HGU: Netočne su tvrdnje diskografa da će Zakon o autorskom pravu uništiti glazbenu industriju

"Obraćanje zastupnicima Sabora izuzetno je važno u ovom trenutku, budući da novi prijedlog Zakona ulazi u Sabor na drugo čitanje i raspravu", istaknuli su u priopćenju, reagirajući na poziv diskografskih udruga zastupnicima da ne donose Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, čiji je predlagatelj Ministarstvo kulture i medija, jer će uništiti hrvatsku glazbenu industriju.

Po njihovim riječima, diskografi tvrde da bi se ovim zakonom onemogućilo izvođače u izboru načina korištenja i licenciranja njihovih prava, dok zapravo nacrt zakona predviđa ugovorno, dakle individualno reguliranje odnosa i licenciranje putem diskografa, a tek ako ugovora nema (što sukladno već postojećem zakonu uopće ne bi smio ni biti slučaj) licenciranje se ostvaruje kolektivno.

Također demantiraju da će trenutni zakonski prijedlog za provedbu Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu spriječit će učinkovito funkcioniranje hrvatskog glazbenog tržišta te buduća ulaganja i inovacije u našoj industriji. "Prema ovoj tvrdnji, ako se zaključuju ugovori, ako izvođači u budućnosti budu plaćani, plaćanjem izvođača – spriječit će se učinkovito funkcioniranje tržišta. Iz ovog proizlazi da bi izvođači trebali biti besplatni na tržištu a diskografi se naplaćivati", napominje se. "Ujedno implicira da hrvatsko glazbeno tržište uopće ne ovisi o izvođačima, već isključivo o diskografima. Ako je to učinkovito tržište, ono je učinkovito samo za jednu stranu", dodaje se. HGU smatra neistinitom i tvrdnju da je uvođenje bilo kojeg oblika obaveznog kolektivnog ostvarivanja prava izvođača izravno kršenje EU Direktive o autorskom pravu i međunarodnih zakona o autorskim pravima.

Kako napominju u priopćenju, Direktiva predviđa otvorenu mogućnost implementacije bilo kojih instrumenata, a Europska komisija se već višekratno izjasnila da kolektivno ostvarivanje jest jedan od mogućih instrumenata, te European copyright society i vrhunski stručnjaci su se izjasnili da je kolektivno ostvarivanje najefikasniji instrument koji može osigurati pravičnu naknadu. "Uostalom, obvezno kolektivno ostvarivanje prava izvođača još se od 2003. godine bez ikakvih problema provodi u Španjolskoj, jednoj od država EU, samim time dio je EU zakonodavstva", dodaju.

Ne slažu se i da bi prijedlog zakona ozbiljno naštetio razvoju hrvatskog glazbenog tržišta i hrvatskim i europskim glazbenim izvođačima, već da on, ovakav kakav se sad nalazi u proceduri, štetu može nanijeti isključivo hrvatskim izvođačima i nema nikakve veze s europskim izvođačima. "Ovim zakonom reguliraju se odnosi u RH, a kako domaći diskografi gotovo da nemaju u katalozima europske izvođače, tako niti zakon ne može na iste ikako utjecati", ocijenili su.

Pitaju se, ako su diskografi obvezni ugovorom urediti odnose s izvođačima, zašto bi njihove ugovorne obveze prema izvođačima štetile glazbenom tržištu, osim ako je tržište sazdano na presumpciji neplaćanja izvođačima, ili nedostatnog plaćanja bez pravične i razmjerne naknade (što upravo Direktiva zahtijeva da se riješi).