U središtu

Novela Obiteljskog zakona

12.01.2024 U Republici Hrvatskoj Obiteljski zakon je temeljni propis kojim se uređuju obiteljski odnosi. Obiteljski zakon sadrži pravila kojima je uređen brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca, odnosi roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, obvezno savjetovanje i obiteljska medijacija, te postupci u vezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.

Potreba za novim izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona proizlazi radi usklađivanja s mjerodavnim odredbama Ustava Republike Hrvatske, uzimajući u obzir da je Ustavni sud Republike Hrvatske Odlukom i Rješenjem od 18. travnja 2023. godine odlučio o ustavnosti Obiteljskog zakona i ukinuo pojedine odredbe i dijelove odredbi. Naime, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske utvrđuje se da ukinuti članci prestaju važiti 31. prosinca 2023. godine  te da izmjene i dopune Obiteljskog zakona koje se radi toga donose moraju stupiti na snagu najkasnije 31. prosinca 2023. godine.

Ujedno se novim izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona provodi usklađivanje s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Zakonom o izvanparničnom postupkuZakonom o parničnom postupkuZakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te Zakonom o socijalnoj skrbi.

Nove izmjene i dopune Obiteljskog zakona stupile su na snagu 31. prosinca 2023. godine te će u nastavku teksta biti više riječi o najznačajnijim novinama.

Medijacija

Napušta se obveza sudjelovanja bračnih drugova na prvom sastanku obiteljske medijacije te se uređuje mogućnost pristupanja prvom sastanku obiteljske medijacije, uvažavajući načelo dobrovoljnosti kao temeljno načelo obiteljske medijacije. Na taj način se bračnim drugovima omogućuje nesmetan pristup sudu, neovisno o sudjelovanju u obiteljskoj medijaciji.

Načini utvrđivanja majčinstva

Majčinstvo se može utvrditi na sljedeće načine:

  • presumpcijom majčinstva
  • priznanjem ili
  • sudskom odlukom.


Presumpcija majčinstva

Uređuje se neoboriva presumpcija majčinstva uvažavajući načelo mater semper certa est, s obzirom na to da se u pravnom smislu smatra nespornim da je žena koja je rodila dijete i njegova majka.

Sukladno tome, djetetova majka jest žena koja ga je rodila.

Priznanje majčinstva i postupak priznanja

Majčinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, Hrvatskim zavodom za socijalni rad ili sudom. Također, majčinstvo se može priznati i u oporuci. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih. Ako priznanje majčinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, te osobe izjavu o priznanju majčinstva odnosno pristanku na priznanje majčinstva daju pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad nadležnim prema mjestu svoga prebivališta odnosno boravišta.

Ponovnim uvođenjem priznanja majčinstva omogućuje se djetetu da na jednostavan i djelotvoran način stekne saznanja o svom porijeklu od majke.

Osoba koja priznaje majčinstvo

Majčinstvo mogu priznati sljedeće kategorije osoba:

  • punoljetna osoba neovisno o svojoj poslovnoj sposobnosti
  • maloljetna osoba koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i pravne posljedice priznanja i
  • maloljetna osoba mlađa od šesnaest godina, uz suglasnost njezina zakonskog zastupnika.


Pristanak i prethodno mišljenje za priznanje majčinstva

Priznanje majčinstva upisat će se u maticu rođenih ako je Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema mjestu djetetova rođenja dao prethodno mišljenje.

Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je u roku od 15 dana od dana kad ga je to zatražio matičar dostaviti prethodno mišljenje.

Za upis priznanja majčinstva potreban je pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje majčinstvo.

Treba naglasiti da je priznanje majčinstva neopozivo. Majčinstvo se ne može priznati nakon djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.

Radi sprječavanja moguće zlouporabe instituta priznanja majčinstva, kao dodatni kontrolni mehanizam, za upis priznanja majčinstva u maticu rođenih potrebno je prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad u svakom konkretnom slučaju. Ako se prilikom priznanja majčinstva djeteta rođenog izvan zdravstvene ustanove primjerice utvrdi da je dijete rođeno putem zamjenskog majčinstva (surogat majčinstva), u tom slučaju Hrvatski zavod za socijalni rad neće dati pozitivno mišljenje i priznanje majčinstva neće biti moguće upisati u maticu rođenih jer je prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji („Narodne novine“ broj 86/12.) zamjensko majčinstvo izričito zabranjeno.

Postupanje matičara kad primi izjavu o priznanju majčinstva

Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju majčinstva odnosno oporuku bez pristanka, suglasnosti i prethodnog mišljenja, matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih dužan je zatražiti pristanak i suglasnosti koji su potrebni s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja, kao i prethodno mišljenje. Pozive kojima se traže pristanci i suglasnosti punoljetnih i poslovno sposobnih osoba matičar dostavlja sukladno pravilima o osobnoj dostavi. Rok za davanje pristanaka i suglasnosti je 15 dana od dana dostave poziva.

Pristanak i suglasnosti koji se traže od djeteta ili osobe lišene poslovne sposobnosti matičar traži posredstvom Hrvatskoga zavoda za socijalni rad nadležnog prema prebivalištu odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci traže. U tom slučaju, Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci traže, dužan je u roku od 15 dana od dana kad ga je to zatražio matičar dostaviti pristanke.

Matičar će u roku od 30 dana od dana priznanja majčinstva osobu koja je priznala majčinstvo i njezine zakonske zastupnike, ako ih ima, obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci odnosno suglasnosti.

Iznimka od presumpcije bračnog očinstva

Štiteći pravo djeteta na saznanje vlastitog podrijetla, pravo na obiteljski život i roditeljsku skrb biološkog oca, novim izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona pod propisanim uvjetima, zadržava se iznimka od presumpcije bračnog očinstva koja kod upisa djeteta u maticu rođenih ima prednost u odnosu na presumpciju bračnog očinstva, na način da u slučaju da očinstvo djeteta nije utvrđeno priznanjem, djetetovim ocem smatra se majčin muž.

Naime, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka razvodom ili poništajem može, uz pristanak majke i majčina muža, priznati dijete do upisa djeteta u maticu rođenih.

Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka koji je sklopljen u razdoblju do tristo dana od prestanka ranijeg braka može, uz pristanak majke i majčinog muža, iz kasnijeg braka priznati dijete do upisa djeteta u maticu rođenih.

Ograničavanje prava na upravljanje imovinom djeteta

Novim izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona briše se zabrana roditeljima da upravljaju sredstvima koja su stečena djetetovim radom. Dijete koje je navršilo 15 godina i koje zarađuje stječe ograničenu poslovnu sposobnost te može samostalno sklapati pravne poslove i preuzimati obveze u visini iznosa koji zarađuje i raspolagati svojom zaradom pod uvjetom da ne ugrožava svoje uzdržavanje. S obzirom na to da su roditelji u odnosu na isto dijete i dalje nositelji roditeljske skrbi čiji je sastavni dio i upravljanje imovinom djeteta, kao i činjenicu da dijete može svojom vlastitom voljom upravljanje zaradom povjeriti roditeljima kao i trećim osobama, nije opravdano u potpunosti isključiti roditelje u upravljanju sredstvima koja su stečena djetetovim radom.  

Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom

Sud u odluci kojom se određuje ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom može odrediti i nazočnost drugog roditelja ili druge punoljetne osobe iz članka 120. Obiteljskog zakona.

Također, sud može u iznimno opravdanim okolnostima produžiti trajanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom stručne osobe do dodatnih šest mjeseci. Ostvarivanje osobnih odnosa roditelja i djeteta dio je prava na poštovanje obiteljskog života u smislu članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i članka 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, a što državi nameće pozitivnu obvezu sredstava radi osiguranja osobnih odnosa između djeteta i roditelja s kojim dijete ne stanuje. Vodeći računa o najboljem interesu djeteta, na taj način omogućuje se ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem, ali i dodatno štiti dobrobit djeteta u situacijama kada primjerice sumnja na nasilje, zlostavljanje djeteta ili dr. još nije dokazana ili je potrebno dodatno vrijeme za uspostavljanje emocionalnog odnosa djeteta s roditeljem kao preduvjeta za ostvarivanje osobnih odnosa bez nadzora.

Novim izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona omogućuje se provedba ovršne, a ne samo pravomoćne sudske odluke o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta pod nadzorom, kao što je primjerice privremena mjera suda kojom žalba ne odgađa provedbu mjere, a sve kako bi se što prije uspostavilo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom.

Dužnost prijave i suradnje radi zaštite djeteta

Povredom osobnih prava djeteta podrazumijevat će se i izloženost djeteta obiteljskom nasilju. Svatko je dužan prijaviti Hrvatskom zavodu za socijalni rad: tjelesno ili mentalno nasilje, spolne zlouporabe, zanemarivanje ili nehajno postupanje, zlostavljanje ili izrabljivanje djeteta te izloženost djeteta obiteljskom nasilju, zato što nasilje u obitelji predstavlja posebno tešku povredu osobnih prava djeteta.

Sud će prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem uzeti u obzir postojanje obiteljskog nasilja. Na taj način se provodi usklađivanje Obiteljskog zakona s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Treba istaknuti da se obiteljska medijacija neće provoditi u slučajevima postojanja tvrdnji o obiteljskom nasilju.

Pretpostavke, opseg, postupak i sadržaj lišenja poslovne sposobnosti

Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, neovisno skrbi li se o njima ili ne (ovu vrstu zaštite treba pružiti svim osobama, a ne samo onima o kojima je osoba u odnosu na koju je pokrenut postupak dužna skrbiti), u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

Iznimno, ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa punoljetne osobe, sud će moći potpuno lišiti poslovne sposobnosti osobu koja nije sposobna ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju.

Potrebno je istaknuti kako je člankom 236.člankom 498. i člankom 499. Obiteljskog zakona uređena dodatna zaštita osobe u odnosu na koju se provodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti kroz sudjelovanje posebnog skrbnika imenovanog sukladno izdanoj anticipiranoj naredbi ili imenovanog iz neovisne ustanove Centra za posebno skrbništvo, saslušanje u sudskom postupku i osobni i neposredni pregled vještaka prilikom vještačenja.

Odluke o osobnim stanjima koje donosi isključivo štićenik

Štićenik će, neovisno o dijelu u kojem je lišen poslovne sposobnosti, moći donijeti i odluke o priznanju majčinstva i pristanku za priznanje majčinstva. Briše se mogućnost štićenika za donošenje odluka vezano uz pristanak za sklapanje i razvod braka te stupanje u životnu zajednicu s osobama različitog ili istoga spola te prestanak tih zajednica. Naime, sklapanje braka je formalan postupak uređen odredbama Obiteljskog zakona kojim je reguliran i pravni položaj osobe lišene poslovne sposobnosti. Izvanbračna zajednica je po svojoj prirodi neformalna životna zajednica koja je po svojim učincima izjednačena s brakom, no ne podliježe bilo kakvoj prethodnoj „provjeri“, pa za osobe pod skrbništvom postoji opasnost da budu iskorištene i izložene raznim manipulacijama u svrhu zlouporabe njihovog stanja. Pravni položaj zajednice obiteljskog života dviju osoba istoga spola, kao i postupak sklapanja i prestanka životnog partnerstva, uređen je Zakonom o životnom partnerstvu osoba istoga spola.

Bernard Iljazović