Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

27.12.2018

Iseljenici pozdravljaju promjene Zakona o državljanstvu ali Hrvatska ne zna iskoristiti njihov potencijal

Izvor: HINA

ZAGREB, 26. prosinca 2018. (Hina), Vladin prijedlog ukidanja generacijskih i jezičnih uvjeta za dobivanje državljanstva hrvatskim iseljenicima, kojih je u svijetu oko tri milijuna, službeno je ocijenjen kao "jedan od najvećih iskoraka" prema iseljeništvu, no unatoč tome i interesu samih iseljenika Hrvatska, iz koje je zadnjih godina otišlo čak 350.000 stanovnika, nema ozbiljan koncept povratničke politike i ne zna iskoristiti iseljenički potencijal.

Prijedlogom izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu. koji je Vlada usvojila u prosincu, ukida se poznavanje hrvatskoga jezika, kulture i društvenog uređenja kao uvjet stjecanja hrvatskog državljanstva, pa će ubuduće državljanstvo moći zatražiti svi potomci hrvatskih iseljenika u ravnoj liniji srodstva, a ne samo sinovi, unuci i praunuci, kao do sada.

Iseljenicima državljanstvo treba da izbjegnu vize za razvijene zemljeVlada je time ukinula ograničenja koja su hrvatskom iseljeništvu postavljena 2011. godine.

Tada je generacijsko ograničenje i poznavanje jezika i pisma uvedeno pod objašnjenjem da je iz "brojnih zahtjeva proizlazilo da iseljenicima hrvatsko državljanstvo treba isključivo radi ulaska bez viza i mogućnosti rada u razvijenijim zemljama svijeta". U objašnjenju promjena članka 11. tadašnja Vlada dodala je kako "ostaje upitno stvarno konzumiranje državljanskog statusa hrvatskih iseljenika", a davanje državljanstva iseljenicima otvara mogućnosti zlouporaba.

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske za Hinu su ocijenili kako su nove izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu "jedan od najvećih iskoraka Vlade prema Hrvatima izvan Hrvatske", uz uvjeravanje da će Hrvati u dijaspori time biti vrlo zadovoljni. Po podacima Hrvatske katoličke misije, kojima raspolaže Ured, u svijetu ima oko tri milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Najviše ih je u SAD-u, oko 1,2 milijuna, u Njemačkoj ih ima oko 350.000, u Argentini i Kanadi po 250.000, te u Čileu oko 200.000. Centro Croata de Rosario u argentinskom gradu Rosariu jedan je od brojnih hrvatskih kulturnih klubova u Argentini, a okuplja oko 160 iseljenika i njihovih potomaka.

Potpredsjednica centra Ana Paula Covacevich rekla je Hini da su predložene promjene zakona izazvale "pozitivan utjecaj na hrvatsku zajednicu u Rosariju".

Interes za dobivanje državljanstva, kaže, važan je za učenje hrvatskoga jezika i kulture na studiju na Sveučilištu u Rosariju.

Prilika za povezivanje sa svojim korijenima

Među onima koji će nakon izmjene zakona moći dobiti državljanstvo je i Florencia Nieto iz Argentine. Najavila je da će ovoga ljeta prvi puta putovati u Hrvatsku kako bi posjetila zemlju, ali i upoznala hrvatski dio obitelji. "Drago mi je što se ukida jezična barijera, iako u slobodno vrijeme samoinicijativno učim hrvatski jezik. Prilika da dobijem državljanstvo pružit će mi mogućnost da se povežem sa svojim korijenima, a Hrvatska mi se čini kao najbolje mjesto na svijetu", kazala je Nieto.

Ona je praunuka hrvatskoga iseljenika Nikole Karamana, koji je napustio zemlju još 1910. zbog "glasina o ratu" i naselio se u Argentinu, gdje je imao dvanaestero djece. "Naša velika obitelj okuplja se jednom godišnje na takozvanoj Karamaneadi", ispričala je Nieto.

Njezin brat Julian Nieto trenutno u Zagrebu pohađa studij hrvatskoga jezika kao stipendist Ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Za taj je program u zadnje tri godine dodijeljeno 336 stipendija, a više od dvije trećine polaznika su potomci hrvatskih iseljenika iz zemalja Južne Amerike. Objašnjavajući prirodu i intenzitet iseljavanja Hrvata, demograf Stjepan Šterc kaže da se stanovništvo iz Hrvatske iseljavalo iz ekonomskih i političkih razloga još od kraja 19. stoljeća.

"Početkom 20. stoljeća iz Dalmacije i Dalmatinske zagore iselilo se oko 350.000 ljudi, odlazaka je bilo i nakon završetka Drugog svjetskog rata", navodi Šterc.

Zadnjih godina iz Hrvatske otišlo 350.000 ljudi

Za iseljeničkog vala 60-ih godina prošloga stoljeća u zemlje Srednje Europe emigriralo je oko 450.000 ljudi, a za vrijeme Domovinskog rata Hrvatska je izgubila oko 480.000 ljudi. U zadnjih nekoliko godina, tvrdi Šterc, iz Hrvatske je otišlo još 350.000 ljudi. “Promjena Zakona o državljanstvu se dugo čekala, no ne može se očekivati da se zbog toga iseljeništvo vrati u Hrvatsku”, smatra Šterc.

"Ta priča bi trebala biti puno ozbiljnija od pojednostavljenja dobivanja hrvatskog državljanstva. Nikada nije postojala ključna strategija kako bi se zaustavilo iseljavanje i pojačao povratak", rekao je i upozorio da Hrvatska nema koncept povratničke politike. Trebalo bi izgraditi poticajne modele za vraćanje stanovništva, vezane uz porezni sustav, ulaganje u Hrvatsku, otvaranje tvrtki i oslobađanje od poreza na dobit. Hrvatska bi se u takvoj politici trebala ugledati na zemlje poput Irske ili Izraela.

Šterc ističe da nikada nije bilo ozbiljnog povratka iseljenog stanovništva, a nema ga ni danas, kada se godišnje u Hrvatsku useli oko 15.000 ljudi, najviše iz susjednih zemalja te iz država Srednje Europe.

Hrvatska je transfer zemlja i za svoje iseljenike

Je li uopće realno očekivati da se iseljenici vrate u zemlju iz koje se domicilno stanovništvo iseljava? Šterc kaže kako bi “gotovo rekao da je Hrvatska tranfer zemlja i za svoje iseljenike”.“Djeca iseljenika koja dobivaju naše državljanstvo traže svoje mjesto pod suncem u ostalim djelovima Europe jer im to omogućuje hrvatska putovnica,” rekao je. Na žalost, dodaje demograf, iseljeništvo nikada nije shvaćeno kao strateška prednost Hrvatske, a idealizam među iseljenicima prema Hrvatskoj predstavlja vrijednost koju ne znamo iskoristiti.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2020

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite