Milanović je predvodio hrvatsko izaslanstvo na otvaranju pariškog klimatskog summita na kojem 195 zemalja svijeta pokušava dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za zagrijavanje planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode. "Iako Hrvatska u ukupnoj globalnoj emisiji CO2 sudjeluje sa neznatnih 0,06% negativne posljedice klimatskih promjena osjećamo kao i ostatak svijeta. Suše, poplave poput katastrofalnih u Istočnoj Slavoniji ili ekstremne temperature, prijetnja su okolišu, zdravlju i sigurnosti građana te nacionalnoj ekonomiji. Kako bi ublažili i spriječili klimatske promjene samo u protekle 4 godine sufinancirali smo projekte energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna", rekao je Milanović u govoru pred sudionicima konferencije.
Na otvaranju skupa sudjelovalo je 150 šefova ili vlada, među kojima i predsjednici SAD-a, Kine, Indije i članica EU-a, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova, a poslije njihova odlaska ostat će 195 pregovaračkih timova koji će do 11. prosinca tražiti zajedničko stajalište. "Odgovornosti i obveze trebaju biti dodijeljene ne samo na temelju emisije stakleničkih plinova, nego i prema kapacitetu i BDP-u pojedinih zemalja. Zemlje koje u velikoj mjeri pridonose emisiji plinova i imaju gospodarsku snagu moraju preuzeti veće obveze'", poručio je Milanović na skupu. Nakon desetljeća teških pregovora koji su neslavno propali na summitu u Kopenhagenu 2009., sada su stajališta bliža, ali je sklapanje povijesnog sporazuma daleko od sigurnog.
Znanstvenici upozoravaju, aktivisti zahtijevaju, a vjerski čelnici poput pape Franje pozivaju političare na dogovor jer je stanje alarmantno. Političari, kažu oni, moraju pronaći zajednički jezik i postići globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzročen emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Kako bi ostali ispod porasta temperature za 2 stupnja Celzija, potrebno je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 do 70 posto, što podrazumijeva dramatični obrat prema energetskim rješenjima s niskom razinom CO2, jer su fosilna goriva - ugljen, nafta, plin - krivci za 80 posto svjetske proizvodnje energije. Također bi se trebalo uhvatiti u koštac s poljoprivredom i deforestacijom jer su te djelatnosti odgovorne za četvrtinu sveukupne količine emisije.