Podsjećajući da je gospodarski rast Hrvatske prošle godine dosegnuo 2,8 posto, ocijenio je da je to "zasigurno puno kada vidimo u kakvim je globalnim i gospodarskim okolnostima bio prosječan prošlogodišnji rast na razini EU-a, a on je bio 0,5 posto".
Ta činjenica nam je dala optimizam, jer smo takvim rastom - u smislu rasta nominalnog BDP-a na kraju 2023. - došli na 75,9 milijardi eura, što znači rast od 29 milijardi eura u proteklih osam godina, rekao je Plenković.Istaknuo je i rast BDP-a po stanovniku sa 11,5 tisuća na 20 tisuća eura, čime je, kako je rekao, ostvaren cilj dosezanja rasta Hrvatske u odnosu na prosjek EU-a od 75 posto. Time je prema njegovim riječima šest godina ranije ostvarena ambicija iz nacionalne razvojne strategije, a to nameće obvezu njezine revizije, te je najavio da će nakon izbora i pred novim sazivom Hrvatskog sabora, vlada pokrenuti "rekalibriranje" tih ciljeva, "jer smo u nekima očito bili preskromni".
Ministar gospodarstva Damir Habijan rekao je kako su unatoč sveprisutnoj digitalizaciji sajmovi prilika za izravnu komunikaciju poduzetnika s kupcima, investitorima i partnerima što daje dodanu vrijednost, posebice kada je riječ o malom i srednjem poduzetništvu, koje je prema njegovim riječima pokretač gospodarstva. Istaknuo je kako je od 2016. godine broj obrta u Hrvatskoj narastao za 40 tisuća, a samo u Osječko-baranjskoj županiji 2.550 te najavio kako će vlada, uz dosad poduzete mjere, nastaviti s administrativnim rasterećenjima, pa se u tom segmentu do kraja iduće godine planira iznos od minimalno 265 milijuna eura.
Sajamske priredbe okupile su više od 250 izlagača, iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije. održale su se od 15. do 17. ožujka u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije.