Povijest knjižnice usko je povezana s poviješću knjige jer zajedno s potrebom za pisanjem i zapisivanjem nastajala je i želja da se napisana riječ sačuva na odgovarajućemu mjestu. Umnožavanjem i prikupljanjem zapisa sve je veća bila potreba za prikladnim smještajem pohranjene građe, ali i za pomagalima kojima bi se brzo pronalazio određeni primjerak.
Riječ knjižnica dolazi od riječi knjiga, a biblioteka nastala je od dvije grčke riječi: biblion – knjiga i theke – pohrana. Osnovno im je značenje isto spremište knjiga, ali suvremeno određenje pojma knjižnica obuhvaća ustanovu koja prikuplja, sređuje, čuva i daje na korištenje knjižničnu građu, te pruža raznolike knjižnične usluge svojim korisnici.
1. KNJIŽNICE I KNJIŽNIČKA DJELATNOST
1.1. KNJIŽNICE
Prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 17/19., 98/19., 114/22. dalje: Zakon) knjižnica je pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost i u sastavu je neke ustrojstvene jedinice ustanove ili druge pravne osobe koja obavlja knjižničnu djelatnost sukladno odredbama Zakona.
Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske kao druga pitanja važna za obavljanje knjižnične djelatnosti. Isto tako, Zakon uređuje upravljanje javnim knjižnicama te se propisuje da su tijela javne knjižnice ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće.
Postoji više vrsta knjižnica, možemo ih razlikovati prema više kriterija no ona najvažnija podjela koja se zasniva na dva kriterija, kriteriju građe i kriteriju otvorenosti, razlikuje: -nacionalne knjižnice; -visokoškolske knjižnice; -općeznanstvene knjižnice; -narodne knjižnice; -školske knjižnice i -specijalne knjižnice.
Zadaci svake knjižnice su sustavan i neprestan odabir knjižnične građe, sređivanje i stručna, obradba knjižnične građe, logičan i primjeren smještaj knjižnične građe, čuvanje i zaštita, knjižnične građe, davanje na korištenje knjižnične građe, davanje obavijesti o knjižničnoj građi u jednoj knjižnici ili u više njih.
1.2. KNJIŽNIČNA DJELATNOSTA
Knjižnična djelatnost obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih usluga, zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti, posudbi i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija.
2. NOVELE U ZAKONU
Iako se radi o manjem zahvatu promjena u zakonu za osnivače JLPRS i druge osnivače knjižnica su važne jer se promjene odnose na statusno uređuje knjižnica i položaj knjižnica na način da se osnivači obvezuju da knjižničnu djelatnost upiše u svoj statut, dorađen je model prestanka i statusne promjene javnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te privatnih knjižnica.
Nadalje, Izmjenama i dopunama zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 36/24.) novost je da ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješava predstavničko tijelo, odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno.
Prethodnim odredbama Zakona određen je broj članova upravnog vijeće da ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova te jednoga člana kojeg biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
Nadalje, odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. - pročišćeni tekst, 137/15. - ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
S tim u svezi, sada se novelama zakona uredilo imenovanje, odnosno razrješenje ravnatelja odnosno dijela članova upravnog vijeća javnih knjižnica kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, polazeći od teze da upravljanje knjižnicama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave spada u područje obavljanja izvršnih poslova, a općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao odgovorna osoba i zakonski zastupnik jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave imenovanjem predstavnika jedinice u tijela knjižnice preuzima i odgovornost za njihov rad čime je pojačana njegova odgovornost za obavljanje izvršnih poslova.
Dakle, ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni ispit za zvanje knjižničara, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom.
Prema noveli Zakona ako osnivač, odnosno osnivači ne provedu razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice, razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnoga natječaja do imenovanja ravnatelja, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača tijelo nadležno za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice.
Međutim, postoji iznimka kod imenovanja ravnatelja ako se i na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, tada se iznimno može na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, uz uvjet polaganja stručnog ispita za zvanje knjižničara u roku od tri godine od dana imenovanja, te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom.
Uređuje se i potrebna razina obrazovanja za članove upravnog vijeća koje osnivač predlaže tako da se može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij.
Kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu rad knjižnice, sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača.
Kod imenovanja ravnatelja knjižnice propisan je postupak i uvjet te tijelo nadležno za imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te potrebna razina obrazovanja za imenovanje ravnatelja javne knjižnice. Također se propisuje postupak imenovanja ravnatelja u slučaju kada osnivač odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice.
Za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnica u Zagrebu uređuje se obveza donošenja plana digitalizacije u javnim knjižnicama u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona te skrb o njegovoj provedbi, te obveznim primjerkom digitalne preslike knjižnične građe koja će biti pohranjena u sustavima Hrvatske digitalne knjižnice sukladno pravilniku kojim se ureduje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe.
Zakonom se propisuje da se obvezni primjerak digitalnih preslika knjižnične građe pohranjuje u sustavima Hrvatske digitalne knjižnice sukladno pravilniku kojim se ureduje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe.
Digitalizacija, mrežna dostupnost i dugoročno očuvanje kulturnih sadržaja nužan je preduvjet za pristup tim sadržajima svoj zainteresiranoj stručnoj, znanstvenoj, kulturnoj, poslovnoj i široj javnosti, kao i za promicanje nacionalne baštine, identiteta i raznolikosti u europskom okružju.
Isto tako, digitalizacijom kulturne baštine otvaraju se znatno veće mogućnosti za njezinu upotrebu u stvaranju novih proizvoda i usluga, za prevladavanje lokalnih i područnih granica, za međusektorsko povezivanje te za stvaranje kulturnih sadržaja lako dostupnih za ponovno korištenje u obrazovanju, umjetnosti, znanosti i gospodarstvu.
Nadležnost za nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javnih knjižnica razdvojena je prema vrstama knjižnica kad je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadzor obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i digitalne knjižnice, a nad školskim, visokoškolskim, znanstvenim i sveučilišnim knjižnicama nadzor obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja i u slučajevima ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.“
Tatjana Martinović, dipl.iur.
predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora
