"To nije samo bilateralni problem, nego i problem koji utječe na cijeli EU-u i u tom duhu je Komisija predložila da posreduje između dviju strana. To je puno važnije pitanje nego što puno ljudi i u Sloveniji i Hrvatskoj misli", rekao je Juncker prije razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom. Juncker je krajem studenoga zadužio prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa da posreduje u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije i pokuša približiti stajališta dviju zemalja.
Ponuda za posredovanje "nije dobro prihvaćena", istaknuo je Juncker i rekao da neriješeno granično pitanje između Hrvatske i Slovenije utječe na perspektivu zemalja zapadnog Balkana da postanu članice EU-a. "Mi smo ponudili naše dobre usluge za posredovanje, to nije prihvaćeno na najbolji mogući način, ali mi nastavljamo raditi na tome. Naša je uloga približiti dvije strane", rekao je Juncker.
"Komisija pokušava posredovati između dviju pozicija na temelju arbitražne presude. Arbitražni sporazum dio je sporazuma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji", rekao je Juncker.
Dalekosežni utjecaj spora na europski put zapadnog Balkana
Na upit krši li Hrvatska europsko pravo nepriznavanjem arbitraže, Juncker je odgovorio da na "laka pitanja nema lakih odgovora".Posebo je naglasio da nijedna zemlja zapadnog Balkana neće moći biti primljena prije nego što riješi granične sporove sa susjedima."Ne želim da se ikad više ovo ponavlja, neka se dogovore među sobom prije nego što postanu članice".
Juncker je dodao da Komisija "ne želi incidente" između dviju država. "Ne želim da se događaju incidenti između dvije zemlje. Mi smo sada u razdoblju kada moramo provjeriti kako možemo napraviti pomak u pravcu provedbe arbitraže i ne bih želio da dvije zemlje uđu u sukob". Dodao je da hrvatsko-slovenski granični spor nikoga drugog u Europi ne zanima i da nitko ne zna o čemu se zapravo radi.
Za jednu zemlju to je bilateralno pitanje, a za drugu europsko, ali u sadržajnom smislu "razlike su vrlo male", rekao je predsjednik EK-a. "Razlike su vrlo male. To nije veliki problem. To je problem koji nikoga drugog ne interesira i to treba znati. To me vodi zaključku da je buduće proširenje na zapadni Balkan u rukama Hrvatske i Slovenije", rekao je Juncker.
Slovenski predsjednik Pahor je rekao da nije točno hrvatsko stajalište o neriješenom graničnom sporu. "Granično pitanje je riješeno arbitražnom presudom. Ovdje je riječ o provedbi potpisanog sporazuma, koji je dio sporazuma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Pahor: Hrvatska krši vlastiti sporazum
"Hrvatska je postala članicom EU-a zato što je zaključen arbitražni sporazum, koji se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu Slovenija se obvezala da će ukloniti blokadu i pomoći Hrvatskoj da postane članicom EU-a. Mi smo se toga dijela sporazuma držali i bez toga Hrvatska ne bi postala članicom EU-a. U drugom dijelu se Hrvatska obvezala da će poštovati pravorijek arbitraže o granici na kopnu i moru i Slovenija s pravom očekuje da se Hrvatska drži te obveze", rekao je Pahor.
Dodao je da Hrvatska nepriznavanjem arbitražne odluke krši vlastiti sporazum o pristupanju Europskoj uniji te istaknuo da Komisija mora imati aktivniju ulogu u naporima na provedbi te odluke. "U Bruxelles sam između ostaloga došao da bih Komisiju, predsjednika Junckera osobno, potpredsjednika Fransa Timmermansa pozvao da se aktivnije uključe u napore na provedbi arbitražnog sporazuma.
Želio bih reći da zbog toga što je arbitražni sporazum postao dio sporazuma o pristupanju, imamo političko, pravno i moralno pravo očekivati od Hrvatske, kao prijateljske države da ispuni svoju obvezu", rekao je Pahor. Slovenski predsjednik pozvao je "hrvatske prijatelje da službeno ili neslužbeno, iz vjerodostojnog izvora u Zagrebu, pošalju poruku Ljubljani i Bruxellesu da će poštovati arbitražnu odluku".
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - U 2026. na snagu ne stupaju neke značajnije porezne izmjene, no zato su tu važni digitalizacijski iskoraci - s prvim danom uvođenje fiskalizacije 2.0, dok bi od sredine godine u punoj primjeni trebao biti registar stanovništva.
02.01.2026 07:36
Na snagu stupaju zakoni o gradnji te niz mjera vezanih za umirovljenike
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Prvog siječnja na snagu stupaju zakoni o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti koji su izazvali dosta kontroverzi, zatim dio odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju među kojima je i ukidanje penalizacije, te novi kriteriji za dopunski rad u zdrav...
02.01.2026 07:25
Građani s prvim radnim danom od banaka mogu zatražiti besplatan račun
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Građani s prvim radnim danom Nove godine mogu podnijeti zahtjev za aktivaciju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, a kako se doznaje od najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, za to moraju posjetiti njihove poslovnice.
02.01.2026 07:20
Hrvatski sabor u 2025: Bačićevi zakoni, vojni rok i reakcije na Thompsona
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Prijepori oko tzv. Bačićevih zakona, ponovno uvođenje vojnog roka, ali i reakcije na Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu, obilježili su rad Hrvatskog sabora u 2025. godini, a većina, iako tanka, ostala je stabilna.
02.01.2026 07:15
Nove obveze za javna tijela i poduzeća u ostvarivanju ušteda energije
ZAGREB, 1. siječnja 2026. (Hina) - Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti, koji je stupio na snagu, pred javna tijela i poduzetnike postavlja, u skladu s ambicioznijim ciljevima EU za sve države članice, stroža pravila za uštedu potrošnje energije do 2030. i smanjenje stakleničkih plinova do 2050. g...
02.01.2026 07:10
MORH: Godina 2025. obilježena povijesnim ulaganjima u obranu RH
ZAGREB, 31. prosinca 2025. (Hina) - Godina 2025. obilježena je povijesnim ulaganjima u jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske, najopsežnijom modernizacijom Hrvatske vojske u posljednjih nekoliko desetljeća te uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja, priopćilo je u srijedu Ministarstvo obrane RH ...
02.01.2026 07:05
Više ...