Kao i svaki drugi oblik rada, tako i rad putem digitalnih radnih platformi ima određene prednosti i nedostatke. Pozitivna obilježja digitalnih radnih platformi posebno se odnose na inovacije, otvaranje radnih mjesta i poboljšavanje konkurentnosti zemlje. Ujedno, digitalne radne platforme pružaju dodatni prihod građanima, uključujući i one kojima je pristup tržištima rada otežan. S druge strane, negativna obilježja platformskog rada su ta što mogu rezultirati nesigurnim radnim uvjetima i neadekvatnim pristupom socijalnoj zaštiti, te netransparentnom djelovanju na tržištu.
Uzimajući u obzir navedena obilježja, neophodno je s jedne strane osigurati održivi rast digitalnih radnih platformi i transparentnost njihova rada, te s druge strane osigurati da radnici, kao i osobe na koje se ne može primijeniti zakonska pretpostavka o radnom odnosu, a koje rade putem takvih platformi na temelju druge pravne osnove, imaju dostojne radne uvjete.
Stoga je bilo potrebno uspostaviti zakonski okvir za uređenje prava i radnih uvjeta radnika, te osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi, kao i za transparentno obavljanje poduzetničkih aktivnosti digitalnih radnih platformi na tržištu rada. To je i učinjeno zadnjim izmjenama radnog zakonodavstva, odnosno Zakona o radu, koji je stupio na snagu 14. lipnja 2023. godine., s tim da dio o uređenju rada digitalnih radnih platformi stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu.
Rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme
Rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme je naplatni rad koji na temelju ugovornog odnosa fizička osoba obavlja za digitalnu radnu platformu ili za agregatora, korištenjem digitalne tehnologije, odnosno na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (npr. internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji između sudionika određenog posla.
Što je digitalna radna platforma i agregator?
Digitalna radna platforma je fizička ili pravna osoba koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (npr. internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji.
Treba istaknuti da se digitalna radna platforma ne odnosi na pružatelje usluga čija je primarna svrha dijeljenje resursa ili preprodaja robe ili usluga.
Agregator je fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi. Pri obavljanju poslova posredovanja za digitalnu radnu platformu agregator ne smije radniku naplatiti naknadu za posredovanje.
Poslodavac za kojeg radnik posao obavlja putem digitalne radne platforme
Digitalna radna platforma ili agregator je poslodavac radniku koji rad obavlja osobno korištenjem digitalne radne platforme.
Ako je agregator radniku poslodavac, tada digitalna radna platforma solidarno odgovara za obveze koje taj agregator, kao njezin posrednik na tržištu, ima prema radniku kojeg zapošljava radi obavljanja poslova za digitalnu radnu platformu.
Iznimno, digitalna radna platforma se može osloboditi solidarne odgovornosti ako dokaže da agregator koji je registriran prema posebnom propisu i s kojim je sklopila ugovor, uredno izvršava obvezu prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnika, da redovito podmiruje trošak plaće radnika i da nema utvrđen porezni dug.
U svrhu dokazivanja navedenih činjenica, digitalna radna platforma može prije sklapanja ugovora s agregatorom, odnosno jednom mjesečno tijekom trajanja toga ugovora, od agregatora zatražiti:
1. potvrdu nadležnog poreznog tijela o nepostojanju poreznog duga agregatora,
2. izjavu agregatora da je za sve radnike izvršio prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema posebnom propisu,
3. dokaz da agregator za sve radnike redovito podmiruje ukupan trošak plaće.
Radnik koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme
Radnik koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme je fizička osoba koja na temelju sklopljenog ugovora o radu, u radnom odnosu obavlja poslove za digitalnu radnu platformu ili za agregatora.
Prava i obveze poslodavca
Poslodavac koji u organizaciji rada koristi digitalnu tehnologiju i infrastrukturu u okviru automatiziranog sustava upravljanja utemeljenog na algoritmima, obvezan je u skladu s odredbama Zakona o radu, radi ostvarivanja prava propisanih tim Zakonom ili drugim propisom:
1. upoznati radnika s organizacijom rada digitalne radne platforme i načinom donošenja odluka u automatiziranom sustavu upravljanja
2. osigurati dostupnost i transparentnost podataka o radu koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi
3. imenovati ovlaštenu osobu koja će nadzirati sigurnost i radno opterećenje rada radnika koji rad obavljaju korištenjem digitalnih radnih platformi
4. imenovati ovlaštenu osobu koja povodom zahtjeva radnika provodi postupak preispitivanja odluka donesenih u automatiziranom sustavu upravljanja i koja o njima odlučuje
5. osigurati mogućnost uspostave profesionalne komunikacije s ostalim radnicima i sudionicima poslovnog procesa, te poslodavcem i ovlaštenim osobama poslodavca.
Poslodavac je dužan na zahtjev radnika učiniti dostupnima podatke vezane uz navedene obveze. Uz to, dužan je na zahtjev sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, te inspekcije u području rada, tijekom provođenja nadzora omogućiti dostupnost navedenih podataka.
Prije početka rada koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme, poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s načinom na koji će dodjeljivati poslove, odnosno radne zadatke, nadzirati radnika, te ocjenjivati njegov rad. Također, omogućiti radniku da se upozna sa svim pravima iz radnog odnosa, a osobito informacijama vezanim za pristup poslovima i radnim zadacima, za radno vrijeme i uvjete rada, za sigurnost i zdravlje na radu, za mogućnost napredovanja i osposobljavanja, za donošenje odluka vezanih za obračun i isplatu plaće, te naknada.
Obveza ljudskog nadzora u automatiziranom sustavu upravljanja radi zaštite sigurnosti i zdravlja radnika
Poslodavac je dužan procijeniti rizike rada i njihova utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme.
Naime, poslodavac ne smije dopustiti intenzitet rada koji ugrožava fizičko, odnosno mentalno zdravlje radnika koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme.
Radnik koji smatra da mu je zbog okolnosti nastalih radom korištenjem digitalne radne platforme povrijeđeno pravo na sigurnost i zdravlje na radu, ima pravo zatražiti od poslodavca zaštitu svoga prava, odnosno pisano obrazloženje i preispitivanje pojedine mjere ili odluke.
Nadzor nad donošenjem odluka vezanih za sigurnost i zdravlje radnika i ovlaštenje za preispitivanje i ocjenu mjere ili odluke o zaštiti na radu, te odlučivanje o tome, ima ovlaštena osoba koja nadzire sigurnost i radno opterećenje rada radnika koji rad obavljaju korištenjem digitalnih radnih platformi.
Obveza ljudskog nadzora u praćenju rada i odluka donesenih u automatiziranom sustavu upravljanja
Radnik koji smatra da mu je odlukom donesenom u automatiziranom sustavu upravljanja, a osobito odlukom vezanom za pristup radnim zadacima, o radnom vremenu, o mogućnosti napredovanja i osposobljavanja, odlukom vezanom za obračun i isplatu plaće, te naknada, povrijeđeno pravo iz radnog odnosa, ima pravo u rokovima propisanim člankom 133. Zakona o radu, zatražiti od poslodavca zaštitu svojih prava, te pisano obrazloženje, kao i preispitivanje pojedine odluke.
Ovlaštenje za stručno obrazloženje odluke, te odlučivanje nakon preispitivanja odluke, ima ovlaštena osoba imenovana od strane poslodavca.
Zaštita privatnosti i obrada osobnih podataka radnika koji rade korištenjem digitalne radne platforme
Digitalna radna platforma i agregator, radi zaštite privatnosti radnika u skladu s člankom 29. Zakona o radu, pri obradi osobnih podataka ne smije:
1. obrađivati podatke o privatnim razgovorima
2. obrađivati podatke o emocionalnom, odnosno psihološkom stanju radnika
3. obrađivati podatke o zdravlju radnika, osim u slučajevima predviđenim propisom o zaštiti osobnih podataka
4. prikupljati osobne podatke u razdoblju u kojem radnik ne obavlja rad niti ga nudi.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu putem digitalne radne platforme
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, kojim se između poslodavca i radnika ugovara rad korištenjem digitalne radne platforme, osim podataka iz članka 15. stavka 1. točaka 1. do 11. Zakona o radu, mora sadržavati i dodatne podatke o:
1. načinu dodjele poslova, radnih zadataka i uputa za rad, te ocjenjivanja rada prema određenim kriterijima
2. načinu donošenja odluka vezanih za radno vrijeme i uvjete rada, za sigurnost i zdravlje na radu, za mogućnost napredovanja, te za donošenje odluka vezanih za obračun i isplatu plaće i naknade plaće
3. obvezi poslodavca da informira radnika o osobi koja je kod poslodavca ovlaštena za nadzor praćenja rada u automatiziranom sustavu upravljanja
4. elektroničkoj i drugoj opremi i sredstvima rada koji su potrebni za obavljanje posla
5. mogućnosti za neometanu profesionalnu komunikaciju, odnosno povezivanje i razmjenu informacija s ostalim radnicima i njihovim predstavnicima, poslodavcem, te trećima u poslovnom procesu
6. sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, odnosno uporabi vlastitih sredstava rada radnika
7. naknadi troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, te amortizaciji troškova vlastitih vozila i druge opreme, ako ih koristi
8. obvezi ugovaranja osiguranja od nesretnog slučaja i osiguranja od odgovornosti na teret poslodavca ako ugovorene poslove obavlja sudjelovanjem u prometu sredstvom koje se u smislu propisa o sigurnosti prometa na cestama smatra vozilom, te koje ne podliježe obvezi registracije
9. načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika
10. načinu ostvarivanja prava na informiranje i sudjelovanje u odlučivanju.
Ako se radi nepredvidivog obrasca rada ugovara rad po pozivu poslodavca, tada ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati i dodatne podatke o:
3. najmanjem broju radnih sati unutar referentnog razdoblja koje je poslodavac dužan platiti radniku, neovisno o tome je li zatražio od radnika obavljanje posla, osim ako je poslodavac zatražio obavljanje posla, a radnik ga je bez opravdanog razloga odbio obaviti
4. pravu radnika da bez štetnih posljedica odbije radni zadatak, ako je obavijest o potrebi njegova izvršenja dana u roku unutar kojega ga nije moguće izvršiti
5. roku u kojemu je moguć opoziv radnog zadatka koji je radnik prihvatio, čije neispunjenje daje radniku pravo na isplatu naknade plaće kao da je radio.
Tu se postavlja pitanje što se smatra nepredvidivim obrascem rada? Naime, nepredvidiv obrazac rada je oblik organizacije rada i radnog vremena koji u potpunosti ili uglavnom nastaje prema nepredvidivim potrebama za radom, uslijed čega se ne može unaprijed utvrditi početak i završetak radnog dana niti tjedna radnika, već ga, prema prirodi stvari, određuje poslodavac.
U slučaju sklapanja ugovora radi nepredvidivog obrasca rada, najmanji broj zajamčenih plaćenih radnih sati ne može biti manji od pet sati tjedno.
Pretpostavka postojanja radnog odnosa u radu korištenjem digitalne radne platforme
Ako digitalna radna platforma ili agregator s fizičkom osobom sklopi ugovor za obavljanje posla korištenjem digitalne radne platforme koji, s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti digitalne radne platforme ili agregatora, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je ta digitalna radna platforma ili taj agregator, kao poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako se ne dokaže suprotno.
Činjenice na temelju kojih se može pretpostaviti postojanje radnog odnosa su:
1. osobno obavljanje naplatnog posla
2. davanje naloga i uputa za obavljanje posla fizičkoj osobi, u okvirima organizacije rada i subordinacije posla
3. ograničavanje slobode odbijanja izvršavanja naloga ili njezino uvjetovanje zapriječenim sankcijama ili drugim mjerama
4. pobliže određivanje vremena, mjesta i načina obavljanja posla fizičkoj osobi, neovisno o tome koristi li vlastita sredstva rada
5. nadziranje obavljanja posla i praćenje učinaka fizičke osobe, radi ocjene njezina rada, te mogućnosti napredovanja
6. zabrana sklapanja poslova za svoj ili tuđi račun korištenjem usluga drugih platformi.
Teret dokaza je na onoj digitalnoj radnoj platformi ili na agregatoru koji osporava zakonsku pretpostavku postojanja radnog odnosa.
Fizička osoba koja smatra da nije radnik u smislu Zakona o radu može osporavati zakonsku pretpostavku postojanja radnog odnosa, pri čemu je digitalna radna platforma, odnosno agregator, u svrhu dokazivanja i radi pravilnog rješavanja pokrenutog postupka, dužan dati sve potrebne podatke.
Rad putem digitalnih radnih platformi ovisno o opsegu ostvarenih primitaka
Iznimno, pretpostavka postojanja radnog odnosa ne odnosi se na fizičku osobu koja radom putem digitalnih radnih platformi u pojedinom kvartalu kalendarske godine nije ostvarila primitak veći od 60 % bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom.
Naime, digitalna radna platforma ili agregator dužan je izvršiti provjeru od nadležnog tijela (Porezna uprava) koje putem sustava ePorezna vodi službenu evidenciju o svim isplatiteljima i o isplaćenim primicima, radi pribavljanja dokaza o stanju isplaćenih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak koji je fizička osoba kojoj dodjeljuje posao ostvarila radom putem digitalnih radnih platformi.
Nadležno tijelo koje putem sustava ePorezna vodi službenu evidenciju o svim isplatiteljima i o isplaćenim primicima može digitalnoj radnoj platformi ili agregatoru omogućiti uvid u podatke o stanju isplaćenih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak fizičke osobe kojoj se dodjeljuje, a koje je ta fizička osoba ostvarila radom putem digitalnih radnih platformi.
Ako je digitalnoj radnoj platformi ili agregatoru omogućeno da na temelju izvršene provjere utvrdi da je primitak za obavljeni rad fizičke osobe u pojedinom kvartalu kalendarske godine veći od limitirane visine od 60 % brutoiznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom, tada fizička osoba kod tog poslodavca, nakon izvršene provjere, može posao obavljati samo na temelju sklopljenog ugovora o radu.
Radi provjere stanja isplaćenih primitaka fizičke osobe, digitalna radna platforma ili agregator ovlašten je dobiti samo podatak o iznosu neisplaćenog dijela limitirane visine iznosa primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
Evidencija o radu korištenjem digitalnih radnih platformi
Evidencija o radu korištenjem digitalnih radnih platformi, radi osiguranja transparentnosti rada digitalnih radnih platformi, te jačanja odgovornosti i pravne sigurnosti između subjekata koji na tržištu obavljaju djelatnost i rad korištenjem digitalnih radnih platformi, vodi i u elektroničkom obliku obrađuje nadležno Ministarstvo.
U evidenciji se prikupljaju i obrađuju podaci o digitalnim radnim platformama i agregatorima koji obavljaju djelatnosti kao pružatelji usluga na tržištu, te se prikupljaju podaci o pokazateljima opsega rada korištenjem digitalnih radnih platformi.
Digitalna radna platforma i agregator dužni su se pod propisanim uvjetima upisati u evidenciju nadležnog Ministarstva. Ako nisu upisani u navedenu evidenciju, tada ne smiju na tržištu obavljati registriranu djelatnost.
Naime, digitalna radna platforma i agregator radi njihova upisa u evidenciju, dužni su podnijeti zahtjev koji mora sadržavati sljedeće:
