S dolaskom toplih proljetnih dana za veliki broj radnika dolazi i jedna lijepa financijska vijest - isplata prigodne nagrade uskrsnice. Poslodavci koji to žele i financijski su u mogućnosti, ali i oni koji su to u obvezi, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice.
U mjesecu u kojem slavimo Uskrs, a ove godine je to nešto ranije – u ožujku, uobičajena praksa kod velikog djela poslodavaca je nagrađivanje svojih zaposlenika kroz isplatu prigodne nagrade, a upravo zato kako bi im uljepšali blagdane i pokazali im svoju zahvalnost.
Što je zapravo “uskrsnica”?
Radni odnos se zasniva ugovorom o radu. To je ugovorni odnos koji se zasniva dvostrano obveznim ugovorom, kao rezultatom suglasnosti volja ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora o radu. Između ostalih, to je podatak o bruto plaći, uključujući bruto iznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo.
Plaća se definira kao primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća se može sastojati od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka te ostalih primitaka.
Uskrsnica se ne smatra plaćom već spada u kategoriju primitaka radnika na temelju radnog odnosa, koji su po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa ili predstavljaju naknadu troška radnika, a koji se uređuju izvorom radnog prava. Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa ne smatraju se plaćom iz članka 90. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23).
Kako ne bi bilo zabune, potrebno je razlikovati:
− ostale primitke radnika i
− primitke radnika na temelju radnog odnosa.
Ostali primici radnika, u smislu odredaba Zakona o radu, su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi, na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.
Dakle, u smislu Zakona o radu, na primjer uporaba službenog automobila u privatne svrhe smatrat će se ostalim primitkom radnika, kada je ugovoreno odnosno utvrđeno da isto predstavlja primitak radnika za obavljeni rad u određenom mjesecu. U tom slučaju plaća u naravi može biti dio plaće (ostali primitak).
S druge strane, ako bi poslodavac želio uporabu službenog automobila u privatne svrhe tretirati kao pogodnost do opoziva (dakle, pogodnost koju poslodavac povremeno daje), na taj način će oblikovati ponudu za sklapanje ugovora o radu, odnosno utvrditi pravilnikom o radu ili drugim aktom poslodavca. Tada bi korištenje automobila u privatne svrhe odgovaralo definiciji iz članka 90.a Zakona o radu - primici radnika na temelju radnog odnosa.
Drugim riječima, da li će se određeno pravo koje radnik ostvaruje smatrati ostalim primitkom koji je dio plaće radnika ili će se smatrati primitkom kojeg radnik ostvaruje temeljem radnog odnosa ovisi o karakteru isplate takvog prava, odnosno o činjenici da li se radniku isplaćuje za obavljeni rad u određenom mjesecu te ovisi o tome na koji način je definirano nekim od Zakonom navedenih izvora prava.
No, kada je u pitanju prigodna nagrada uskrsnica, ona uvijek predstavlja primitak radnika na temelju radnog odnosa, koji je po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa, a koje se uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili drugim aktom poslodavca te ugovorom o radu. Primici radnika na temelju radnog odnosa se ne smatraju plaćom.
Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa su:
Također, uskrsnica je svoju definiciju pronašla i u poreznim propisima, odnosno čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 10/17 – 143/23; u nastavku: Pravilnik), a kojim se uređuje, između ostalog, mogućnost neoporezive isplate prigodnih nagrada (u koje spada i uskrsnica), koje poslodavac može svojim radnicima neoporezivo isplatiti do propisanih iznosa.
Pritom, kriterij oporezivosti odnosno neoporezivosti nekog primitka nije relevantan u kontekstu definicija Zakona o radu. Potrebno je istaknuti da porezni propis (navedeni Pravilnik) ne propisuje pravo radnika na primitke propisane Pravilnikom, već isključivo propisuje vrste i neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke, sukladno internim aktima ili ih na to obvezuje kolektivni ugovor.
Tko ima pravo na prigodnu nagradu - uskrsnicu?
Poslodavce koji isplaćuju prigodne nagrade - uskrsnice možemo svrstati u tri skupine:
Pravo na isplatu prigodne nagrade pripada radniku samo ako je to pravo definirano u nekom od internih akta poslodavca, ugovoru o radu i/ili kolektivnom ugovoru, odnosno odlukom poslodavca.
To znači da ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, a samim time ni iznos neoporezive isplate prigodne nagrade, radnik na nju nema pravo temeljem Zakona o radu.
Stoga, ako poslodavac nije propisao obvezu isplate uskrsnice, a na to ga ne obvezuje niti kolektivni ugovor, tada nema obvezu isplate prigodne nagrade radniku.
Ipak, ako pravo radnika na uskrsnicu nije uređeno niti jednim od izvora radnog prava, a poslodavac ju svejedno želi svojim radnicima isplatiti, onda može sastaviti i donijeti “Odluku o isplati prigodne nagrade – uskrsnice za 2024. godinu”.
Pritom, poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima te u kojim iznosima isplatiti prigodne nagrade. Naglašavamo da pravo na neoporezivu isplatu prigodnih nagrada imaju isključivo radnici, ali ne i ostale osobe koje za društvo obavljaju određene poslove.
To znači da studenti koji rade putem studentskih udruga, članovi uprave koji nisu u radnom odnosu, osobe na stručnom osposobljavanju ili druge fizičke osobe koje rade putem ugovora o djelu i/ili autorskog ugovora, nemaju pravo na neoporezivu isplatu uskrsnice.
Ako bi im poslodavac ipak odlučio isplatiti uskrsnicu, na vrijednost te isplate bi bio u obvezi obračunati doprinose i porez na isti način kako se obračunava drugi dohodak.
Uskrsnica se može isplatiti svim djelatnicima; zaposlenima na neodređeno i određeno vrijeme, zaposlenima na puno i nepuno radno vrijeme, za vrijeme bolovanja, rodiljnog i roditeljskog dopusta, kao i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Nadalje, uskrsnica se također može isplatiti i djelatnicima koji više nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ali samo ako je o istome donesena odluka poslodavca za vrijeme trajanja radnog odnosa, zatim ako je isto popraćeno odgovarajućom evidencijom u poslovnim knjigama poslodavca i ako je opravdana tadašnja neisplata uskrsnice (npr. razlog može biti tadašnja nelikvidnost poslodavca).
Porezni tretman isplate uskrsnice
“Porezni propis” ne propisuje pravo radnika na primitkepropisane Pravilnikom, već isključivo propisuje vrste i neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke, sukladno internim aktima ili ih na to obvezuje kolektivni ugovor.
Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak te je njima, između ostalog, propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovog Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, do propisanih iznosa.
Nadalje, Pravilnikom o porezu na dohodak uređene su neoporezive naknade, potpore i nagrade te drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te je njime propisano koji se svi primici ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.
Kao što smo ranije rekli, porezni propisi ne propisuju pravo radnika na neoporezive primitke, već isključivo propisuju vrste i maksimalne neoporezive iznose koje poslodavac može isplatiti.
U NN br. 143/23 od 1. prosinca 2023. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim su povećani iznosi primitaka koji se mogu neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama.
Izmijenjene odredbe o novoj visini neoporezivih primitaka stupile su na snagu 2. siječnja 2024., što znači da se primjenjuju na isplate od tog datuma na dalje.
Prigodne nagrade (uskrsnica, božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) mogu se isplatiti neoporezivo do 700,00 € godišnje.
Dakle, uskrsnice i druge prigodne nagrade (božićnice, regres za godišnji odmor i sl.) koje poslodavac isplaćuje radniku neoporezive su do iznosa 700,00 eura u jednoj kalendarskoj godini. Navedeni iznos odnosi se na sve prigodne nagrade sumarno.
Isplata primitaka iznad propisanih neoporezivih iznosa smatra se plaćom i podliježe plaćanju poreza na dohodak i obveznih doprinosa.
Kod isplate uskrsnice treba voditi računa i o iznosima isplata drugih prigodnih nagrada (regres za godišnji odmor ili božićnica) tijekom 2024. godine do propisanog neoporezivog iznosa od 700,00 eura godišnje.
Odnosno, ako se isplaćuje uskrsnica i njezin iznos sumarno s drugim prigodnim nagradama ne prelazi propisani neoporezivi iznos od 700,00 eura godišnje u jednoj kalendarskoj godini, tada se može isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak.
No, ako primici po osnovi prigodnih nagrada prelaze maksimalni neoporezivi iznos od 700,00 eura godišnje, razlika koja prelazi propisani maksimalni iznos smatrat će se plaćom te će se i oporezivati kao plaća sve iznad tog iznosa.
Na koji način se može isplatiti uskrsnica?
Pravilnikom je propisano, između ostaloga, da se na transakcijski račun radnika i u gotovu novcu mogu isplatiti primitci na koje se u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak.
Nastavno na navedeno, to može biti i uskrsnica. Ako poslodavac odluči radnicima isplatiti uskrsnicu u gotovu novcu ili na račun u banci, to može obaviti zajedno s isplatom plaće, prije ili nakon isplate plaće, a o isplati je potrebno izvijestiti Poreznu upravu putem JOPPD obrasca.
Neoporezivi dio uskrsnice, prema članku 172. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24), izuzet je od ovrhe. Na primitak s osnove prigodne nagrade - uskrsnice ne može se provoditi ovrha na novčanim sredstvima pa se tako neoporeziv dio prigodne nagrade uplaćuje na zaštićeni račun ovršenika u cijelosti.
U praksi, poslodavci svojim radnicima uglavnom isplaćuju uskrsnice u novcu, no nema zapreke da se prigodna nagrada isplati i u naravi. U tom slučaju poslodavac treba voditi računa da se neoporeziva vrijednost primitaka u naravi utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti tog primitaka, a koja je važeća u mjestu davanja (s uračunanim porezom na dodanu vrijednost).
Spomenut ćemo i mogućnost poslodavaca da nagradu za vrijeme uskrsnih blagdana može radniku isplatiti i u naravi - kao kategoriju dara u naravi.
Radnike se u naravi može darivati do 133,00 eura pojedinačne vrijednosti (s uključenim PDV-om) u jednoj kalendarskoj godini.
Bez obzira na to što kategorija dara u naravi nije vezana uz određeni blagdan ili prigodu te se može dati radniku tijekom cijele godine i u bilo koje svrhe, u praksi se poslodavci upravo za vrijeme Uskrsa najviše koriste ovom neoporezivom mogućnosti darivanja.
Pritom poslodavac može radniku darovati:
− vlastite proizvode ili usluge,
− trgovačku robu ili proizvode koje je naručio samo za potrebe darivanja radnika,
− poklon kupone,
− potvrde o plaćenim predujmovima u određenoj tvrtki na temelju kojih će radnici izabrati dar prema vlastitom izboru i sl.
Iako se dar u naravi može dati radniku tijekom cijele godine i u bilo koje svrhe, ipak je nekako najčešći slučaj darivanja za vrijeme blagdana. Radnicima se u naravi, odnosno u dobrima i uslugama, mogu neoporezivo dati darovi do 133,00 eura.
Dar u naravi do 133,00 eura (s pdv-om) poslodavac može radniku dodijeliti isključivo u naravi dobra ili usluge.
Ako je tržišna vrijednost dara veća od 133,00 eura, smatra se da razlika do stvarne vrijednosti predstavlja za djelatnika plaću u naravi na koju je poslodavac obvezan obračunati i uplatiti pripadajuće doprinose i poreze.
Umjesto zaključka, sumarni pregled najvažnijeg
Temelj za isplatu prigodne nagrade (uskrsnice) je sklopljen radni odnos između radnika i poslodavca, a pravo na isplatu mora biti propisano nekim od izvora radnog prava. Radnik može ostvariti pravo na isplatu neovisno o tome je li zaposlen na određeno ili neodređeno vrijeme te na puno ili nepuno radno vrijeme.
Prigodne nagrade (uskrsnica, božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) mogu se isplatiti neoporezivo do 700,00 € godišnje.
Ako pravo radnika na uskrsnicu nije uređeno niti jednim od izvora radnog prava, a poslodavac ju svejedno želi svojim radnicima isplatiti, onda može sastaviti i donijeti “Odluku o isplati prigodne nagrade – uskrsnice za 2024. godinu”.
Ivan VIDAS, mag. oec.
Izvori:
