Članci 1. i 2. Pravilnika čine temeljne odredbe. Članak 1. u prvome stavku određuje da se Pravilnikom propisuju načini i uvjeti polaganja stručnog ispita i program pripravničkog staža odgojitelja i stručnih suradnika u vrtiću. Stavak 2. propisuje tko je sve pripravnik. To je odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva u struci, odnosno osoba koja se prvi puta zapošljava na radnome mjestu odgojitelja ili pak stručnog suradnika. Svrha pripravničkog staža je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno-obrazovnoga rada s djecom rane i predškolske dobi, odnosno pružanja pomoći i potpore djeci u skladu s njihovim specifičnostima u razvoju kao i potrebama.
Članak 2. stavkom 1. propisuje da pravo i obvezu stažirati i polagati stručni ispit imaju odgojitelji i stručni suradnici zaposleni u dječjim vrtićima ili drugim ustanovama koje sukladno propisima izvode programe ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, bez obzira na to da li im je zasnovan radni odnos na određeno ili neodređeno, puno ili nepuno radno vrijeme. Pravo i obvezu stažirati i polagati stručni ispit imaju i osobe bez radnog iskustva, a koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnoga odnosa. Novi Pravilnik, za razliku od važećeg, ne poznaje pripravnika volontera. Naime, važeći Pravilnik donijet je u vrijeme kada još nije bilo stručnog osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnoga odnosa.
Stavak 2. prijedloga novog Pravilnika izaziva dosta prijepora. Njime je, naime, propisano da osoba koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja i/ili pak izvan njega, mora položiti razlikovni dio stručnog ispita. Ona, pri tome, nema status pripravnika. Ovakvo rješenje naišlo je na kritike u e-savjetovanju, no time ćemo se pozabaviti u zadnjem dijelu ovog članka. Odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita, sukladno stavku 4., donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje.
Konačno, članka 2. stavak 5. naglašava da se nepristupanje stručnom ispitu zbog opravdanih razloga (bolest, smrtni slučaj, i dr.) ne smatra padom, već se pristupnika upućuje na ponovnu prijavu stručnoga ispita. O navedenom je pristupnik dužan dostaviti pisani zahtjev i dokaz dječjem vrtiću. Dječji vrtić o tome potom obavještava Agenciju za odgoj i obrazovanje.
Dio Pravilnika kojega čine članci od trećega pa zaključno do devetoga nosi naziv STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA.
Ravnatelj vrtića dužan je odmah nakon zasnivanja radnog odnosa osobe koja mora položiti stručni ispit pokrenuti postupak stažiranja i stažiranje prijaviti Agenciji za odgoj i obrazovanje, na novo propisanoj tiskanici RPOO-1. Navedeno rješenje pooštreno je u odnosu na važeći Pravilnik koji vrtićima daje rok od čak 15 dana za prijavu stažiranja. Isto tako, važeći Pravilnik obvezu nameće vrtićima, dok novi Pravilnik izričito navodi ravnatelje kao obveznike. Program stažiranja počinje se ostvarivati danom zasnivanja radnog odnosa u vrtiću.
Članak 3. stavak 3. propisuje da je ravnatelj dužan imenovati tročlano stručno povjerenstvo za stažiranje, kojega, sukladno stavku 4., čine ravnatelj u svojstvu predsjednika, mentor pripravnika te stručni suradnik vrtića. Sastav povjerenstva nije se mijenjao u odnosu na važeći Pravilnik o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću.
Stavak 5. opisuje obveze u slučaju da dječji vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora. Ravnatelj može za mentora imenovati odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, pod uvjetom da ima najmanje pet godina radnog iskustva u dječjem vrtiću te da ima položen stručni ispit. Kako je isto riješeno u trenutno važećem Pravilniku o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću („Narodne novine“, br. 133/97. i 4/98.)? Važeći Pravilnik poznaje i kategoriju mentora koji nema obvezu polagati stručni ispit, ali uživa ugled vrsnog odgojitelja. Iako je bilo govora o tome da će mentor moći biti isključivo visoke stručne spreme, navedeno rješenje nije ušlo u novi Pravilnik. Ukoliko mentora nije moguće imenovati u vrtiću u kojem pripravnik stažira, tada se mentor, sukladno stavku 6., imenuje iz drugog dječjeg vrtića. Identično rješenje prisutno je i u važećem Pravilniku.
Stavak 7. je novina i propisuje da ako dječji vrtić nema stručnog suradnika kojega bi imenovao u povjerenstvo za stažiranje, ravnatelj vrtića tada imenuje stručnog suradnika iz drugoga vrtića. Budući da nemali broj vrtića nema stručne suradnike, dijelom zbog nedostatka potrebnog kadra, pozdravljamo ovo rješenje.
Stažiranje se ostvaruje na temelju programa stažiranja kojega izrađuje povjerenstvo za stažiranje. Program stažiranja mora biti utemeljen na suvremenim pedagoško-metodičkim i psihološkim pristupima i važno je praćenje napredovanja pripravnika. I dalje važeći Pravilnik u članku 6. stavku 1. propisuje da program stažiranja povjerenstvo za stažiranje samo predlaže, dok ga donosi ovlašteno stručno tijelo vrtića: odgojiteljsko vijeće. Odgojiteljsko vijeće više se ne spominje u novome Pravilniku te je ovime, u svakom slučaju, pojednostavljeno donošenje programa stažiranja i nije potrebno hitno sazivati odgojiteljsko vijeće samo u tu svrhu.
Ukoliko je pripravnik stručni suradnik tada, prema stavku 3., njegov program stažiranja obuhvaća i posebne poslove iz godišnjega plana i programa rada stručnih suradnika. Isto rješenje prisutno je i u važećem Pravilniku. Evidenciju o ostvarivanju programa pripravničkog staža, sukladno stavku 4., vodi mentor. Prema stavku 5. mentor pripravnika, ukoliko je pripravnik odgojitelj, može imati najviše dva pripravnika. Općenito, rješenje koje pruža članak 4. šire je od rješenja u važećem Pravilniku, koji u članku 9. uređuje obvezni sadržaj programa pripravničkog staža, ali sam program posebno ne opisuje.
Članak 5. propisuje koji su sve obvezni dokumenti programa stažiranja (Ustav Republike Hrvatske, propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, opći akti vrtića i dr.). Stavak 2. navodi koja specifična znanja, vještine i sposobnosti potrebne za rad s djecom pripravnik mora steći. Tako se, između ostalog, navodi da pripravnik mora primjenjivati suvremene teorije djetetova razvoja i učenja, prepoznavati djetetove sposobnosti, planirati, ostvarivati i vrednovati kurikulum odgojno-obrazovne skupine, stvarati uvjete za sigurnost djece i za zaštitu njihova zdravlja i dr. Stavak 3., pri tome, propisuje da pripravnik mora aktivno sudjelovati u svim oblicima stručnog usavršavanja, posebno onima namijenjenima njima kao pripravnicima, a koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje. U odnosu na postojeće rješenje, novi Pravilnik je podrobnije opisao što sve obuhvaća program pripravničkog staža.
Članak 6. propisuje koliko traje pripravnički staž: godinu dana. Dakle, trajanje pripravničkog staža nije se mijenjalo u novome Pravilniku. Stavak 2. i 3. ističu razliku između pripravnika odgojitelja i pripravnika stručnog suradnika. Stavak 2. tako propisuje da pripravnik odgojitelj treba biti nazočan radu mentora najmanje 40 sati, a mentor mora pak biti nazočan radu pripravnika najmanje 20 sati. Ukoliko je pak pripravnik stručni suradnik, tada, prema stavku 3., on mora surađivati s mentorom na poslovima iz mentorova djelokruga najmanje 40 sati, dok mentor mora nazočiti radu pripravnika najmanje 10 sati, dakle manji broj sati ukoliko bi pripravnik bio odgojitelj. Dok novi Pravilnik, kao što je spomenuto, ne poznaje kategoriju „pripravnik volonter“, i dalje važeći Pravilnik navodi da pripravnici volonteri moraju biti nazočni radu mentora najmanje 60 sati.
Članak 7. navodi da povjerenstvo za stažiranje mora biti nazočno odgojno-obrazovnome radu pripravnika najmanje 3 puta tokom pripravničkog staža (2 puta prema važećem Pravilniku).
Članak 8. (članak 12. u važećem Pravilniku) rješava slučaj prelaska pripravnika u drugi dječji vrtić. Tada se stažiranje nastavlja u drugom dječjem vrtiću. Dječji vrtić u kojem je ostvaren dio pripravničkog staža mora o toj promjeni u roku od 15 dana obavijestiti Agenciju za odgoj i obrazovanje i napisati izvješće o ostvarenome dosadašnjem pripravničkom stažu. Izvješće se popunjava na tiskanici RPOO-2, koja je sastavni dio novoga Pravilnika. Jedan primjerak tako sastavljenog izvješća šalje se u dječji vrtić u koji je pripravnik prešao, drugi se dostavlja samome pripravniku, a treći se dostavlja Agenciji. Članak 9. dobrim je dijelom zrcalni odraz članka 12. u starome Pravilniku, te tu nije dolazilo do krupnijih izmjena.
Članak 9. propisuje da povjerenstvo za stažiranje procjenjuje uspješnost provedenog pripravničkog staža svakog pripravnika. Ono to čini na obrascu RPOO-2. O uspješnosti provedenog pripravničkog staža povjerenstvo mora, sukladno stavku 2., izvijestiti pripravnika. Pripravnički staž može se, prema stavku 3., ocijeniti uspješnim ili neuspješnim. Ukoliko bi pak bio ocijenjen neuspješnim, tada o razlozima neuspjeha povjerenstvo mora pismeno izvijestiti pripravnika u roku od 15 dana, sukladno stavku 4.
Posljednji, treći dio Pravilnika (članci 10.-26.) nosi naziv POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, što je istovjetni naziv i podjela koja je prisutna i u važećem Pravilniku. Posljednji dio Pravilnika otvara članak 10. sa navođenjem što je svrha stručnoga ispita: to je utvrditi osposobljenost pripravnika za samostalno obavljanje odgojiteljskoga poziva, odnosno poziva stručnoga suradnika.
Članak 11. propisuje da se stručni ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom. Sastav povjerenstva za odgojitelja propisuje stavak 1., a za stručnog suradnika stavak 2. Predsjednika i članove ispitnog povjerenstva prema članku 12. imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje. Članak 14. u stavku 1. propisuje da broj ispitnih povjerenstava i njihovo središte određuje Agencija. Stavak 2. navodi ispitne rokove: rujan, studeni, siječanj, ožujak i svibanj. Ispitni rokovi nisu se mijenjali u novome Pravilniku.
Članak 15. uređuje sam postupak prijave za stručni ispit. Nakon što je obavio pripravnički staž u trajanju od godine dana, pripravnika za stručni ispit prijavljuje dječji vrtić. Navedeno se nije mijenjalo u odnosu na važeći Pravilnik. Ono što se je mijenjalo je tiskanica prijave za stručni ispit, pa je to sada tiskanica RPOO-3, a ne više PO-3. Stavak 3. propisuje što se sve mora priložiti uz prijavnicu: izvješće povjerenstva o rezultatima stažiranja (tiskanica RPOO-2), ovjerena preslika diplome, potvrda HZMO-a o radnom stažu te dokaz o plaćenim troškovima ispita. Ovdje nema nekakvih razlika u odnosu na važeći Pravilnik, a isti je ostao i rok prijave na stručni ispit: najkasnije 30 dana prije ispitnog roka.
Ukoliko se radi o prvome polaganju stručnoga ispita, tada se, prema članku 16., troškovi polaganja podmiruju iz sredstava vrtića. Ukoliko pripravnik pak ne bi položio stručni ispit iz prve te bio upućen na ponovno polaganje stručnog ispita ili pak njegova dijela, tada on sam snosi troškove. Iznos troškova u oba slučaja određuje Ministarstvo nadležno za obrazovanje te se navedeno nije mijenjalo u odnosu na postojeće rješenje.
Članak 17. propisuje što sve stručni ispit obuhvaća. Za odgojitelja to je pisani rad, praktični rad s djecom i usmeni ispit. Za stručnog suradnika stručni ispit pak obuhvaća pisani rad, onaj praktični rad koji je primjeren poslovima koje stručni suradnik obavlja i usmeni ispit. Ukoliko pripravnik nije uspješno položio pisani ili praktični rad, tada ne može izaći na usmeni ispit. Ukoliko pak nije položio samo dio stručnog ispita, tada ponovno polaže samo taj dio. Pripravnik koji uspješno položio stručni ispit dobiva potvrdu o položenome stručnome ispitu (tiskanica RPOO-5), što propisuje članak 23. Konačno, nakon što se podatci ubilježe u središnju evidenciju, tada pripravnik dobiva uvjerenje o položenome stručnome ispitu, na tiskanici RPOO-6. Uvjerenje izdaje Agencija za odgoj i obrazovanje.
Zaključno, članak 24. propisuje da su sve tiskanice navedene u pravilniku (tiskanice RPOO 1, 2, 3, 4, 5 i 6) sastavni dio Pravilnika, čime završavamo pregled Nacrta Pravilnika.
Praktične implikacije
Iako je većina kolega i kolegica suglasna sa Prijedlogom Pravilnika, tekstu Prijedloga ipak su upućene i kritike. Ono što je već spomenuto ranije u članku i što izaziva dosta prijepora je činjenica da osoba koja je dužna položiti razlikovni dio stručnoga ispita nema status pripravnika. Takve kritike su ništa drugo nego nadogradnja kritikama upućenima Zakonu o izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ("Narodne novine", br. 57/22.), kojim se obavljanje poslova odgojitelja omogućuje i osobi koja je završila učiteljski studij (članak 4. Zakona), uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne kvalifikaciju odgojitelja. Kolege tako navode da se, citiramo: „postavlja pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće.“
Kolegice i kolege navode da bi se praktični dio ispita trebao polagati u vrtiću u kojemu pripravnik stažira. Novi Pravilnik samo navodi da se ispit sastoji i od praktičnog rada s djecom, no nigdje ne spominje da se praktični rad s djecom može obaviti i u pripravnikovom matičnom vrtiću. To je, međutim, jednako riješeno i u važećem Pravilniku. S druge strane, može se zauzeti i stav da polaganje u matičnom vrtiću nije u potpunosti objektivno, budući da odgajatelj pripravnik već poznaje djecu te da je smisao polaganja praktičnog dijela ispita u nekom drugom vrtiću stavljanje odgajatelja pripravnika u novu situaciju sa novom djecom, kako bi stručne osobe bolje procijenile njegovu kompetenciju.
Što se samoga Prijedloga Pravilnika tiče, rečenica koja se često ponavlja u ovome članku je da „nije bilo krupnijih izmjena“. Ono što je međutim nedvojbeno pooštreno jest kraći rok prijave stažiranja Agenciji za odgoj i obrazovanje i isto ravnatelj vrtića mora učiniti odmah nakon zasnivanja radnog odnosa. Mišljenje samo da terminologija „odmah“ može izazvati poteškoće u praksi, budući da nije jasno kako to tumačiti: isti dan zasnivanja radnog odnosa pripravnika, ili pak dan ili dva dana kasnije. Rok od 15 dana, propisan i dalje važećim Pravilnikom, omogućava vrtićima da dorade svoj program stažiranja i da obave sve organizacijske poslove oko stažiranja. Ono što je međutim bolje riješeno u novome Pravilniku jest što je sada izričito navedeno da program stažiranja izrađuje povjerenstvo za stažiranje te ga više ne predlaže odgojiteljskom vijeću koje ga donosi, čime se znatno štedi vrijeme.
Konačno, budući da je u trenutku pisanja ovoga članka Prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću još uvijek na e-savjetovanju te izvješća još nisu objavljena, dječjim vrtićima do daljnjega ostaje postupati po važećemu, iako prastarome, Pravilniku. Slijedom navedenoga, treba se tek vidjeti kako će primjena Pravilnika, jednom kada bude objavljen u Narodnim novinama, funkcionirati u praksi, iako, ponavljamo, u tom kontekstu nije dolazilo do nekih krupnijih izmjena.
Kao što je već napomenuto, Prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću bio je na e-savjetovanju do dana 01.10.2023. Prijedlog Pravilnika dostupan je na sljedećoj poveznici.Očekivani datum objave izvješća je 01.11.2023. godine.
Vladimir Mrzljak, mag. iur.
