Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

13.5.2019

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

U saborskoj proceduri nalazi se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu: Zakon), kojeg je Vlada donijela na svojoj sjednici dana 28. ožujka 2019. godine. Intencija predmetnog Zakona u prvom redu je ubrzati sudske postupke te utvrditi jedinstvenu sudsku praksu u sličnim predmetima.

U nastavku teksta iznosimo neke od predloženih izmjena i dopuna Zakona.

Članak 10. stavak 1. dopunjava se na način da su uz sud sada i stranke i drugi sudionici u postupku dužni nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova.

Kako bi se trgovački sudovi rasteretili od sporova koji su beznačajni za gospodarstvo (konkretno, u sporovima radi naknade za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom; naknade za održavanje čistoće i komunalne naknade; naknade iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga; naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma; naknade za RTV pristojbu; naknade za parkiranje; regresne zahtjeve iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja), mijenja se članak 34. tako da se proširuje krug sporova za koje je Zakonom propisana isključiva nadležnost općinskih sudova. Navedenom izmjenom općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima:

1. o uzdržavanju,

2. o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju i rastavi braka

3. o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva

4. o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odlučuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i poništenju braka

5. o stvarnim i osobnim služnostima,

6. zbog smetanja posjeda,

7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz članka 34.b točke 1.)

8. za ispravak informacije i za naknadu štete nastale objavom informacije,

9. iz radnih odnosa,

10. radi naplate:

 - naknada za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom

 - naknada za održavanje čistoće

 - naknada iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga

 - naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma

 - naknada za pristojbu Hrvatske radiotelevizije

 - naknada za parkiranje

 - regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

U članku 34.b. kojim je propisana nadležnost trgovačkih sudova u prvom stupnju mijenja se stavak 5. na način da se propisuje isključiva nadležnost trgovačkih sudova u slučajevima kada je jedna od stranaka pravna osoba ili dužnik pojedinac u smislu Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15., 104/17., dalje: Stečajni zakon) nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te na sve sporove u povodu stečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka dovršit će se pred sudom koji vodi stečajni postupak. Naime, u slučaju kada je jedna od stranaka pravna osoba ili dužnik pojedinac u smislu Stečajnog zakona nad kojom je otvoren stečajni postupak, stečajni postupak vodi trgovački sud pa je zbog specifičnosti postupka u slučajevima kada je nad jednom od stranaka otvoren stečajni postupak, radi učinkovitosti i pravne sigurnosti, svrsishodnije da je za te parnične postupke nadležan sud na čijem se području provodi stečajni postupak.

Mijenjaju se i članci 84. i 85. kojima su propisane odredbe u odnosu na zastupanje stranke od strane privremenog zastupnika, kao i tko je obveznik plaćanja sudskih troškova u vezi s postavljanjem privremenog zastupnika. Članak 84. stavak 1. i 5. nadopunjuju se na način da se propisuje tko je obveznik plaćanja sudskih troškova u slučaju postavljanja privremenog zastupnika tuženiku odnosno tužitelju te se kao pravilo propisuje da te troškove snosi stranka kojoj se postavlja privremeni zastupnik, dok se u članku 85. dodaje stavak 3. koji glasi:

''Sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika dužan je predujmiti tužitelj, izuzev ako se privremeni zastupnik postavlja tužitelju iz razloga iz članka 84. stavka 2. točaka 4. i 5., na temelju rješenja suda protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Ako tužitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je odredio sud u svom rješenju, sud će tužbu odbaciti.“.

Kao jedna od novina koja je predložena ovim Zakonom je mogućnost podnošenja podnesaka u elektroničkom obliku, što dosadašnji Zakon nije propisivao. Takav podnesak mora biti potpisan naprednim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima, u kojem slučaju se smatra vlastoručno potpisanim. Informacijski sustav automatski potvrđuje primitak podneska podnositelju, a dan predaje podneska informacijskom sustavu smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen. Obveznici podnošenja podnesaka u elektroničkom obliku su državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji i pravne osobe. Ukoliko oni ne postupe sukladno ovoj zakonskoj odredbi, sud će podnositelju naložiti da u roku od osam dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku. Ako podnositelj ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u određenom roku, smatrat će se da je podnesak povučen. Elektronička komunikacija moguća je putem jedinstvenog informacijskog sustava kojeg uspostavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (članak 106.a).

Članak 115. nadopunjuje se na način da sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja, ili da se na taj način izvede pojedini dokazi.

U odnosu na odredbe kojima se propisuje dostava, mijenja se članak 133.c tako da sada sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava dokaz  o obavljenoj predaji, osim ako su obje stranke ili njihovi punomoćnici ili zakonski zastupnici uvijek dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku u skladu s člankom 106.a Zakona. Također, dodaje se članak 133.d kojim se propisuje dostava elektroničkim putem koji glasi:

Dostava se može obaviti elektroničkim putem.

Ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati elektroničkim putem preko jedinstvenog informacijskog sustava.

Stranka može zatražiti da se obavijesti o dostavi pismena elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte čiju će adresu navesti u izjavi iz stavka 2. ovoga članka.

Ako je stranka podnesak podnijela sudu u elektroničkom obliku, smatrat će se, dok ne priopći drugačije, da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem.

Ako sud utvrdi da dostava elektroničkim putem nije moguća, dostavit će pismeno na drugi način i navesti razlog za takvu dostavu.“.

Članak 143. nadopunjuje se stavcima 5. i 6. kojima se propisuje ponovljena dostava stavljanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, u kojem slučaju se dostava smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na mrežnu stranicu e-oglasna ploča sudova, neovisno o tome je li i kada je uspjela dostava na adresu prebivališta.

Također, propisuje se da ukoliko primatelj ne podigne pismeno ili ako se dostava ne uspije obaviti iz bilo kojeg drugog razloga, smatrat će se da dostava nije uspjela te će se pokušati još jednom ili će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, u skladu s odredbama Zakona.

Nadalje, iza članka 143.b dodaju se članci 143.c i 143.d kojima se propisuje na koji način se obavlja dostava pismena elektroničkim putem kao i da se ista, bez obzira što je obavljena elektroničkim putem ima smatrati kao osobna dostava.

Kako bi se olakšao sudski posao u dijelu računanja troškova, ali i radi formiranja jedinstvene sudske prakse, predlaže se i izmjena članka 154. tako da će se naknada troškova u slučaju djelomičnog uspjeha u parnici računati prema postotku uspjeha u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev tako da se najprije utvrdi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, a nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka. Toj stranci sud će odmjeriti naknadu dijela ukupnog troška koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Novost je i to da se propisuje kako omjer uspjeha u parnici sud ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

Jedna od najznačajnijih predloženih izmjena je izmjena pravila o reviziji kao izvanrednom pravnom lijeku. Naime, na Vrhovnom sudu se trenutno nalazi oko osamnaest tisuća zahtjeva za revizijom, pa bi predloženim izmjenama Vrhovni sud primarno ujednačavao sudsku praksu, a ne funkcionirao kao sud trećeg stupnja.

Zakon predlaže da stranke mogu podnijeti reviziju samo ako im Vrhovni sud Republike Hrvatske to prethodno dopusti ili ako im je to dopušteno zakonom. Prijedlog za dopuštenje revizije stranka bi mogla podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka drugostupanjske presude (članak 382.) na temelju čega Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije. Stranka podnosi prijedlog prvostupanjskom sudu u roku od 30 dana od dostave drugostupanjske presude (članak 387.) te u njemu mora navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg predlaže da se dopusti podnošenje revizije i razloge zbog kojih je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (članak 385.). Prvostupanjski sud kojem je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije ispitat će samo je li pravodoban i ako utvrdi da nije, rješenjem će ga odbaciti. O dopuštenosti revizije odlučuje Vijeće od pet sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske rješenjem protiv kojeg nije dopušten pravni lijek. Vrhovni sud će dopustiti reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili

- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispitati sudsku praksu (članak 385.a).

Iznimno, stranke mogu podnijeti reviziju, u roku od 30 dana od dostave presude donesene u drugom stupnju, bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u sporu:

- o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa,

- o utvrđivanju majčinstva ili očinstva,

- u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije,

- u povodu tužbi radi objave ispravka informacije (članak 383.), a ista se može podnijeti zbog:

- bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako se povreda odnosi na stvarnu i mjesnu nadležnost ili ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica,

- bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ovoga Zakona učinjene pred sudom drugog stupnja,

- pogrešne primjene materijalnog prava (članak 386.)

u kojim slučajevima revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji. O reviziji bez rasprave odlučuje Vrhovni sud (članak 390.). Nova pravila o reviziji primjenjivala bi se u svim postupcima u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka, ali i na podnošenje, sadržaj i postupak povodom revizije prema posebnim zakonima u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon stupanja na snagu ovoga zakona.

Novina Zakona je uvođenje instituta pod nazivom „ogledni postupak radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava“. Radi se o novom načinu rješavanja sporova u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, i to za sporove koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju – tzv. „ogledni postupak“.

Ogledni postupak započinje na sudu prvog stupnja koji, kada prepozna da se radi o pravnom pitanju koje je prema procjeni suda prvog stupnja važno za jedinstvenu primjenu prava, a koje se pojavljuje u većem broju postupaka, traži sjednicu sudskog odjela i ovisno o zaključku sjednice odjela prijedlog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava sa spisom predmeta dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske traži očitovanje od svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih sporova te nakon prikupljenih podataka predmet daje na odlučivanje sjednici odjela Vrhovnog suda. Ako sjednica odjela Vrhovnog suda dopusti prijedlog, o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava on odlučuje u daljnjem roku od 90 dana. Prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske (članci 502.i, 502.j, 502.k, 502.l, 502.lj, 502.m i 502.n).

Naime, uvođenjem novog instituta tzv. „oglednog postupka“ postižu se dvije stvari. Prvo, ubrzat će se postupanje u svim onim postupcima u kojima je meritum u pogledu pravnog pitanja isti, a koji su pokrenuti u većem broju ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju. Drugo, odlukom koju zauzme Vrhovni sud Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Izmjenama i dopunama Zakona ujednačavaju se rokovi za žalbu tako da se propisuje jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka, pa tako npr. umjesto dosadašnjeg roka od osam dana u parnicama iz radnih odnosa ili parnicama zbog smetanja posjeda, rok za žalbu je povećan na 15 dana.

Planirano stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku prema predloženim izmjenama je 01. rujna 2019. godine.

Mirta Brkić-Gverieri, dipl.iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite