Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređene su Zakonom o državnim službenicima ("Narodne novine" broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) te provedbenim propisima donesenim na temelju Zakona. Dakako, na pitanja koja nisu uređena Zakonom o državnim službenicima, posebnim zakonom ili drugim propisom primjenjuju se opći propisi o radu.
Odredbe tog Zakona primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskog sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi Državnog sudbenog vijeća, stručnoj službi Državno odvjetničkog vijeća, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.1
Mogućnost rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada
1. siječnja 2023. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Narodne novine" broj 64/23.) gdje su uvedene brojne novine, među kojima su i odredbe koje uređuju između ostalog i rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu.
Prema Uredbi o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada s nepunim radnim vremenom - u daljnjem tekstu Uredba ("Narodne novine broj 141/2023.) rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg državni službenik poslove obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora državnog službenika i državnog tijela, a koji nije prostor državnog tijela. Rad na izdvojenom mjestu rada može se obavljati kao stalan, povremen ili privremen kao i rad na daljinu. Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu državno tijelo i državni službenik dogovaraju pravo državnog službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o njegovoj volji, sve u vidu propisa zaštite na radu, a poslodavac nije dužan nadoknađivati troškove radniku ako radnik radi na daljinu. Posebno smo imali prilike čuti za ovaj institut rada u vrijeme epidemije Covid-19.
Bitan sastojak ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada je upravo mjesto rada. Ono ne mora biti samo poznato poslodavcu, već uvedeno i uneseno u ugovoru o radu. Ono nije podložno promjenama isključivo voljom radnika jer u slučaju promjene mjesta radnika u izdvojenom mjestu rada poslodavac i radnik moraju sklopiti novi ugovor o radu odnosno aneks ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada.
Zakon o radu kao opći izvor radnog prava, dakako, predviđa tu mogućnost zasnivanja radnog odnosa izvan radnih prostorija poslodavca, a prema članku 17. Zakona o radu uređuje bitne sastojke ugovora o radu za obavljanje poslova od kuće radnika ili drugom prostoru slične namjene koji je određen temeljem dogovora radnika i poslodavca.
Također, člankom 17.b) stavkom 1. i 2. istog Zakona predviđeno je da plaća, a tako i druga materijalna prava radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, ne smiju biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostoru poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima, niti njihova druga prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom koja radnik ostvaruje smiju biti utvrđena u manjem opsegu od onoga koji je utvrđen za radnika koji u prostoru poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima.
Člankom 15. istoga Zakona propisan je obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada koji mora sadržavati i dodatne odredbe propisane podstavcima 1. do 6. navedenog članka. Iz toga proizlazi da o odlučivanju rada u izdvojenom mjestu rada nije odlučno sjedište poslodavca odnosno prebivalište radnika, već upravo radni prostor koji ujedno nije prostor poslodavca. Poslodavci koji imaju radnike koji rade na izdvojenom mjestu rada trebaju revidirati ugovor o radu kako bi ga mogli uskladiti s novim odredbama.
Zakonom o radu nije propisano mora li mjesto rada biti unutar granica Republike Hrvatske ili radnik može raditi s mjesta u inozemstvu. Naravno, ukoliko dođe do slučaja gdje poslodavac ima sjedište u jednoj državi članici, a radnik obavlja taj posao u drugoj državi članici, jasno ga uređuje Uredba br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. iliti Uredba Rim I. Ukoliko radnik i poslodavac ne izaberu mjerodavno pravo tada se primjenjuje pravo države u kojoj on uobičajeno izvršava svoj posao na temelju predmetnog ugovora o radu. (članak 8. stavak 2. Uredbe Rim I.) Točnije rečeno, na radnika se primjenjuje pravo države u kojoj on rad obavlja, osim ako se radnik i poslodavac drugačije nisu sporazumjeli.
Institut povremenog i privremenog rada na izdvojenom mjestu rada
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu odnosno tzv. hibridni način rada je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, a preostali dio u prostoru državnog tijela dok privremeni rad na izdvojenom mjestu rada podrazumijeva rad kod kojeg državni službenik određeni period, a osobito u slučaju roditelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu, obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu.
Kod povremenog rada na izdvojenom mjestu rada državni službenik radi najmanje jedan dan u tjednu na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, a najmanje dva dana u tjednu u prostoru državnog tijela, a ostale dane u tjednu sukladno dogovoru državnog službenika s nadređenim službenikom.
Hibridni način rada i njegove prednosti
Cilj ulaganja u hibridni sustav je uvođenje fleksibilnih uvjeta rada za državne službenike zaposlene u državnim tijelima sukladno Direktivi (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine. Hibridni model rada koji se inače naziva i "SmartWorking" je kombinacija rada u uredu i rada na izdvojenom mjestu ili rada na daljinu, što znači da državni službenik ima mogućnost dio poslova povremeno ili privremeno obavljati od kuće ili drugog mjesta koji zapravo nije prostor državnog tijela.
Rad na izdvojenom mjestu u hibridnom modelu rada se temelji na jasnim kriterijima i fleksibilnim mogućnostima, predstavlja odluku u organizaciji rada u domeni rukovoditelja, a odgovornost za rezultate rada je podijeljena dok time postoji niz prednosti za državno tijelo i službenike kad se poštuju načela organizacije tog hibridnog modela rada.
Uputa o radu na izdvojenom mjestu rada u hibridnom modelu uključuje početak provođenja pilot-projekta u državnom tijelu. Nju donosi čelnik tijela, a njome se utvrđuju i poslovi koje službenik može obavljati na izdvojenom mjestu rada, uvjete i način rada, potrebne kompetencije te zaštitu osobnih podataka.
Rješenje o radu na izdvojenom mjestu donosi se na temelju zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu službenika odobrenom od strane rukovoditelja te to Rješenje sadrži između ostalog i popis poslova koje službenik obavlja izvan prostora državnog tijela, minimalan broj dana koje je obvezan raditi, vrijeme u kojemu je dostupan i datum od kojeg i do kojeg službenik može raditi na izdvojenom mjestu. To rješenje donosi čelnik tijela.2
Osim što se pokazao kao dovoljno praktičan i dobar model u vrijeme Covida i epidemije, ono doprinosi digitalizaciji i unaprjeđenju kvalitete javne uprave, dobrobiti službenika i materijalnih troškova. Tako je i Vlada RH u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. planirala ispuniti cilj od kvote 20% državnih službenika u hibridnom modelu rada i 60% državnih službenika koji bi bili educirani za primjenu hibridnog modela rada do kraja 2023. godine. Povodom uvođenja hibridnog modela rada osnivane su razne radionice na kojima su predstavljeni ti tipovi rada koji su usvojile većina europskih država jer omogućavaju lakšu organizaciju.
Potrebni uvjeti za rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Pored uvjeta naprijed gore navedenih, za rad na izdvojenom mjestu rada moraju biti ispunjeni uvjeti zaštite na radu i zaštite osobnih podataka s kojima državni službenik dolazi u doticaj ili ih koristi pri radu te napose mjere i standardi informacijske sigurnosti za zaštitu podataka koje državni službenik obrađuje, pohranjuje te da budu dostupni ovlaštenim korisnicima.
Naime, državni službenik dobrovoljno se prijavljuje za rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu. Državni službenik podnosi prijavu za rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu neposredno nadređenom službeniku na obrascu koji se nalazi u prilogu ove Uredbe i čini njezin sastavni dio.
Takva prijava sadrži: 1. ime i prezime državnog službenika
2. redni broj i naziv radnog mjesta
3. naziv ustrojstvene unutarnje jedinice u kojoj je državni službenik zaposlen
4. mjesto obavljanja rada na izdvojenom mjestu rada
5. broj telefona na koji će državni službenik biti dostupan za vrijeme rada
6. prethodnu suglasnost državnog službenika za ulazak u prostor doma
Prijava za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu dostavlja se na suglasnost svima koji su po hijerarhijskom redu državnom službeniku nadređeni odnosno s rukovodećim državnim službenikom koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je državni službenik raspoređen.
Uz navedene uvjete, državni službenik je tijekom rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu dužan ispuniti i eventualne druge uvjete sukladno internim aktima državnog tijela koji se odnose na područja informacijske sigurnosti, zatim zaštite podataka i zaštitu osobnih podataka. Pored osnovnih uvjeta potrebno je zadovoljiti i minimalne potrebne prostorne i tehničke preduvjete za kvalitetan rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu u skladu s propisanim mjerama zaštite na radu kao što su, primjerice, namjenski radni prostor koji je ponajprije siguran, prostran i prikladan za obavljanje poslova radnog mjesta bez ometanja, odgovarajuća razina osvjetljenja, korištenje ispravnih i pouzdanih električnih uređaja, stolno ili prijenosno računalo koje je opremljeno, pouzdano i sigurno, internetskom vezom.
Osnovne razlike rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu je što kod ugovorenog rada na izdvojenom mjestu rada treba definirati mjesto obavljanja rada dok kod rada na daljinu radnik samostalno odlučuje gdje će biti mjesto obavljanja rada.
Poslodavac je dužan radniku nadoknaditi troškove ako je ugovoren rad na izdvojenom mjestu rada u trajanju dužem od 7 radnih dana mjesečno odnosno najmanje 8 radnih dana mjesečno. Visina naknade se ugovara ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, a također se određuje pravilnikom o radu. U članku 7. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 10/17.-1/23.) utvrđena je svota koju radnik smije primiti u ime paušalne neoporezive naknade troškova i ona iznosi 3,98 € po danu rada na izdvojenom mjestu rada s tim da je mjesečna svota neoporezive naknade troškova limitirana na iznos od 66,37 €.
Ako se ugovori rad na izdvojenom mjestu rada koji traje 7 radnih dana mjesečno ili kraće od toga, poslodavac nije dužan radniku nadoknaditi troškove.
Materijalna prava državnog službenika raspoređenog na izdvojeno mjesto rada
Osim prava vezanih za plaću i druga materijalna prava spomenuta već gore navedenim člankom 17. Zakona o radu odnosno člankom 10. nove Uredbe ("Narodne novine" broj 141/2023.) onaj državni službenik koji radi na izdvojenom mjestu rada dužan je pridržavati se i sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim propisima koji osiguravaju sigurno okruženje rada, redovito ažurirati programska rješenja i operativne sustave na informatičkoj opremi koju koristi za rad na izdvojenom mjestu rada te bez daljnjega o tome obavijestiti državno tijelo o bilo kakvoj sigurnosnoj sumnji.3
Međutim, ugovorom o radu na izdvojenom mjestu rada često se s radnikom ugovara i obveza vođenja evidencije o radnom vremenu i pravodobnog dostavljanja te evidencije poslodavcu. Iz toga proizlazi da se ta obveza ugovorom može prebaciti na radnika, no poslodavac i dalje ostaje odgovoran za točno vođenje te evidencije.
Programi izobrazbe za rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Ciljevi izobrazbe su stjecanje odnosno unaprjeđenje određenih kompetencija državnih službenika, a to su određeni uvodni programi namijenjeni državnim službenicima zainteresiranim za rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu u spomenutom hibridnom modelu rada, zatim program jačanja digitalnih kompetencija namijenjen državnim službenicima s usmjerenjem na online suradnju i informacijsku sigurnost, posebni program namijenjen rukovodećim državnim službenicima jedinica za ljudske potencijale radi stjecanja kompetencija o uvođenju i primjeni rada na izdvojenom mjestu rada na razini državnog tijela.
Rad na izdvojenom mjestu rada odnosno rad na daljinu prestaje istekom roka na koji je taj rad odobren.
Ako se promijene okolnosti, rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu može prestati i prije isteka roka na koji je odobren. Tada se mora obavijestiti pisanim putem državnog službenika o prestanku rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu te o danu povratka na rad u državnom tijelu.
O prestanku privremenog rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu, nadređeni službenik dužan je obavijestiti državnog službenika najmanje 15 dana unaprijed, a također državni službenik može zatražiti i prestanak rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu i prije isteka roka na koji je taj rad odobren te predložiti rok u kojem može započeti rad u prostoru državnog tijela.
Rad u nepunom radnom vremenu i uvjeti za njegovo stjecanje
Rad državnog službenika u nepunom radnom vremenu je rad kod kojeg državni službenik obavlja poslove radnog mjesta u trajanju kraćem od punog radnog vremena. Takvi uvjeti su propisani Uredbom točnije člankom 19. te oni propisuju da se državni službenik može primiti u državnu službu i rasporediti na radno mjesto u nepunom radnom vremenu i to:
a) kada je pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela utvrđeno da se poslovi određenog radnog mjesta obavljaju u nepunom radnom vremenu
b) kada postoji potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta u punom radnom vremenu, a na radno mjesto je raspoređen službenik koji radi sa skraćenim radnim vremenom ili s polovicom punog radnog vremena sukladno posebnim propisima te
c) kada postoji potreba za prijmom u državnu službu na određeno vrijeme u nepunom radnom vremenu radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao.
Također, ako se utvrdilo kod državnog službenika smanjenje radne sposobnosti, može se rasporediti na radno mjesto u nepunom radnom vremenu za koje ispunjava propisane uvjete, naravno u skladu s preostalom radnom sposobnošću.
Državni službenik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje pravo na plaću te mirovinski staž razmjerno radnom vremenu u kojem obavlja poslove svog radnog mjesta.
Uz sve već spomenute slučajeve rada u nepunom radnom vremenu ubrajaju se i slučajevi prijema u službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, zadržavanja u službi u nepunom radnom vremenu službenika koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža te rasporeda državnog službenika na drugo radno mjesto u nepunom radnom vremenu kod kojeg je utvrđeno smanjenje radne sposobnosti.
Nadalje, u skladu sa Zakonom o radu, ako poslodavac nije u mogućnosti radniku osigurati poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, poslodavcu ostaje mogućnost otkazati ugovor o radu iz osobno uvjetovanih razloga.
Poslovi koji se ne mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada i radom na daljinu sukladno članku 4. Uredbe
Prvenstveno, poslovi koji zahtijevaju upute i nadzor rukovodećih državnih službenika odnosno državnih dužnosnika koje je moguće ostvariti isključivo neposrednim kontaktom (u tom slučaju je nemoguć rad na izdvojenom mjestu ili rad na daljinu), zatim oni poslovi koji zahtijevaju suradnju s drugim državnim službenicima ili drugim korisnicima koju je moguće ostvariti isključivo u prostorima državnog tijela, oni koji obuhvaćaju primanje i rad sa strankama u prostorima državnog tijela, oni koji obuhvaćaju postupanje s dokumentacijom u fizičkom smislu i s klasificiranim podacima sukladno GDPR-u, koji zahtijevaju korištenje opreme dostupne samo u prostorima državnog tijela, koji uključuju poslove osiguranja, zaštite imovine i ljudi te naposljetku zahtijevaju primjenu posebnih pravila zaštite na radu.
Uz sve dosad navedeno, jasno je da su za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu potrebne razne kompetencije, prvenstveno one koje su primjenjive na sve državne službenike, a zatim i na sve rukovodeće državne službenike.
Od osnovnih najvažnije su organiziranost u obavljanju poslova, upravljanje vremenom u zadanim rokovima, sposobnost samostalne razrade pristupa obavljanju poslova, samoinicijativnost u obavljanju poslova, sposobnost aktivnog i samostalnog korištenja računala te programa podrške uredskog poslovanja.
Ivana Glogoški, mag. iur.
Izvori:
Uredba o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu ("Narodne novine" broj 141/2023.)
Zakon o radu ("Narodne novine broj" 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.)
https://mpu.gov.hr/vijesti/odrzana-radionica-o-uvodjenju-hibridnog-modela-rada/26828
