Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

18.10.2018

U Sabor upućen paket zakona cjelovite mirovinske reforme,

Izvor: HINA

ZAGREB, 17. listopada 2018. (Hina), Vlada je srijedu u saborsku proceduru uputila paket zakona cjelovite mirovinske reforme, nakon četiri mjeseca usuglašavanja sa socijalnim partnerima, pri čemu je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić poručio da sadašnji umirovljenici mogu očekivati daljnje povećanje mirovina, a budući umirovljenici jačanje drugog mirovinskog stupa, veća ulaganja te izbor najpovoljnije opcije korištena tih sredstava pri odlasku u mirovinu.

Riječ je o prijedlozima izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Umirovljenici se ne trebaju bojati za svoje mirovine Pavić jer rekao kako je paket cjelovite mirovinske reforme u protekla četiri mjeseca bio na usuglašavanju sa socijalnim partnerima, zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom i koalicijskim partnerima.

"Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike da su isplate mirovina neupitne, da mogu očekivati daljnje povećanje mirovina i da se ne trebaju bojati za svoje mirovine", kazao je Pavić na sjednici Vlade. Nakon što su mirovine u prve dvije godine Vladina mandata rasle za 6,39 posto, sličan rast očekuje i u sljedećoj godini. Najavio je i da će 248.000 umirovljenika s najnižim mirovinama od 1. srpnja sljedeće godine dobiti povećanje od 2,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina.

Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski prosjek je 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.

Sljedeća kategorija su umirovljenici koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih 10-15 godina, a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu. Da se nije išlo u mirovinsku reformu, oni bi u prosjeku imali 600-700 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika.

"Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto, odnosno tri četvrtine od 27 posto za one koji su u drugom stupu. Na taj način ćemo drugi mirovinski stup dodatno ojačati i učiniti puno atraktivnijim", rekao je Pavić. "Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, o tome da ukidamo drugi stup. Dapače, želimo ga jačati. Građani će moći u svakom trenutku birati što je povoljnije za njih.

Posebno smo osjetljivi na 300.000 građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti to pravo s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu", rekao je ministar.

Daljnji razvoj i jačanje drugog stupa

Za treću kategoriju građana, za one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj drugog stupa i njegovo jačanje kroz mogućnost većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte, a imat će i mogućnost pri odlasku u mirovinu jednokratno povući do 15 posto kapitalizirane štednje.

Što se tiče odlaska u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska Pavić je rekao kako u zakonu iz 2014. stoji da se od 2038. u mirovinu odlazi sa 67 godina, budući da mirovinski sustav danas ima 17 milijardi deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnji stažem.

Iako je prvotni prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje pa se predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine. "Opet moram umiriti naše građane, jer oni koji rano ulaze na tržište rada sa 18 godina, konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre, moći će ići sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će ići sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati  41 godinu radnog staža", pojasnio je ministar.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite