika

Isto tako, za sredstva rada koje koriste udruge, što podrazumijeva građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i radnom opremom, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno uputama proizvođača, potrebno je obavljati preglede, odnosno provoditi ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika te je, u vezi s time, obavezno i periodički u propisanim rokovima ispitivati ispravnost instalacija kao i vršiti ispitivanja parametara radnog okoliša na mjestu rada, a naročito kada radni postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, u radnom postupku nastaje prašina, u radnom postupku nastaje buka odnosno vibracije, pri radu se koriste, proizvode ili prerađuju opasne kemikalije, pri radu postoji izloženost opasnim zračenjima, na radu su prisutni rizici od eksplozivne atmosfere te kada je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu u skladu s procjenom rizika.

Međutim, što se tiče posebno osjetljivih skupina radnika (maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti) utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu, udruge moraju poštovati odredbe tog zakona te su im obvezne osigurati posebnu zaštitu na radu. Maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim maloljetnika koji je završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale propisane uvjete.

Tim posebno osjetljivim skupinama radnika poslodavac je obvezan prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje odnosno osigurati druge odgovarajuće poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu tehnički izvedive i/ili opravdane.

Stoga možemo zaključiti da se udruga, kao i svaki drugi poslovni subjekt, mora pridržavati posebnih propisa koji uređuju predmetnu djelatnost, pa tako i propisa o zaštiti na radu, a obavezna je i prema osobama koje za udrugu obavljaju rad ispuniti sve obveze koje su Zakonom o zaštiti na radu propisane poslodavcima radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika.

Osnovne obveze poslodavca iz zaštite na radu

Procjena rizika
Poslodavac je obavezan imati izrađenu procjenu rizika koja odgovara postojećim rizicima na radu. Za neispunjenje ove obveze Zakonom o zaštiti na radu predviđena je kazna od 30.000 kn za pravne osobe i 6.000 kn za fizičke odnosno odgovorne osobe pravnih osoba.

Plan evakuacije i spašavanja
Poslodavac je dužan izraditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja te odrediti i osposobiti radnike koji će provoditi mjere te osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, kao i osposobiti odnosno upoznati s navedenim planom sve radnike. Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe evakuacije najmanje jedanput u dvije godine. Nepoštivanje ovih obveza kažnjivo je novčanim kaznama od 10.000 kn za pravne osobe i 3.000 kn za fizičke odnosno odgovorne osobe pravnih osoba.

Osposobljavanje za rad na siguran način
Svi poslodavci, bez obzira na djelatnost i broj zaposlenih radnika, dužni su provesti osposobljavanje radnika za rad na siguran način, u roku od najviše 60 dana po zapošljavanju radnika. Osposobljavanja mogu provoditi samo ovlaštene osobe koje ispunjavaju propisane uvjete na temelju rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Ispitivanje strojeva i uređaja
Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je dužan redovito obavljati preglede strojeva i uređaja radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika. Ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim rizicima mogu obavljati samo ovlaštene osobe koje ispunjavaju propisane uvjete na temelju rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Ispitivanje elektroinstalacija
Poslodavac je dužan periodički ispitivati električne instalacije najmanje jednom u 4 godine. Ta obveza proizlazi ne samo iz Zakona o zaštiti na radu nago i iz Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN br. 5/10). Ako poslodavac ne može predočiti dokumentaciju o provedenim ispitivanjima, u provedbi inspekcijskog nadzora može se zabraniti uporaba, odnosno izvršiti pečaćenje radnih prostorija.

Ispitivanja radnog okoliša
Poslodavac je dužan najmanje jednom u dvije godine obavljati ispitivanja čimbenika radnog okoliša (osvijetljenost, buka, mikroklima, kemijske štetnosti). Svrha ispitivanja je utvrditi koliko su nalazi ispitivanja u granicama utvrđenim propisima i normama koje se odnose na pojedina područja kako bi se osigurala zaštita zdravlja i sigurnost radnika na radu. Navedena ispitivanja mogu provoditi samo ovlaštene osobe koje ispunjavaju propisane uvjete na temelju rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Osposobljavanje za pružanje prve pomoći
Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama. U svim radnim prostorijama u kojima istovremeno radi 2 do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na radu, te još po jedan na svakih sljedećih 50 radnika, a isto tako poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći koja uvijek mora biti dostupna, označena i zaštićena od neovlaštenog korištenja.

Znakovi sigurnosti i upute za rad na siguran način
Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne znakove na vidljivom mjestu te istaknuti pisane upute za provedbu radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu. Poslodavac je obvezan na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto sigurnosne znakove (znakove opasnosti, zabrana i upozorenja), znakove za evakuaciju, spašavanje i sigurnosno-požarne upute, upute i oznake za rukovanje radnom opremom te upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, izvorima zračenja i drugim izvorima opasnosti i štetnosti.

Alan Vajda, mag. iur.