Slovensko državno pravobraniteljstvo je u jesen 2016. podnijelo tom sudu tužbu protiv Hrvatske zbog navodnog "sustavnog i arbitrarnog miješanja" hrvatske vlade u postupcima koje je ta banka vodila pred hrvatskim sudovima, zahtijevajući tužbom najmanje 360 milijuna eura odštete.
Objavljena odluka suda u Strasbourgu navodi da je odluka o podnesenoj tužbi prepuštena velikom vijeću tog suda, što znači da će ta odluka biti konačna i bez mogućnosti žalbe. Prilikom podnošenja tužbe 15. rujna 2016. godine tadašnji je slovenski premijer Miro Cerar izjavio kako je legitimno pravo Slovenije da od suda u Strasbourgu zahtijeva presudu koja će omogućiti da Ljubljanska banka dobije svoja stara potraživanja od hrvatskih poduzeća budući da po presudi Europskog suda za ljudska prava sama podmiruje svoje stare štediše u Hrvatskoj i BiH.
Cerar je tada izjavio da su hrvatske vlasti od 1991. onemogućavale da stara Ljubljanska banka naplati svoje tražbine od hrvatskih poduzeća i da su se vlasti u Hrvatskoj miješale u sudske procese koje je s tim ciljem pokretala slovenska banka. Cerarova vlada ovog je proljeća pred kraj svog mandata najavljivala još jednu sličnu tužbu protiv Hrvatske, ali ne na Europskom sudu za ljudska prava, nego na sudu EU-a u Luksemburgu, do čega u međuvremenu nije došlo. To se je najavljivalo nakon više odluka hrvatskih sudova u korist Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke, u vezi s procesima koje su protiv Ljubljanske banke i NLB-a te dvije banke pokrenule, a vezano na naplatu njenih dugova prenesenih na Zagrebačku i Privrednu banku i podmirenih iz javnih sredstava.
Kao što je poznato, u sporu s Hrvatskom o pitanju prenesene devizne štednje Ljubljanske banke Slovenija tvrdi da nema obveze za isplatu tih sredstava nego da je riječ o sukcesijskom pitanju nastalom raspadom bivše SFRJ te da je Hrvatska tzv. memorandumom iz Mokrica, koji su pred ulazak Hrvatske u EU potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša, to potvrdila. Ljubljana tvrdi da je tada postignut dogovor da se tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj obustave dok se ne nađe sveobuhvatno rješenje za naslijeđene dugove i potraživanja, ali da to Hrvatska nije ispunila.
Tumačenje hrvatske strane u vezi s memorandumom iz Mokrica jest u tome da je prilikom potpisivanja 2012. dogovoreno zaustavljanje tih tužbi, prema hrvatskom zakonu, na najviše dvije godine kako bi se našlo sveobuhvatno rješenje. S obzirom da rješenje nije pronađeno u tome roku sudski procesi su nastavljeni.
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - U 2026. na snagu ne stupaju neke značajnije porezne izmjene, no zato su tu važni digitalizacijski iskoraci - s prvim danom uvođenje fiskalizacije 2.0, dok bi od sredine godine u punoj primjeni trebao biti registar stanovništva.
02.01.2026 07:36
Na snagu stupaju zakoni o gradnji te niz mjera vezanih za umirovljenike
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Prvog siječnja na snagu stupaju zakoni o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti koji su izazvali dosta kontroverzi, zatim dio odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju među kojima je i ukidanje penalizacije, te novi kriteriji za dopunski rad u zdrav...
02.01.2026 07:25
Građani s prvim radnim danom od banaka mogu zatražiti besplatan račun
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Građani s prvim radnim danom Nove godine mogu podnijeti zahtjev za aktivaciju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, a kako se doznaje od najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, za to moraju posjetiti njihove poslovnice.
02.01.2026 07:20
Hrvatski sabor u 2025: Bačićevi zakoni, vojni rok i reakcije na Thompsona
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Prijepori oko tzv. Bačićevih zakona, ponovno uvođenje vojnog roka, ali i reakcije na Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu, obilježili su rad Hrvatskog sabora u 2025. godini, a većina, iako tanka, ostala je stabilna.
02.01.2026 07:15
Nove obveze za javna tijela i poduzeća u ostvarivanju ušteda energije
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti, koji je stupio na snagu, pred javna tijela i poduzetnike postavlja, u skladu s ambicioznijim ciljevima EU za sve države članice, stroža pravila za uštedu potrošnje energije do 2030. i smanjenje stakleničkih plinova do 2050. g...
02.01.2026 07:10
MORH: Godina 2025. obilježena povijesnim ulaganjima u obranu RH
ZAGREB, 31. prosinca 2025. (Hina) - Godina 2025. obilježena je povijesnim ulaganjima u jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske, najopsežnijom modernizacijom Hrvatske vojske u posljednjih nekoliko desetljeća te uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja, priopćilo je u srijedu Ministarstvo obrane RH ...
02.01.2026 07:05
Više ...