Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe u skladu sa suvremenim standardima na području ljudskih prava, aktivno promiče i štiti ljudska prava osoba s invaliditetom. Naime, Republika Hrvatska je svoje djelovanje potvrdila potpisivanjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i njezinom ratifikacijom, te se obvezala i prema nizu drugih međunarodnih instrumenata koji promiču pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima, čiji je sadržaj uključen u nacionalne politike, strategije i programe s ciljem izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.
Uvodno
Republika Hrvatska obvezuje se priznavati jednako pravo svim osobama s invaliditetom na život u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, te se obvezuje poduzeti djelotvorne i odgovarajuće mjere kako bi olakšala osobama s invaliditetom puno uživanje ovoga prava i punog uključenja i sudjelovanja u zajednici. Republika Hrvatska obvezuje se priznavati pravo osobama s invaliditetom na odgovarajući životni standard za njih i njihove obitelji, uključujući odgovarajuću prehranu, odijevanje, stanovanje, kao i na stalno unaprjeđenje životnih uvjeta, te se obvezuje poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitila i promicala ostvarenje ovoga prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta. Republika Hrvatska obvezuje se priznavati pravo osoba s invaliditetom na socijalnu zaštitu i na uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta, te se obvezuje poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitila i promicala ostvarenje ovoga prava.
Na temelju Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine donesen je Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pripadajući Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2024. godine, u kojem se kroz posebni cilj 4. Deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije osoba s invaliditetom, u okviru mjere 3. Unaprjeđenje zakonodavnog okvira za osobe s invaliditetom, planira donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku. Ujedno se i Nacionalnim programom reformi 2023. Vlade Republike Hrvatske, a koji se temelji na reformama i povezanim investicijama koje su u skladu s prioritetima ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra i oslovljavaju Posebne preporuke koje je Republika Hrvatska dobila u prošlogodišnjem ciklusu Europskog semestra, predviđa donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku.
Uzimajući u obzir navedeno, izrađen je Prijedlog Zakona o inkluzivnom dodatku ("Narodne novine", br. 156/23.) koji je nakon prolaska zakonodavne procedure usvojen u Hrvatskom Saboru, te je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Shodno tome, u nastavku teksta biti će riječi o pravu na inkluzivan dodatak, uvjetima za priznavanje prava na inkluzivan dodatak, razinama potpore potrebne osobama s invaliditetom, provedbi postupka za ostvarivanje prava.
Inkluzivni dodatak
Pravo na inkluzivni dodatak objedinjava sljedeća prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta: pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja, te pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Treba naglasiti da je inkluzivni dodatak izuzet od ovrhe.
Uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak
Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.
Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom, te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim Zakonom o inkluzivnom dodatku, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore priznaje se:
Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu četvrte i pete razine potpore priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
Iznos inkluzivnog dodatka
Inkluzivni dodatak utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi:
1. 600 % osnovice za prvu razinu potpore
2. 400 % osnovice za drugu razinu potpore
3. 360 % osnovice za treću razinu potpore
4. 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore
5. 115 % osnovice za petu razinu potpore.
Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Naime, Vlada RH je na sjednici 11. siječnja 2024. godine donijela Prijedlog odluke o osnovici za izračun iznosa inkluzivnog dodatka, prema kojemu osnovica na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka, iznosi 120,00 eura.
Inkluzivni dodatak za korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. godine priznaje se u propisanom iznosu umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za pomoć i njegu.
Inkluzivni dodatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju članka 12. Zakona o doplatku za djecu ("Narodne novine", br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) ili na temelju članka 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu ("Narodne novine", br. 82/15.) i nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak koji Hrvatski zavod za socijalni rad (u nastavku teksta: Zavod) provodi po službenoj dužnosti, priznaje se u propisanom iznosu umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za djecu.
Utvrđivanje razine potpore
Razinu potpore utvrđuje Zavod na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
Naime, potpora se razvrstava u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (u nastavku teksta: Lista oštećenja) na sljedeći način:
1. Prvu razinu potpore mogu ostvariti:
a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja
b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20
c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
d) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
e) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja s dodatnom teškoćom
f) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom
g) djeca s gluhosljepoćom IV. stupnja
h) djeca s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja
i) djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja
j) djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja
k) djeca i odrasle osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama IV. stupnja
l) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20
m) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja s dodatnom teškoćom
n) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom.
2. Drugu razinu potpore mogu ostvariti:
a) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 bez dodatne teškoće
b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
c) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatne teškoće
d) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja bez dodatne teškoće
e) djeca s gluhosljepoćom III. stupnja
f) djeca s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja s dodatnom teškoćom
g) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom
h) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. stupnja
i) djeca s kroničnom bolesti III. stupnja
j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35
k) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnom teškoćom
l) odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom
m) odrasle osobe s gluhosljepoćom IV. stupnja
n) djeca s intelektualnim teškoćama III. stupnja s dodatnom teškoćom
o) djeca i odrasle osobe s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja
p) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatne teškoće
q) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće
r) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata.
3. Treću razinu potpore mogu ostvariti:
a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja
b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 bez dodatne teškoće
c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 bez dodatne teškoće
d) djeca s oštećenjem vida III. stupnja
e) djeca s oštećenjem sluha III. stupnja
f) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. stupnja
g) djeca s kroničnom bolesti II. stupnja
h) djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja bez dodatne teškoće
i) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće
j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60
k) odrasle osobe s oštećenjem vida III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće
l) odrasle osobe s oštećenjem sluha III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće
m) odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja
n) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja bez dodatne teškoće
o) odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja
p) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja
q) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora IV. stupnja.
4. Četvrtu razinu potpore mogu ostvariti:
a) djeca s oštećenjem vida II. stupnja
b) djeca s oštećenjem sluha II. stupnja
c) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. stupnja
d) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja s dodatnom teškoćom
e) djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom
f) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90
g) odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja
h) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja.
5. Petu razinu potpore mogu ostvariti:
a) odrasle osobe s oštećenjem vida II. stupnja
b) odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja
c) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće
d) djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće
e) odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja
f) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja.
Postupak za ostvarivanje prava
Stvarna nadležnost
O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad. Naime, određuje se nadležnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, s obzirom da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi, te većina korisnika drugih naknada koje se objedinjuju koriste naknade iz sustava socijalne skrbi. Također, sukladno članku 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada ("Narodne novine", br. 16/19. i 18/22.) propisano je da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina, te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što ulazi u djelokrug rada Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Mjesna nadležnost
Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu stranke. Treba istaknuti da se mjesna nadležnost ne mijenja priznavanjem prava na uslugu smještaja i organiziranog stanovanja izvan mjesta prebivališta stranke.
Dok se mjesna nadležnost za djecu određuje prema prebivalištu roditelja, a ako nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema njihovu boravištu, osim ako je drukčije propisano Zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi, odnosno Obiteljskim zakonom.
Za dijete čiji roditelji žive odvojeno mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja s kojim dijete stanuje prema odluci suda, a ako roditelj s kojim dijete stanuje nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.
Do donošenja odluke suda, mjesna nadležnost određuje se prema mjestu prebivališta roditelja kod kojega dijete pretežno boravi, a ako roditelj s kojim dijete pretežno boravi nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.
U stvarima koje se odnose na javne ovlasti vezane za djecu čiji roditelji žive odvojeno, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena je drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja koji sam ili u većoj mjeri ostvaruje roditeljsku skrb, a ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesna nadležnost određuje se prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.
Mjesna nadležnost za dijete ne mijenja se ako je roditelj lišen prava na roditeljsku skrb, osim u slučaju posvojenja.
Mjesna nadležnost u posebnim slučajevima
Mjesna nadležnost za osobu koja se zbog elementarnih nepogoda ili sličnih razloga našla izvan mjesta svog prebivališta određuje se prema mjestu u kojemu se zatekla, dok se ne ostvare uvjeti za njezin povratak.
Za dijete koje se zatekne bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe izvan mjesta svog prebivališta, kao i za druge osobe koje nisu u stanju štititi svoja prava i interese, a zateknu se izvan mjesta svog prebivališta, mjesno je nadležan područni ured Zavoda na čijem se području zateknu.
Pokretanje postupka
Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Po službenoj dužnosti postupak se pokreće na temelju obavijesti članova obitelji, građana, ustanova, udruga, vjerskih zajednica, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, te državnih i drugih tijela, kao i na temelju činjenica koje su u drugim postupcima utvrdili stručni radnici Zavoda.
Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranki u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ukoliko je potrebno provoditi ispitni postupak, tada je Zavod dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranki u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Ukoliko se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravu na inkluzivni dodatak u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u nastavku teksta: Ministarstvo) može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Isplata za nepuni mjesec
Za mjesec u kojem je priznato pravo na inkluzivni dodatak korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava.
Obavijest o promijenjenim okolnostima
Korisnik prava na inkluzivni dodatak dužan je obavijestiti Zavod o svakoj promjeni koja utječe na daljnje korištenje prava ili na visinu priznatog iznosa, najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
Na osnovi obavijesti korisnika ili na osnovi podataka pribavljenih po službenoj dužnosti, Zavod će donijeti novo rješenje samo ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi priznavanje prava i visina priznatog iznosa.
Ako korisnik nakon promijenjenih okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za korištenje prava na inkluzivni dodatak u manjem ili većem iznosu od već priznatog prava, tada se pravo u izmijenjenom iznosu priznaje danom nastanka promijenjenih okolnosti. Ukoliko zbog promijenjenih okolnosti korisnik prava na inkluzivni dodatak ne ispunjava uvjete za daljnje korištenje prava, pravo prestaje s danom nastanka promijenjenih okolnosti.
U potonjim slučajevima, Zavod će ukinuti rješenje kojim je pravo priznato i utvrditi priznavanje prava u izmijenjenom iznosu, odnosno prestanak prava.
U slučaju smrti korisnika prava na inkluzivni dodatak pravo prestaje s danom smrti. U tom slučaju, Zavod će ukinuti rješenje kojim je pravo priznato i utvrditi prestanak prava.
Pravo na komunikacijskog posrednika
Radi prevladavanja komunikacijskih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć komunikacijskog posrednika, osim u slučaju kada im je priznato pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik na temelju Zakona kojim se uređuje osobna asistencija.
Mirovanje prava na inkluzivni dodatak
Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi, te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje. Rješenjem o mirovanju prava na inkluzivni dodatak obustavlja se isplata inkluzivnog dodatka. Rješenjem o prestanku mirovanja prava na inkluzivni dodatak odlučuje se i o nastavku isplate inkluzivnog dodatka koja počinje s danom prestanka navedenih okolnosti.
Naknada štete
Korisnik koji je ostvario pravo na inkluzivni dodatak ili kojemu je isplaćen inkluzivni dodatak na koji nije imao pravo dužan je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo, odnosno vratiti primljene iznose ako:
Kada Zavod utvrdi da je nastala šteta tada poziva korisnika da u određenom roku nadoknadi nastalu štetu. Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku, Republika Hrvatska ovlaštena je podnijeti tužbu radi naknade štete putem nadležnog državnog odvjetništva na temelju dokumentacije koju dostavlja Zavod.
Zaključno
Donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku doprinijeti će seprimjerenijem životnom standardu i boljoj socijalnoj zaštiti, te prevladavanju različitih prepreka koje mogu sprječavati puno i učinkovito sudjelovanje osobe s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. U jednom pravu osigurat će se potrebna novčana naknada za osobe s invaliditetom, a što će znatno doprinijeti pravednijoj raspodjeli sredstava namijenjenih osobama s invaliditetom, a istovremeno osigurati transparentnost i ekonomičnost postupka.
Bernard Iljazović
