Zakon o radu kao opći propis o radnim odnosima ne određuje pojam radnog staža, odnosno postojanje prava iz radnog odnosa ne uvjetuje dužinom ukupnog radnog staža. Ostvarivanje određenog prava iz radnog odnosa uvjetovano je određenim trajanjem radnog odnosa, trajanjem ugovora o radu, neprekidnim radom kod poslodavca kod kojeg je radnik u radnom odnosu i sl.
TKU kao niti jedan od granskih kolektivnih ugovora ne definira pojam radnog staža. Obzirom da se radi o odredbi TKU kojom se koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen, a služi za izračun plaće, uvećava za svaku godinu radnog staža za 0,5%, tumačenje pojma radni staž može dati Zajedničko povjerenstvo za tumačenje TKU. Povjerenstvo za tumačenje trenutno važećeg TKU, u svom tumačenju br. 69/19 od 1. veljače 2019. godine, dalo je tumačenje u vezi pitanja što je radni staž u smislu navedenog prava. Prema mišljenju Povjerenstva, da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz TKU, trebaju biti ispunjena dva uvjeta:
1. da je to radi za koji su plaćeni doprinosi i
2. da se to razdoblje prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno da li se radi o radu kod poslodavca ili o samostalnom radu.
Obzirom da je odredba sadržana u članku 50. TKU potpuno ista odredbi iz prethodnog TKU (Narodne novine, br. 141/12), a tumačenje o radnom stažu sadržano u tumačenju br. 69/19 od 1. veljače 2019. jednako tumačenju br. 7/2013., 17/2014., 47/2014., 202/2016., sve što se tiče prava na uvećanje plaće za 0,5% po godini ostvarenog staža, a dano je u tumačenjima Povjerenstva za tumačenje prethodnog TKU primjenjuje se i kod ostvarivanja prava na uvećanje plaće od 0,5% u smislu trenutno važećeg TKU. U praksi se pojavljuje staž ostvaren, npr. za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, staž ostvaren u kućanstvu, staž koji je ostvario samostalni poljoprivrednik, produženo osiguranje itd. Postavlja se pitanje, koji se staž, ostvaren prema različitim osnovama osiguranja, smatra stažem koji se uračunava u ukupni staž radi povećanja koeficijenta za 0,5% za svaku navršenu godinu kod izračuna plaće.
Prema navedenom tumačenju Povjerenstva što se smatra radnim stažem u smislu ostvarivanja prava sadržanog u članku 50. TKU, staž individualnih poljoprivrednika i staž ostvaren radom u kućanstvu se uračunava u ukupni staž u smislu ostvarivanja prava iz članka 50. TKU, prema tumačenju br. 176/2015. Iznimno je važno provjeriti jesu li za navedeni rad plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje jer je to jedan od uvjeta temeljem kojeg se utvrđuje postojanje staža osiguranja u slučaju individualnih poljoprivrednika i staža ostvarenog u kućanstvu. Jesu li plaćeni doprinosi može se provjeriti u nadležnoj Poreznoj upravi kao i u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Prema tumačenju broj 115/2014. od 11. prosinca 2014. ako su ispunjeni preduvjeti iz zaključka broj 17/2014., uvećanje plaće za svaku navršenu godinu radnog staža samostalnih obrtnika i individualnih poljoprivrednika računa se od dana stupanja na snagu TKU, 12. prosinca 2012. (Narodne novine, br. 141/12). Što se tiče produženog osiguranja, vrijeme produženog osiguranja se ne uračunava u radni staž u smislu članka 50. TKU na osnovi kojeg se uvećava koeficijent za izračun plaće za 0,5%, obzirom da kod produženog osiguranja nisu plaćeni doprinosi i na taj način ispunjene pretpostavke iz tumačenja Povjerenstva br. 7. od 11. 12. 2013., niti iz tumačenja br. 69/19 od 1. 2. 2019. godine. Prema tumačenju br. 146/15, osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa nisu zasnovale radni odnos i ne ide im radni staž te im vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju za rad ne ulazi u staž za jubilarnu nagradu.
U skladu s gore navedenim vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju ne bi se ubrajalo u staž u smislu uvećanja koeficijenta za obračun plaće za 0,5 %. Kod stručnog osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa plaćeni su doprinosi i razdoblje provedeno na stručnom osposobljavanju se računa u staž osiguranja na osnovi propisa o mirovinskom osiguranju te bi se prema tumačenju Povjerenstva što se smatra radnim stažem, vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju trebalo računati u radni staž. Odredbom članka 59. stavka 2. Zakona o radu propisano je da se razdoblje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ubraja u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja. Povjerenstvo za tumačenje TKU zauzelo je stajalište da kod stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa se ne ostvaruje radni staž upravo zbog toga što se ovdje ne radi o radnom odnosu.
Što se tiče radnog staža ostvarenog izvan granica Republike Hrvatske važno je zanapomenuti da staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ, se uračunava u radni staž zaposlenika u javnim službama samo ako je ostvaren do 8.10.1991. godine kada je donesena i stupila je snagu Odluka kojom Republika Hrvatska raskida državno - pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila bivšu SFRJ (Narodne novine, br. 53/91) u skladu s tumačenjem br. 54/51 od 24. 5. 2013. godine. Npr., ako radnik u radnoj knjižici, odnosno u elektroničkom zapisu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ima evidentirano zaposlenje u Sarajevu, BIH od 1982. do 1985. godine taj staž se uračunava u radni staž i koeficijent za obračun plaće se uvećava za 0,5% za svaku godinu ostvarenog radnog staža.
Što se tiče radnog staža koji je npr. ostvaren za vrijeme zaposlenja u Republici Njemačkoj u razdoblju od 1992. do 1999., taj se radni staž smatra stažem ostvarenim u drugim državama izvan Republike Hrvatske, tzv. inozemnim stažem. Prema tumačenju Povjerenstva za tumačenje TKU br. 27/18 od 5.6.2018., a koji je jednak tumačenjima 50/2014. i 203/2016. koji se odnose na prethodni TKU, staž proveden u inozemstvu računa se u radni staž za uvećanje koeficijenta za obračun plaće od 0,5% po godini, samo pod uvjetom da se isti staž računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu, odnosno da je tako regulirano međunarodnim ugovorima Republike Hrvatske i pojedinih drugih država ili se radi o stažu u zemljama Europske unije ostvarenom nakon 1. srpnja 2013. godine.
U ovom konkretnom primjeru Republika Hrvatska i Republika Njemačka imaju zaključen ugovor o socijalnom osiguranju kojim se reguliraju pitanja iz mirovinskoga osiguranja poput radnoga staža i navedeni staž se računa u ukupni radni staž u smislu povećanja koeficijenta za obračun plaće za 0,5% za svaku ostvarenu godinu radnog staža. Za postupak utvrđivanja i priznavanja radnog staža ostvarenog izvan R. Hrvatske nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Od 1. srpnja 2013. upis u radnu knjižicu zamjenjuje se elektroničkim vođenjem i razmjenom podataka, ali već izdane radne knjižice ostaju javne isprave.
Pojam "e-radna knjižica" odnosi se na određene podatke u elektroničkom obliku, a vezni su uz radno-pravni status osiguranika koji se prikazuju na potvrdama i elektroničkom zapisu1. Potvrdom ili elektroničkim zapisom prikazuje se radno-pravni status osiguranika za čiju evidenciju je nadležan Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Radna knjižica je i dalje javna isprava koja se koristi u svrhu dokazivanja podataka koji se u njoj nalaze. U skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ako osiguranik smatra da podaci iz potvrde o radno-pravnom statusu, e-radne knjižice, nisu točni i potpuni, ima pravo zahtijevati od HZMO pribavljanje podataka koji nedostaju, odnosno zatražiti ispravak netočnih podataka.
Prilikom unosa radnog staža u Registar zaposlenih2 treba uzeti u obzir podatke evidentirane u Potvrdi o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO. Ukoliko podaci nisu potpuni ili nisu točni potrebno je radnika uputiti da u HZMO zatraži usklađenje podataka upisanih u radnoj knjižici s podacima prikazanim u potvrdi ili elektroničkom zapisu o podacima koji se nalaze u evidenciji HZMO. Ako su ispunjene zakonske pretpostavke HZMO će taj staž evidentirati u elektronički zapis i nakon toga se staž može upisati u ukupni staž radnika.
Sandra Tomić Ilić, dipl. iur.
________
1 Izvor, Središnji državni portal, https://gov.hr/moja-uprava/rad/trazenje-posla/e-radna-knjizica/228
2 Registar zaposlenih u javnom sektoru (RegZap) je informacijski sustav koji na jednom mjestu objedinjava podatke državnih i javnih službenika i namještenika. Korisnicima Registra smatraju se sve institucije koje su korisnici proračuna, odnosno državne i javne službe kojima se rashodi za zaposlene osiguravaju u državnom proračunu. Pod javnim službama podrazumijevaju se javne službe u smislu Zakona o plaćama u javnim službama, Narodne novine, br. 27/01, 39/09. (izvor, web stranica Fine, https://www.fina.hr/registar-zaposlenih)
