Uređenje ovršnog prava Republike Hrvatske od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona (1996.), preko drugog Ovršnog zakona (2010.), pa do trećeg Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/2017., 131/2020. i 114/2022., dalje: OZ), doživjelo je preko dvadesetak izmjena. OZ koji je trenutno na snazi uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), kao i materijalnopravne odnose koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja. OZ je nastao kao rezultat potrebe njegovog usklađivanja s drugim zakonima i zakonodavstvom Europske unije.1
Odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, („Nar. nov.“, broj: 68/2018., 2/2020., 47/2020., 46/2020., 83/2020., 133/2020. dalje: ZPONS) uređuje se provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, 2te nadzor nad provedbom toga Zakona.3
Postoji više različitih predmeta ovrhe. Poslodavac provodi ovrhu na plaći, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) provodi ovrhu na mirovini, Središnje klirinško depozitarno društvo provodi ovrhu na dionicama, sud na nekretninama i pokretninama, itd., a FINA provodi ovrhu na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika.
Treba razlikovati dvije vrste ovrhe na novčanoj tražbini odnosno na novčanim sredstvima ovršenika. Prva vrsta je ovrha na plaći i drugom stalnom novčanom primanju ovršenika koju provodi poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnoga novčanog primanja, npr. HZMO (dalje: poslodavac), primjenom odredbi OZ-a i propisa donesenih temeljem tih Zakona. Druga vrsta je ovrha na novčanim sredstvima po računu ovršenika koju provodi FINA,4 većinom temeljem odredbi ZPONS-a, OZ-a i propisa donesenih temeljem tih Zakona.
Odnos FINA-e i poslodavca u provedbi ovrhe
Ovrha koju provodi FINA i ovrha koju provodi poslodavac su dva različita, potpuno odvojena i međusobno neovisna postupka ovrhe. Poslodavac nije dužan voditi brigu ima li njegov radnik koji ima ovrhu na plaći ujedno i ovrhu u FINA-i. Također, poslodavac nema obvezu obavijestiti FINA-u o ovrsi na plaći koju provodi, niti FINA ima dužnost obavijestiti poslodavca o ovrsi koju ona provodi. Kad poslodavac zaprimi od FINA-e obavijest da je za njegovog radnika otvoren zaštićen račun, jedina obveza poslodavca je da nakon toga iznos plaće koji je izuzet od ovrhe uplaćuje na zaštićeni račun svog radnika-ovršenika, dok ga FINA ne obavijesti da je zaštićeni račun zatvoren. Uloga zaštićenog računa opisana je u ovom radu.
Nadalje, poslodavac utvrđuje i vodi svoj redoslijed ovršnih isprava (prema danu primitka ovršnog prijedloga)5, a FINA svoj (prema onom redoslijedu kojim su upisane u Očevidnik ako drugim zakonom nije drugačije propisano)6 i po tom redoslijedu svaki od njih provodi ovrhu, dakle po „svojim” ovršnim ispravama i po „svojim” propisima.
Vrste ovršnih isprava
Poslodavac provodi ovrhu temeljem rješenja o ovrsi (suda) kojima je određena ovrha na plaći ili drugom stalnom novčanom primanju ako se plaća ne isplaćuje na transakcijski račun ovršenika koji je otvoren u banci, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja, nakade štete po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti te naknade štete po osnovi izgubljenog uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.7 Također, poslodavac provodi ovrhu i temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika8 te na temelju izjave o zapljeni po pristanku dužnika.9 Pri tom treba napomenuti da se rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika mogu podnijeti na prisilnu naplatu i poslodavcu10 i FINA-i11. Međutim, izjava o zapljeni po pristanku dužnika ne podnosi se na prisilnu naplatu FINA-i. Može se podnijeti na prisilnu naplatu samo poslodavcu.12 Oblik i sadržaj navedene izjave uređuje Pravilnik o obliku i sadržaju Izjave o zapljeni po pristanku dužnika.
FINA provodi ovrhu na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva. Takvu ovrhu FINA provodi u elektroničkoj komunikaciji s bankama tako da, kada primi ovršnu ispravu, tj. osnovu za plaćanje,13 šalje banci ovršenika elektroničku poruku kojom joj nalaže da ovršeniku zaplijeni određeni iznos koji je naveden u osnovi za plaćanje i prenosi novčana sredstva s računa ovršenika na račun vjerovnika, u pravilu protekom roka od 60 dana. U tom roku i poslodavac provodi ovrhu temeljem „svojih“ ovršnih isprava.14
Podnošenje ovršnih isprava FINA-i i poslodavcu
Preduvjet za postupanje FINA-e po osnovi za plaćanje je uplaćen predujam naknade za provedbu ovrhe. Naknadu je obvezan predujmiti ovrhovoditelj koji je naveden u osnovi za plaćanje koja se podnosi na prisilnu naplatu. Ovrhovoditelj je obvezan predujmiti naknadu za provedbu ovrhe na račun FINA-e: HR70 2340 00915109 4633 8 u točnoj svoti naknade u skladu s cjenikom koji donosi Uprava FINA-e i na koji ministar financija mora dati svoju suglasnost, a FINA ga objavljuje na svojoj službenoj internetskoj stranici. Izračun predujma ovrhovoditelj može izvršiti i s pomoću aplikacije koja je dostupna na internetskoj stranici FINA-e.
Ovrhovoditelj odnosno podnositelj osnove za plaćanje obvezan je uz osnovu za plaćanje dostaviti i dokaz o izvršenom plaćanju predujma naknade za provedbu ovrhe, osim ako je ZPONS-om propisano da nije obvezan predujmiti naknadu.15 Dokaz o izvršenom plaćanju predujma naknade treba obvezno sadržavati podatke iz čl. 8. st. 1. Pravilnika o vrstama naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i podatak o uplatitelju predujma, datumu izvršenja plaćanja te podatak o nazivu banke odnosno pružatelju platnih usluga putem kojih je proveden nalog za plaćanje predujma naknade.
Popis jedinica FINA-e kojima se mogu podnijeti osnove za plaćanje objavljuje se na službenoj internetskoj stranici FINA-e.
Prema članku 5. ZPONS-a, osnovu za plaćanje FINA-i podnosi nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj, u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom. Zadužnica i bjanko-zadužnica se uvijek dostavljaju u izvorniku. Osnova za plaćanje može se podnijeti i kao elektronička isprava (npr. rješenje o ovrsi koje donosi Porezna uprava i rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave iz članka 278. OZ-a).
Uz osnovu za plaćanje ovrhovoditelj, u pravilu, mora priložiti i propisani obrazac i podnijeti ga na isti način na koji podnosi i osnovu za plaćanje. Tako ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje za izravnu naplatu (tj. uz ispravu iz čl. 209. st. 1. OZ-a) prilaže i zahtjev za izravnu naplatu na obrascu propisanom Pravilnikom o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu, a pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave iz članka 278. OZ-a ovrhovoditelj podnosi uz zahtjev za naplatu na obrascu propisanom u Prilogu 1. Pravilnika o načinu i postupku ovrhe na novčanim sredstvima. Iznimno, za slučajeve kad se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja nema obveze podnošenja propisanog obrasca jer se u navedenim slučajevima radi, u pravilu, o rješenjima o ovrsi koja na izvršenje dostavlja Porezna uprava u obliku elektroničke isprave te se u takvim slučajevima obavlja automatska provjera dostavljenih podataka i nije moguće zaprimanje isprave s nedostajućim ili neispravnim podatcima.
Zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelj podnosi na obrascu propisanom u prilogu 2. i 3. Pravilnika o načinu i postupku ovrhe na novčanim sredstvima. Prednosti korištenja obrazaca očituju se u pojednostavljenom postupanju za stranke i osiguravanju da se pri podnošenju zahtjeva ne propuste dostaviti podatci koji su nužni za provedbu ovrhe odnosno za postupanje prema zahtjevu za opozivom. Time se smanjuje broj osnova za plaćanje koje FINA vraća podnositelju zbog nedostajućih podataka.16
Iako su propisani načini podnošenja pojedinih osnova za plaćanje FINA-i i obrasci za njihovu naplatu, nisu propisani načini podnošenja ovršnih isprava poslodavcu temeljem kojih poslodavac provodi ovrhu, kao niti obrasci zahtjeva za naplatu tih ovršnih isprava koji se prilažu uz te ovršne isprave. No ovrhovoditelj neće pogriješiti ako ovršne isprave dostavi poslodavcu u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom ili preporučenom pošiljkom s povratnicom.
U slučaju kada zbog prestanka ugovora o radu radnika – ovršenika dođe do promjene poslodavca, rješenje o ovrsi temeljem kojeg poslodavac provodi ovrhu na plaći radnika – ovršenika djeluje i prema novom poslodavcus kojim ovršenik sklopi ugovor o radu i to od dana dostave rješenja o ovrsi novom poslodavcu. Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud. Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti ovrhovoditelja, određujući mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu. Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud o novom poslodavcu u roku koji mu je određen, sud će obustaviti ovrhu.17
Ono što je zajednička obveza i FINA-e i poslodavca pri provedbi ovrhe je da i jedan i drugi moraju voditi računa o tzv. prednosnom redu odnosno o pravilnom redoslijedu naplate zaprimljenih ovršnih isprava te o tzv. zaštićenim primanjima. Tako i poslodavac i FINA moraju staviti u prioritet (prvenstvo naplate) ovršne isprave radi uzdržavanja djeteta, sukladno čl. 527. st. 3. Obiteljskog zakona.18 To znači da rješenja o ovrsi radi ostvarenja tražbine uzdržavanja djeteta (alimentacije) imaju prednost u naplati iako su stigla poslodavcu ili FINA-i kasnije od ostalih ovršnih isprava. Također, prioritet u naplati kod FINA-e ima i osnova za plaćanje: obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine pa će biti evidentirana na prvom mjestu u Očevidniku, odmah iza osnove za plaćanje radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja.19 Postoje i druge osnove za plaćanje koje imaju prioritet u naplati kod FINA-e.20
Zaštićena primanja
Ovršenik otvara tzv. zaštićeni račun21 u FINA-i za svako zaštićeno primanje. Zaštićeno primanje je ono koje je prema OZ-u ili posebnim propisima izuzeto od ovrhe, tj. na kojemu se ovrha ne smije provoditi. Ta primanja njihovi uplatitelji moraju isplaćivati na zaštićeni račun kako bi ovršenik njima mogao slobodno raspolagati. Neka su primanja u cijelosti izuzeta od ovrhe pa se njihov cijeli, puni iznos mora uplatiti na zaštićeni račun, kao npr. određena primanja iz čl. 172. OZ-a (primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, tjelesnoga oštećenja, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima, iznosi za uzdržavanje djeteta, itd.). Postoje i zaštićena primanja iz čl. 172. OZ-a koja su izuzeta od ovrhe do neoporezivih iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak22 (naknada za prehranu radnika, božićnica, regres, potpore djetetu za školovanje do 15 godina, novčane nagrade za radne rezultate, itd.). Također, postoje zaštićena primanja koja su djelomično izuzeta (ograničena) od ovrhe, a to su primanja iz čl. 173. OZ-a (plaća, naknada plaće, mirovina i druga stalna novčana primanja).
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada zbog privremene nesposobnosti za rad koju kolokvijalno zovemo naknadom za bolovanje u cijelosti je izuzeta od ovrhe, neovisno na čiji teret se isplaćuje.23
Kako poslodavac izračunava iznos zaštićenog primanja?
Ako poslodavac provodi ovrhu na plaći, postupa po čl. 173. OZ-a te 24 (dalje: prosječna netoplaća). Od 1.1.2023. prosječna netoplaća iznosila je 7. 583,00 kuna (1.006,44 eura). Od 1.1.2024. prosječna netoplaća za razdoblje siječanj – kolovoz 2023. iznosila je 1.131,00 euro.25 Osim o prosječnoj netoplaći poslodavac mora voditi računa i o vrsti tražbine koja se namiruje iz plaće ovršenika, tj. mora utvrditi radi li se o tražbini radi uzdržavanja djeteta ili o tražbini radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja ili pak o ostalim tražbinama.
Na svaku isplatu plaće ili mirovine u 2024., poslodavac kod ovrhe na plaći mora poštivati ova pravila:
Ako je netoplaća radnika jednaka ili veća od 1.131,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:
Primjerice, ako poslodavac utvrdi da radnik prima plaću koja je jednaka ili veća od prosječne netoplaće u RH (npr. netoplaća je 1.200,00 eura), od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne netoplaće u RH (1.131,00 eura x 2/3 =754,00 eura) i taj iznos od 754,00 eura poslodavac mora prije isplate plaće na tekući račun isplatiti na zaštićeni račun radnika-ovršenika, a preostali iznos do 1.200,00 eura (446,00 eura), uplatiti na redovan, tekući račun svog radnika-ovršenika, ali to samo u slučaju ako radnik nema ovrhu na plaći. Ali ako radnik ima ovrhu na plaći, tj. ako je poslodavac prije isplate plaće zaprimio ovršne isplate na temelju kojih on mora provesti ovrhu na plaći, onda neće taj iznos od 446,00 eura uplatiti na redovan, tekući račun radnika nego će od tog iznosa naplatiti navedenu ovršnu ispravu, npr. rješenje o ovrsi općenito na imovini ovršenika koje je doneseno radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita. Dakle, iznos od 446,00 eura je poslodavcu raspoloživ za provedbu ovrhe na plaći. Ako nakon provedbe ovrhe na plaći preostane neka svota, nju je poslodavac dužan isplatiti na redovan, tekući račun radnika – ovršenika. Na tom preostalom iznosu plaće kojeg je poslodavac isplatio na redovan, tekući račun radnika ovršenika, ovrhu dalje provodi FINA ako za tog ovršenika ima u Očevidniku evidentirane neizvršene osnove za plaćanje.
Ako je netoplaća radnika manja od 1.131,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:
Npr., ako poslodavac utvrdi da radnik prima netoplaću koja je manja od prosječne netoplaće u RH (npr. plaća mu je 900,00 eura neto), od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 njegove plaće (900,00 eura x 3/4 = 675,00 eura) i tih 675,00 eura treba isplatiti na njegov zaštićeni račun, a preostali iznos do njegove plaće (do 900,00 eura) je 225,00 eura (1/4 njegove neto plaće) i tih 225,00 eura poslodavac treba isplatiti na redovan, tekući račun radnika - ovršenika, naravno, ako radnik nema ovrhu na plaći. Ako radnik ima ovrhu na plaći, tj. ako je poslodavac prije isplate plaće zaprimio ovršne isplate na temelju kojih mora provesti ovrhu na plaći, onda neće taj iznos od 225,00 eura uplatiti na redovan, tekući račun radnika nego će od tog iznosa naplatiti navedenu ovršnu ispravu, npr. rješenje o ovrsi općenito na imovini ovršenika koje je doneseno radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita. Dakle, iznos od 225,00 eura je poslodavcu raspoloživ za provedbu ovrhe na plaći. Tek kada naplati u cijelosti ovrhu na plaći, poslodavac može isplaćivati „nezaštićeni“ dio plaće koji nije izuzet od ovrhe na redovan, tekući račun radnika – ovršenika. Naime, ako nakon provedbe ovrhe na plaći preostane neka svota, nju je poslodavac dužan isplatiti na redovan, tekući račun radnika – ovršenika. Ana tim novčanim sredstvimakoje je poslodavac isplatio na redovan, tekući račun ovršenika, odnosno na račun na koji inače isplaćuje plaću, ovrhu provodi FINA ako ovršenik ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u svom Očevidniku. Dakle FINA provodi ovrhutemeljem „svojih“ ovršnih isprava, tj. temeljem osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku tog ovršenika.
Zaštićeni račun
Ovršenik otvara zaštićeni račun u FINA-i za svako zaštićeno primanje. Otvaranje posebnog računa iz članka 212. st. 3. OZ-a, kojeg kolokvijalno zovemo „zaštićeni račun“, može zatražiti i osoba koja još nije ovršena ako priloži presliku ovršne isprave iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njenim novčanim sredstvima. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, zaštićena primanja (iznosi plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe) isplaćuju mu se na zaštićeni račun. Ako radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe temeljem čl. 172. i 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni, tekući račun, dakle neće biti zaštićeni od ovrhe koju provodi FINA.
Otvaranje i zatvaranje zaštićenog računa moguće je putem aplikacije e-Blokada u sustavu e-Građani, putem aplikacije FINA-e za predaju dokumentacije: ospd.fina.hr te u bilo kojoj poslovnici FINA-e (obrazac se može preuzeti na internetskoj stranici FINA-e). Najvažnije informacije o otvaranju i zatvaranju zaštićenog računa i o vrstama zaštićenih primanja dostupne su putem sustava e-Građani, usluge e-Blokade, u rubrici: Otvaranje i zatvaranje zaštićenog računa, zatim na internetskoj stranici FINA-e, a mogu se saznati i osobnim dolaskom u poslovnice FINA-e.
Postupak otvaranja zaštićenog računa provodi se tako da ovršenik podnosi zahtjev za otvaranje zaštićenog računa na propisanom obrascu26 tzv. Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe (dalje: 27) u kojoj navodi svoje zaštićeno primanje (npr. plaću) i isplatitelja zaštićenog primanja (npr. navodi naziv poslodavca) i dostavlja FINA-i. FINA podatke iz Obavijesti dostavlja uplatitelju zaštićenog primanja i banci. Banka otvara zaštićeni račun i o broju tog računa obavještava FINA-u, a FINA uplatitelje, koji od tog trenutka moraju zaštićena primanja uplaćivati na zaštićeni račun, kako ne bi bila ovršena.
Budući da ovršenik otvara zaštićeni račun u FINA-i za svako zaštićeno primanje, mora prijaviti u FINA-i svako od tih primanja posebno, tj. za svako od tih primanja mora popuniti poseban obrazac Obavijesti. Npr., ako ovršenik prima i plaću i dječji doplatak, mora prijaviti u FINA-i svako od tih primanja posebno jer su uplatitelji tih primanja različiti. Uplatitelj plaće je poslodavac ovršenika, a uplatitelj dječjeg doplatka je HZMO. Svakome od uplatitelja FINA šalje podatke iz obrasca Obavijesti koji se odnosi na njega.
Optimizacijom procesa vezanim uz postupke otvaranja zaštićenih računa i obavještavanja uplatitelja zaštićenih primanja, FINA je započela s ispostavljanjem jedinstvenog obrasca obavijesti uplatitelju zaštićenog primanja (novi obrazac „G“). Naime, sukladno odredbama članka 33. st. 1. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, FINA je do 18. prosinca 2023. godine uplatitelju zaštićenog primanja dostavljala dva obrasca obavijesti – obrazac „G1“, kojim je uplatitelja obavještavala o ovršeniku i vrsti tražbine za koju je ovrha određena kako bi uplatitelj bez odgode zastao s isplatom zaštićenog primanja do primitka obrasca „G2“, kojim je FINA uplatitelja obavještavala o broju zaštićenog računa ovršenika na koji je potrebno isplatiti iznos izuzet od ovrhe. Od 19. prosinca 2023. godine, obrasci G1 i G2 su objedinjeni u jedan obrazac „G“ koji sadrži sve podatke koji su prethodno bili sadržani u obrascima „G1“ i „G2“.
Kako saznati jeste li ovršeni?
Ovršenik je ovršen kada mu je prisilno naplaćen neki dug koji, u pravilu, nije dobrovoljno platio.
Ako je osoba ovršena, to još uvijek ne znači da je i u blokadi.28 U blokadi će biti ako nema dovoljno novčanih sredstava na svim računima koje ima u bankama da bi se podmirio sav njen dug po svim njenim osnovama za plaćanje. Oznaku blokade stavlja FINA u JRR-u, kojeg ona vodi u elektroničkom obliku.
Često se događa da ovršenik sazna da je ovršen kada ne može podići novac s bankomata ili mu bude odbijeno plaćanje debitnom karticom, ali i kada primi poštom obavijest FINA-e da mu je stigla ovrha.29 Informaciju o tome tko ga je ovršio na plaći ovršenik može saznati od svog poslodavca, a tko ga je ovršio po računu u banci, ovršenik može saznati putem FINA-e i putem banke u kojoj ima otvorene transakcijske račune, ali i putem sustava e-Građani, korištenjem usluge e-Blokade.
Građanin koji želi ugovoriti uslugu e-Građani može doći u poslovnicu FINA-e gdje će popuniti jedan obrazac i dobiti daljnje upute. Trebat će nabaviti jednu od vjerodajnica za identifikaciju da bi mogao putem računala ili mobitela pristupiti usluzi e-Građani. Vjerodajnicu može nabaviti npr. u FINA-i, banci, od Ministarstva unutarnjih poslova prilikom izdavanja osobne iskaznice.
Pojednostavljeno, građanin treba imati jedan uređaj ili stick koji se uključi u računalo te se uz pomoć njega i unošenjem PIN-a identificira i pristupa usluzi e-Građani. To može i bez takvog uređaja, putem mobitela (mobilne usluge m bankarstvo, npr. korištenjem m – tokena).
Uslugu e-Građani svaki građanin može ugovoriti na način da mu se sve obavijesti koje dolaze u njegov osobni korisnički pretinac u sustavu e-Građani, prosljeđuju na njegovu adresu elektroničke pošte (e-mail), pa će mu tako doći i obavijesti o ovrhama.
Aplikacija (usluga) e-Blokade, koja bi uskoro trebala promijeniti ime u novi naziv e-Dugovanja, dostupna je putem sustava e-Građani. Ona omogućuje jednostavan pregled dugovanja; nudi nekoliko izbornika i na svakome od njih ovršenik može se na jednostavan način izvršiti uvid ili preuzimanje određenih podataka o ovrsi u FINA-i. Tako ovršenik može saznati tko ga je ovršio, odnosno tko mu je ovrhovoditelj, koje mu je stanje duga i temeljem kojih osnova za plaćanje, koji je redoslijed naplate pojedine osnove za plaćanje. Također, aplikacija e-Blokade omogućuje preuzimanje dokumentacije u vezi osnova za plaćanje, kao i preuzimanje slika tih osnova za plaćanje. Pomoću aplikacije e-Blokade građanin (potrošač) može otvoriti i zatvoriti zaštićeni račun te preuzeti podatke iz jednostavnog postupka stečaja potrošača.30 Pri korištenju usluge e-Blokade preporučuje se korištenje preglednika: Google Chrome, Mozilla Firefox ili novije verzije Microsoft Edge preglednika (od verzije 80 nadalje).
Informacije o ovrhama koje provodi FINA moguće je saznati i putem aplikacije FINA-e za predaju dokumentacije: ospd.fina.hr uz digitalni potpis. Aplikacija je dostupna na internetskoj stranici FINA-e. FINA daje i korisničku podrška za ovrhe i korištenje te aplikacije putem besplatnog telefona iz zemlje: 0800 0080 i inozemstva: +385/1 600 15 40. A sve upite, prigovore, reklamacije i informacije o ovrhama moguće je dobiti i putem e-maila: info@fina.hr, s kojeg FINA u vrlo kratkom vremenu šalje odgovor. Pri davanju odgovora FINA postupa u skladu sa čl. 20. ZPONS-a kojim se uređuje davanje podataka iz Očevidnika.
Također ovršenik-građanin može i osobno doći u poslovnicu FINA-e, te uz predočenje osobne iskaznice saznati sve što ga zanima o njegovim ovrhama u FINA-i. Takve usmene informacije su besplatne za građane (potrošače). Jedino ako potrošač traži ispis podataka iz sustava ovrha u FINA-i, takve usluge se naplaćuju.
Informacije o ovrhama moguće je saznati i putem banke u kojoj građanin ima otvorene transakcijske račune, npr. putem usluge m-bankarstva koja se može instalirati na mobilnom uređaju. Informacije o ovrhama mogu se saznati i na izvodu banke o prometu po računu, kao i osobnim dolaskom u poslovnicu banke.
Koje opcije ima ovršenik koji je u blokadi?
Blokada računa je za svakog ovršenika stresna i problematična okolnost koja može uveliko utjecati na njegovu egzistenciju odnosno postojanje. Ako se ovršenik slučajno našao u takvoj situaciji jer je npr. zaboravio platiti račune ili ovrhu koja mu je stigla, a ima novaca, samo što nisu na njegovim računima nego ih čuva u sefu ili negdje drugdje, najjednostavniji način da izađe iz blokade je da uplati novac na svoj račun. I tada će se automatski odblokirati. Ako nema cijeli iznos, može uplatiti dio duga kako mu zbog kamata dug ne bi bio još veći. Ako građanin ima dovoljno novaca koje može odmah uplatiti na svoj račun, može doći osobno u poslovnicu FINA-e i zatražiti da potpiše suglasnost za prijenos novca na račun vjerovnika prije nego protekne rok od 60 dana31 u kojem FINA provodi ovrhu kako mu za to vrijeme ne bi tekle kamate. Dakle, time izbjegava plaćanje kamata koje teku tijekom 60 dana dok FINA ne provede ovrhu i prenese novac na račun ovrhovoditelja.
Problem je ako ovršenik nema novaca za uplatu na račun kako bi se odblokirao, npr. nema od koga posuditi novac, ne može dignuti kredit ili na drugi način pribaviti novac.
Ako se radi o ovršeniku – potrošaču, bitno je da čim prije otvori zaštićeni račun, ako ga već prije nije otvorio, da mu se bar zaštićeni dio plaće ili drugog zaštićenog primanja uplati na taj račun kako bi bar tim zaštićenim primanjem mogao raspolagati. A onda bi svakako bilo dobro da se pokuša dogovoriti s vjerovnikom, npr. s operatorom koji ga je ovršio, da mu dug za koji ga je ovršio plati npr. s odgodom ili na rate. Jedna od opcija je da ovršenik može, kad sazna da je ovršen na temelju odluke suda, zadužnice ili druge isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, izjaviti pravno sredstvo iz čl. 210. OZ-a i tražiti od suda da odgodi ovrhu ili je proglasi nedopuštenom (npr. ako je u međuvremenu platio dug). U tom slučaju sud je dužan donijeti rješenje o odgodi u roku od 8 dana i odmah o tome obavijestiti FINA-u.32
Za ovršenika je korisno znati da postoji zakonska odredba o zaštiti dugotrajnih ovršenika prema kojoj FINA prestaje s ovrhom protiv fizičke osobe čija se osnova za plaćanje ne naplati u roku od 3 godine od primitka u FINA-u i po kojoj nije bilo nikakvih naplata u posljednjih 6 mjeseci, osim ako se radi o ovrsi radi zakonskog uzdržavanja djeteta ili o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.33 No dug po takvim osnovama za plaćanje ne prestaje pa vjerovnik može ponovno zatražiti da se ta osnova za plaćanje podnese na ovrhu kod FINA-e, s time da će tada ta osnova za plaćanje imati novi redoslijed, prema datumu, satu i minuti ponovnog primitka u FINA-u.
Ako ovršenik želi izaći iz blokade, može razmisliti bi li mu bilo isplativo da proda neku svoju pokretninu ili čak nekretninu, kako bi podmirio ovrhu jer mu protekom vremena dug samo raste zbog zateznih kamata koje teku, a koje nisu male.
Zaključak
Ovrha koju provodi FINA i ovrha koju provodi poslodavac su dva različita, potpuno odvojena i međusobno neovisna postupka ovrhe. FINA provodi ovrhu na novčanim sredstvima po računu ovršenika otvorenom u banci, najvećim dijelom primjenom ZPONS-a i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa. S druge strane, poslodavac provodi ovrhu na plaći ovršenika, postupajući uglavnom prema OZ-u, pri čemu je osobito važan čl. 173. kojim su propisani iznosi ograničenja, odnosno djelomičnog izuzimanja od ovrhe plaće ovršenika, ovisno o vrsti tražbine koja se prisilno naplaćuje. Nadalje, poslodavac utvrđuje i vodi svoj redoslijed ovršnih isprava, prema danu primitka ovršnog prijedloga, a FINA svoj, prema onom redoslijedu kojim su upisane u Očevidnik ako zakonom nije drugačije propisano, i po tom redoslijedu svaki od njih provodi ovrhu, dakle svaki po „svojim” propisima i svaki po „svojim” ovršnim ispravama.
Ovršne isprave na temelju kojih FINA provodi ovrhu nazivaju se osnove za plaćanje i pobrojane su u članku 3. st. 1. ZPONS-a. Ovršne isprave temeljem kojih poslodavac provodi ovrhu nisu pobrojane ni u kojem propisu, ali iz OZ-a proizlazi da su to: rješenja o ovrsi kojima je određena ovrha na plaći ili drugom stalnom novčanom primanju, zatim rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika te izjave o zapljeni po pristanku dužnika. Pri tom treba napomenuti da se rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika mogu podnijeti na prisilnu naplatu i poslodavcu i FINA-i te sudu putem sustava e- Ovrhe.
Iako su propisani načini podnošenja pojedinih osnova za plaćanje FINA-i i obrasci za njihovu naplatu, nisu propisani načini podnošenja ovršnih isprava poslodavcu temeljem kojih poslodavac provodi ovrhu, kao niti obrasci zahtjeva za naplatu koji se prilažu uz te ovršne isprave. No ovrhovoditelj neće pogriješiti ako ih dostavi poslodavcu u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom ili preporučenom pošiljkom s povratnicom.
Ono što je zajednička obveza i FINA-e i poslodavca pri provedbi ovrhe je da i jedan i drugi moraju voditi računa o tzv. prednosnom redu odnosno o pravilnom redoslijedu naplate zaprimljenih ovršnih isprava te o tzv. zaštićenim primanjima iz članka 172. i 173. OZ-a. I poslodavac i FINA moraju staviti u prioritet (prvenstvo naplate) ovršne isprave radi uzdržavanja djeteta, sukladno čl. 527. st. 3. Obiteljskog zakona. To znači da rješenja o ovrsi radi ostvarenja tražbine uzdržavanja djeteta (alimentacije) imaju prednost u naplati iako su stigla poslodavcu ili FINA-i kasnije od ostalih ovršnih isprava.
OZ ne zabranjuje istovremeno vođenje više ovršnih postupaka na različitim predmetima ovrhe pa se ovrha može istovremeno provoditi i na plaći (kod poslodavca) i po računu ovršenika (putem FINA-e), a vjerovnik je dužan voditi brigu da se ne namiri za iznos koji je veći od njegove ukupne tražbine prema dužniku. Vremenski gledano, ovrha na plaći koju provodi poslodavac izvršava se prije ovrhe koju provodi FINA pa tako posredno utječe na mogućnost provedbe ovrhe putem FINA-e.
Mirjana Sirovica, dipl. iur., ekspert za pravne poslove u Financijskoj agenciji i službenica za informiranje Financijske agencije
^ 1 U državama članicama Europske unije ne mogu se izravno provoditi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donose javni bilježnici. Neprovedivost rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donose javni bilježnici utvrđena je presudom Suda Europske unije u predmetu Pula parking d.o.o. protiv Svena Klausa Tederahna, C-551/15 od 9. ožujka 2017. te presude Suda Europske unije u predmetu Ibrica Zulfikarpašić protiv Slavena Gajera, C-484/15 od 9. ožujka 2017.
^ 2 Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o:
- svim računima i oročenim novčanim sredstvima
- stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama
- sefovima svih fizičkih i pravnih osoba
- stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
- fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama te fizičkim osobama korisnicima sefova (čl. 23. st. 2. ZPONS-a).
^ 4 FINA je pravna osoba čije se ustrojstvo i način rada uređuje Zakonom o Financijskoj agenciji ("Nar. nov.", br. 117/01., 60/04., 42/05.) i propisima donesenim na temelju njega. Osnivač Fine je Republika Hrvatska (čl. 1. st. 1. i 2. Zakona o Financijskoj agenciji).
^ 8 ovršna isprava iz čl. 284. OZ-a
^ 9 ovršna isprava iz čl. 202. OZ-a
^ 13 Osnova za plaćanje je isprava temeljem koje FINA provodi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika. Osnove za plaćanje pobrojane su u čl. 3. toč. 1. ZPONS-a i to su: ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.), zadužnica, bjanko-zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koji glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva fnancija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe. Nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije nije postao osnovom za plaćanje jer je ukinut Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Nar. Nov“., broj 46/17. i 73/17.) prema Odluci Ustavnog suda broj: U-I-3197/2017, U-I-3949/2017 od 16. listopada 2018.
^ 15 Ovrhovoditelj nije obvezan predujmiti naknadu u slučajevima iz čl. 22. st. 3. ZPONS-a.
^ 16 Vraćanje osnove za plaćanje propisano je člankom 21. ZPONS-a i člancima 14., 15. i 16. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
^ 17 čl. 200 OZ-a
^ 18 “Nar. nov.“, br: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023.
^ 20 Prioritet u izvršenju propisan je, primjerice, i odredbom čl. 206. st. 5. OZ-a koji uređuje izvršavanje osnove za plaćanje kojom je naloženo plaćanje u rentama, zatim odredbom čl. 29. Zakona o privremenom uzdržavanju, "Nar. nov.", br. 92/14. prema kojoj samo tražbina uzdržavanja djeteta ima prednost pred tražbinom privremenog uzdržavanja djeteta. Zakon o osiguranju radničkih tražbina, "Nar. nov.", br., 70/2017., 18/2023., u čl. 33. st. 3. propisuje da se zahtjev za prisilnu naplatu smatra osnovom za plaćanje i da se dostavlja FINA-i uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, s učinkom pravomoćnog rješenja o ovrsi, uz primjenu odredbe posebnog propisa kojom se uređuje redoslijed naplate tražbine iz obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine. Prema toj odredbi radnici mogu ostvarivati pravo prvenstva u naplati na temelju zahtjeva za prisilnu naplatu za neisplaćene plaće odnosno naknade plaće. Prvenstvo u naplati putem izvansudske ovrhe propisuje i Stečajni zakon odredbom čl. 112., i to za naplatu predujma za namirenje troškova stečajnog postupka.
^ 21 “zaštićeni račun“ je kolokvijalni naziv za poseban račun iz članka 212. st. 3. OZ-a na koji se uplaćuju tzv. zaštićena primanja iz čl. 172. i 173. OZ-a.
^ 22 “Nar. nov.”, br. 10/2017., 128/2017., 106/2018., 1/2019., 80/2019., 1/2020., 74/2020., 138/2020., 1/2021., 102/2022., 112/2022., 156/2022., 1/2023., 3/2023., 56/2023., 143/2023.
^ 23 čl. 36. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, “Nar. nov.”, br. 80/2013., 137/2013., 98/2019., 33/2023.
^ 24 Prosječna netoplaća jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za primjenu u idućoj godini.
^ 25 Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023. („Nar. nov.“, br. 131/23.).
^ 27 Obrazac obavijesti nalazi se u prilogu 5. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.
^ 28 Blokada računa jest zabrana isplate i prijenosa novčanih sredstava s računa ovršenika, osim izvršenja naloga na temelju ovoga Zakona (čl. 3. toč. 12. ZPONS-a).
^ 29 Te obavijesti FINA šalje kada primi ovršnu ispravu na teret ovršenika kao što je npr. ovršna odluka suda ili zadužnica u postupcima tzv. izravne naplate.
^ 30 Tijek jednostavnog postupka stečaja potrošača opisan je u točki 11. ovog rada.
^ 31 Ovršenik mora u FINA-i dati pisanu suglasnost za prijenos zaplijenjenih sredstava prije proteka zakonskog roka zapljene, na obrascu suglasnosti koji je Prilog 4. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, pri čemu ovršenik obvezno predočuje osobnu ispravu kojom dokazuje svoj identitet (čl. 9. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima).
^ 33 čl. 12. ZPONS-a.
