ESLJP - Vilić protiv Hrvatske

Presude domaćih sudova o odbijanju naknade štete nisu bile proizvoljne ili očito nerazumne, a podnositelj nije iskoristio domaće pravno sredstvo za prigovor povrede prava na pristup sudu.

Tužitelji su tijekom 2002. su pokrenuli postupak za naknadu štete protiv Republike Hrvatske zato što je u razdoblju 1995.-2000. njihova kuća bila dana na korištenje trećim osobama temeljem Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom. Tužitelji su izgubili spor jer su domaći sudovi utvrdili da nisu dokazali ni navodnu štetu ni visinu štete. Postupak se vodio dva puta na tri razine nadležnosti; iako je vrijednost predmeta spora ostala nepromijenjena tijekom cijelog postupka Vrhovni sud je reviziju tužitelja jednom odbio, a drugi put odbacio kao nedopuštenu zbog nedostatne vrijednosti predmeta spora.

Europski sud je najprije utvrdio da tužitelji nisu u ustavnoj tužbi prigovorili da im je Vrhovni sud povrijedio pravo na pošteno suđenje zbog različitih odluka o reviziji u istom postupku. Europski sud je stoga taj dio njihovog zahtjeva odbacio zbog neiscrpljivanja domaćeg pravnog sredstva. Što se tiče  prava na mirno uživanje vlasništva, Europski sud je utvrdio da su neki vlasnici kojima su nekretnine bile privremeno oduzete, uspjeli u sporu protiv države jer su dokazali štetu i visinu štete. Tužitelji u konkretnom postupku to nisu uspjeli učinili, ali odluke domaćih sudova nisu zbog toga bile proizvoljne ili očito nerazumne. Europski sud je stoga ovaj dio zahtjeva tužitelj odbacio kao očigledno neosnovan.

Sukladno članku 28. st. 1. a) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odluka je postala konačna danom donošenja.

Odluka je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.