HŠ daje u kratkoročni zakup šumsko zemljište; mogu se javiti i dosadašnji korisnici koji nemaju ugovor

"Kroz kratkoročni zakup šumskog zemljišta na dvije godine, država korisnicima želi osigurati dovoljno površina za pašarenje (ispašu) uz uvjet da posjeduju stoku i plate dosadašnje korištenje", ističu iz Hrvatskih šuma, poručujući i da država želi osigurati dovoljno površina za ispašu stoke većem broju malih, lokalnih proizvođača te izjednačiti uvjete poslovanja za sve korisnike. Prijave će se zaprimati do 6. listopada, a sve pristigle ponude razmotrit će Povjerenstvo za provođenje postupka davanja u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu države. 

U priopćenju se ističe kako se kroz model kratkoročnog zakupa zemljišta olakšava planiranje proizvodnje i razvoja te se omogućuje pravna sigurnost svih proizvođača."Prema uvjetima javnog poziva, i oni korisnici površina u državnom vlasništvu koji nemaju ugovor, sada su dobili priliku legalizirati svoje poslovanje te nastaviti s korištenjem površina, ukoliko te čestice odgovaraju uvjetima Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovakvim modelom zakupa šumskih površina želi se pridonijeti zadržavanju lokalnih proizvođača u svojim zajednicama, jačanju domaće stočarske proizvodnje te gospodarskom razvoju ruralnih područja", ističu iz Hrvatskih šuma.

Na javni poziv se mogu javiti oni koji su se do 31. prosinca 2018. upisali u sustav identifikacije zemljišnih parcela (ARKOD) bez valjane pravne osnove, kojima je istekao ugovor tri godine prije donošenja Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, te oni koji nemaju najmanje 3,3 hektara zemljišta pogodnog za ispašu stoke po uvjetnom grlu (životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500 kilograma) u razdoblju od 12 mjeseci.

Dosadašnji korisnici koji se jave na poziv, a nemaju ugovor, najprije moraju podmiriti dugovanja koja imaju prema Hrvatskim šumama po osnovi dosadašnjeg korištenja šumskog zemljišta. Ukoliko čestice odgovaraju uvjetima Uredbe moći će zadržati pravo na daljnje korištenje šumskog zemljišta i nastaviti s proizvodnjom, čime će se izjednačiti uvjeti poslovanja za sve korisnike, navodi se u priopćenju.

Iz Hrvatskih šuma podsjećaju da podatke o broju stoke posjeduje Ministarstvo poljoprivrede u Jedinstvenom registru domaćih životinja i na temelju tih podataka utvrđuje se broj uvjetnih grla za izračun najveće površine šumskog zemljišta koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u svrhu pašarenja, a ona iznosi 3,3 hektara po uvjetnom grlu.Ugovori koji su sklopljeni do 2016. nisu u svojim odredbama imali obvezu posjedovanje stoke odnosno organiziranu stočarsku proizvodnju, a nakon isteka više nisu produžavani, podsjećaju iz Hrvatskih šuma. 

Iznos godišnje zakupnine za kratkoročni zakup šumskog zemljišta jednak je dvostrukom iznosu obračunate početne zakupnine u svrhu ispaše stoke prema pravilniku kojim se utvrđuje naknada za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, navodi se u priopćenju.