Moody's snizio rejting Hrvatske i zadržao negativne izglede

Jedan od ključnih razloga za takvu akciju Moody'sa veliki je i rastući teret javnog duga, koji je krajem 2015. godine bio na otprilike 86 posto BDP-a, a analitičari te agencije procjenjuju da će do 2018. premašiti 90 posto.  Kako ističu, to uvelike premašuje prosjek usporednih zemalja s rejtinog Ba1, koji se kreće oko 45 posto BDP-a i nije baš vjerojatno da će se njegov trend preokrenuti do kraja desetljeća.  Podsjećajući da je Hrvatska ušla u globalnu financijsku krizu s umjerenim teretom zaduženosti, od otprilike 39 posto BDP-a u 2008, ta agencija ističe i da je zaduženost ubrzano rasla u zadnjih sedam godina uslijed niskog nominalnog gospodarskog rasta, visokih proračunskih deficita, preuzimanja dugova državnih poduzeća, kao i troškova povezanih s njihovim restrukturiranjem.  

U Moody'su vjeruju da će proces fiskalne konsolidacije biti spor i šepav te očekuju da će ove godine proračunski deficit dosegnuti 3,9 posto BDP-a, odnosno da će biti iznad 3 posto BDP-a, što je kriterij za izlazak iz EU Procedure prekomjernog deficita. Taj trend, popraćen s očekivanim umjerenim razinama realnog gospodarskog rasta, vjerojatno će teret duga podići iznad razine od 90 posto BDP-a do 2018. Moody's također ističe da se pogoršava trošak financiranja duga, s rastom omjera kamata i prihodima sa 4,6 posto u 2008. na 8,2 posto u 2014. Ove godine stopa rasta od oko 1,5 posto Drugi ključni razlog snižavanja rejtinga je nastavak slabih srednjoročnih izgleda za gospodarski rast, koji proizlaze iz povijesno niskog ulaganja i strukturnih rigidnosti, uključujući nisku stopu participacije radne snage, kao i uska grla u apsorpciji EU fondova.  

Unatoč nedavnom izlasku iz recesije, u Moody'su vjeruju da je potencijalna stopa hrvatskog gospodarskog rasta ispod 1 posto, što je nisko za ekonomiju koja konvergira i ispod ostalih ekonomija koje 'hvataju korak'.  U toj agenciji procjenjuju da će ove godine stopa gospodarskog rasta biti oko 1,5 posto. Pritom negativne rizike za tu procjenu vide u pogoršanju globalnog okruženja, kašnjenju reformske agende i/ili povećanoj političkoj neizvjesnosti koja bi mogla oslabili povjerenje i stoga imati utjecaja na rast. Dodatno, navode u Moody'su, s obzirom na ovisnost zemlje od turizma, događaji povezani s izbjegličkom krizom kojim bi mogli imati utjecaja na hrvatski turizam također bi mogli sputati rast.  U Moody'su očekuju da bi Hrvatska u iduće četiri godine mogla rast u prosjeku za 1,7 posto, što je znatno niže nego prije krize, pri čemu navodi da su u razdoblju do 2000. do 2007. u prosjeku ostvarivane stope rasta od 4,5 posto.  

Takvi izgledi za rast također su mnogo niži od ostalih usporedivih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, za koje Moody's u istom razdoblju očekuje prosječne stope rasta od 3 posto. Niski rast kroz produljeno vremensko razdoblje potkopava otpornost gospodarstva i sprječava smanjivanje tereta duga, navode u Moody'su. Niski srednjoročni izgledi za rast odražavaju pad ulaganja u proteklim godinama i institucionalna uska grla, koja sprječavaju snažniju apsorpciju EU fondova, što je potrebno za veće investicije. Viši potencijalni rast zahtijeva dalekosežne strukturne reforme, posebice na tržištu rada i proizvoda, koje je teško provesti, posebice sada kada zemlja ostvaruje rast, ocjenjuju u Moody'su.

Vlada suočena sa znatnim rizicima 

Negativni izgledi odražavaju Moody'sovo stajalište da ravnoteža rizika na razini rejtinga Ba2 naginje naniže. Agencija očekuje da će se nova vlada suočiti sa značajnim izazovima u provedbi svoje reformske agende, usmjerene na zaustavljanje rasta javnog duga i poboljšanje izgleda za rastom. U Moody'su posebice zamjećuju da aktualna koalicija u parlamentu između Domoljubne koalicije i MOST-a ima vrlo malu većinu, posebice nakon odlaska četvero parlamentaraca iz MOST-a. Širok raspon političkih pogleda unutar koalicije i relativno neiskustvo MOST-ovih parlamentaraca na razini središnje vlade pojačavaju rizik od toga da nova vlada neće biti u mogućnosti zadržati većinsku podršku u parlamentu za ekonomske i fiskalne reforme, kažu u Moody'su. Dok nova vlada ima podršku naroda za reforme, budući da je MOST vodio kampanju na proreformskoj platformi, neke od predloženih reformi poput racionalizacije javne administracije već su suočene s otporom različitih dijelova koalicije, zamjećuju u toj agenciji. Slabi rezultati ranijih hrvatskih vlada ne pružaju sigurnost da će aktualna vlada uspjeti u svojim reformskim planovima.

Proteklih godina fiskalni ciljevi redovito nisu bili ispunjeni, uglavnom zbog pojačane potrošnje i slabijih od očekivanih stopa rasta.  S obzirom na strukturne slabosti u planiranju proračuna i procesu izvršenja, Moody's vidi rizik od ponovnog neispunjavanja fiskalnih ciljeva u nadolazećim godinama, koji bi mogao još i ubrzati rast javnog duga po većim stopama nego sada pretpostavlja.Daljnje kretanje rejtinga ovisi o dugu i deficitu U Moody'su navode da bi dokazi o pritiscima koji bi rezultirali bržim od očekivanja rastom duga mogli dovesti do snižavanja hrvatskog rejtinga. Ti pritisci uključuju daljnje znakove da se vlada suočava s preprekama u donošenju zakona i provedbi gospodarski i fiskalnih reformi u idućih 6 do 12 mjeseci.  S obzirom da nema fiskalnog prostora, slabljenje izgleda za rast bilo zbog domaćih ili vanjskih faktora također bi dovelo do daljnjeg snižavanje rejtinga, kao i procjene o daljnjem pogoršanju  hrvatske vanjske ranjivosti do razine koja bi bila znatno ispod one usporednih zemalja s rejtingom Ba2.

 Moody's bi, pak, mogao razmotriti stabiliziranje izgleda ako zaključi da će provedba reformi vjerojatno ojačati srednjoročne izglede za rast, znatno poboljšati fiskalne izglede u odnosu na ono što danas očekuje, što bi posljedično vodilo ka značajnom smanjenju fiskalnih deficita i ubrzanom i održivom smanjivanju tereta javnog duga.  Sada sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Moodys, Fitch i Standard&Poor's - drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine i to s negativnim izgledima.