1. UVOD
Na 11. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj dana 13. svibnja 2022. godine izglasane su novele u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, br. 10/97., 107/07., 94/13., 98/19.), Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe („Narodne novine“, br. 63/08. i 90/10.), Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece („Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske“ 7-8/19.), Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje („Narodne novine“, broj 5/15.) te Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. - ispravak, 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19. i 64/20.).
Od stupanja na snagu 1997., Zakon je doživio tri novele koje su u manjoj mjeri dodatno uredile sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
2. NOVELE U ZAKONU
Glavni razlozi novela u zakonu su omogućiti pohađanje ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja svakom djetetu u dobi od 6 mjeseci do polaska u školu, odnosno stvoriti mogućnosti za povećanje obuhvata djece u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Prema podacima Državnog zavod za statistiku iz 2021. u pedagoškoj godini 2020./2021. rani i predškolski odgoj i obrazovanje izvodio se u 1.697 objekata od toga su 1.524 objekta dječja vrtića i 173 druge pravne osobe (osnovne škole, igraonice u knjižnici ili druge ustanove ili udruge) te je nekim programom predškolskog odgoja i naobrazbe bilo obuhvaćeno 137.452 djece, a od toga redovitim programom bilo je obuhvaćeno 125.410 djece, programom predškole 9.996 djece i kraćim programom 2.046 djece.
No, djeci koja nisu uključena u sustav redovitoga sustava predškolskoga odgoja i obrazovanja, takav sustav ne može omogućiti stjecanje temeljnih spoznaja i vještina potrebitih za uključivanje u sustav osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.
Stoga novela u zakonu propisuje da općine i gradovi koji na svom području nemaju organiziran program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja mogu sufinancirati ili financirati prijevoz djece do dječjeg vrtića u onoj jedinici lokalne samouprave u kojoj se za tu djecu održava program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Naime, Odbor za obrazovanje Vijeća Europske unije svim zemljama članicama odredio je prioritet posebne skrbi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u razdoblju od 2014. do 2020. i njegovo uređivanje u sklopu obrazovnih politika svih zemalja članica Europske unije. Barcelonske ciljeve usvojilo je Vijeće ministara 2002. u Barceloni1 zalažući se da se do 2010. osigura cjelodnevna puna skrb za 33 % djece od rođenja do treće godine života i 90 % djece od treće do šeste godine života.
U sklopu Europa 2020. nastojalo se postići referentne vrijednosti na europskoj razini do 2020. s ciljem da najmanje 95 % djece sudjeluje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.
Osim navedenog, važno je istaknuti i da je u Rezoluciji Vijeća Europske unije o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. - 2030.) predloženo sudjelovanje djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju do 2030. najmanje 96 % u dobi od tri godine do uključivanja u obvezno osnovnoškolsko obrazovanje. Države članice, pa tako i Republika Hrvatska, složile su se u pogledu navedenog cilja na razini Europske unije koji je potrebno ostvariti.
Stoga svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi radi i predškolski odgoj i obrazovanje. Za dijete koje je obvezno pohađati predškolu, osnivač odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužno je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole, a prednost pri upisu u vrtić za iduću pedagošku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše 4 godine života.
Republika Hrvatska ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, a kao jedna od glavnih prepreka je nedostatna infrastruktura. Regionalne razlike obuhvaćenosti djece su izrazito izražene, ona je najviša u najrazvijenijim županijama. U rjeđe naseljenim, ruralnim i prometno izoliranim krajevima, dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je otežan i stoga je fizička udaljenost dječjih vrtića velika, a broj ustanova manji.
Stoga je stopa upisa u dječje vrtiće u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) pet puta veća od onih u najmanje razvijenima pa tako neke JLS bilježe rast upisa veći od 75 %, a drugi jedva dostignu upis od 30 %.
Dakle, to predstavlja veliku nepravdu u sustavu jer djetetova šansa da iskoristi prednosti koje pruža upis u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uvelike ovisi o tome gdje dijete živi (Unicef i Središnji državni ured za demografiju i mlade, 2020.) te je i dalje potrebno raditi na širenju kapaciteta za smještaj djece u dječje vrtiće. Prvi preduvjet dobrog planiranja stvaranja novih kapaciteta je izrada mreže dječjih vrtića koji provode programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na razini Republike Hrvatske što se također novelama Zakon poboljšalo izrado nacionalne mreže dječjih vrtića.
Osobito treba istaknuti kako se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine („Narodne novine“, broj 13/21.), u strateškom cilju 2. Obrazovani i zaposleni ljudi, kao prioritetno područje javnih politika izdvaja upravo „povećanje pristupačnosti visokokvalitetnog sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu radi ostvarivanja prava na kvalitetan odgoj i obrazovanje od najranije dobi i osiguravanja standarda kvalitete i resursa za podršku djeci izloženoj riziku socijalne isključenosti.“
Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, obuhvat djece od četvrte godine do početka obveznog obrazovanja (predškolski odgoj i obrazovanje) trebalo bi se povećati na 97 %.
Stoga se za navedeno povećanje kapaciteta predškolskih ustanova osiguralo 1,62 milijarde kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Nadalje, kroz novele u Zakonu se omogućuje da oni gradovi, općine i županije koji nisu bili spremni za javne pozive iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti da se omogućili da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva i osiguraju neophodna za završetak investicija financiranih iz projekata EU, za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne i regionalne samouprave, a koji se nalaze na područjima sa najlošijim indeksom razvijenosti.
Takva novela u Zakonu predstavlja mogućnost da se iz državnog proračuna prvi puta osiguraju sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave a temeljem mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Na povećan obuhvat djece u sustav predškolskog odgoja utjecala je i obveza pohađanja programa predškole, koja je propisana 2014. kada je program predškole uveden kao obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu (kako za djecu koja pohađaju dječji vrtić tako i za djecu koja nisu uključena u nijedan program predškolskog odgoja). Iako je taj program omogućio upis djeci koja nisu uključena u redovite programe u dječjim vrtićima, u skladu s Nacionalnom strategijom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine i Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, predložen je potpuni obuhvat djece barem dvije godine prije početka osnovne škole kako bi se smanjila razlika među djecom na početku osnovnog obrazovanja koja je trenutačno prisutna. Studija Unicefa i Središnjega državnog ureda za mlade i demografiju, potvrđuje da je manje od jednog djeteta od petero djece iz romskih kućanstava upisano u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pa se ovim zakonom temeljem donošenja kurikuluma predškole omogućuje promjena trajanja predškole.
Porast broja djece uključene u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uz zadržavanje postojeće kvalitete zahtijeva i osiguravanje kadrovskih preduvjeta za rad s djecom i to ponajprije visokoobrazovanih odgojitelja (prvostupnika i magistara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja).
Zbog dobrobiti djeteta, a s obzirom na to da istraživanja jasno upućuju na to kako samo visokokvalitetni predškolski programi vode pozitivnim odgojno-obrazovnim učincima, odnosno socijalnom, kognitivnom, emocionalnom i tjelesnom razvoju djece, minimalni preduvjet širenja dostupnosti predškolskih programa je zadržavanje zatečene razine omjera broja odgojitelja i djece.
3. PITANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU
S ciljem povećanja obuhvata djece rane i predškolske dobi ovim zakonskim prijedlogom dodatno se propisuje obveznost organiziranja predškolskog odgoja i obrazovanja u JLS - ovima ili suorganizaciji sa susjednim JLS - om. Kako bi se učinkovitije udovoljilo zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima, predlaže se da ministar nadležan za obrazovanje odlukom donosi nacionalnu mrežu dječjih vrtića koja do sada nije postojala.
Nadalje, ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju se odredbe Zakona koje propisuju pravo upisa svakog djeteta u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kao i obveza uključivanja svakog djeteta u sustav predškolskog odgoja koje ima obvezu pohađanja predškole, a iznimno, u ustanovama u kojima nema dovoljno mjesta za upis sve djece propisuju se i jedinstveni kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska, na način da prednost pri upisu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života, a nakon toga djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja primatelja zajamčene minimalne naknade. Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić propisuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom. Ovakvim odredbama omogućava se jednako pravo na upis u dječji vrtić te mogućnost duže uključenosti u sustav predškolskog odgoja djeci prije polaska u školu kao i pomoć, potpora i lakša zapošljivost roditelja djece rane i predškolske dobi.
Radi omogućavanja da svako dijete dobije pomoć i potporu u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima, propisuje se da pri upisu djeteta u dječji vrtić stručno povjerenstvo dječjeg vrtića provodi razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja. Isto tako, dodaje se odredba temeljem koje stručno povjerenstvo dječjeg vrtića donosi prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka.
4. KADROVSKI UVJETI U DJEČJIM VRTIĆIMA
4.1. ZA IMENOVANJE RAVNATELJA
Izmjenama članka 37. Zakona mijenjaju se uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za ravnatelja predškolske ustanove, tako da za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
- završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:
a) sveučilišni diplomski studij ili
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
c) specijalistički diplomski stručni studij ili
d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili
e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima
- položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona
- najmanje pet godina radnog iskustva u predškolskoj ustanovi na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika.
Nadalje, za ravnatelja dječjeg vrtića ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.
Prema novelama u Zakonu izmijenjeno je i razdoblje na koje se imenuje ravnatelj tako da se za razliku dosadašnjeg četverogodišnjeg mandata sada ravnatelj imenuje na mandat od pet godina.
Ujedno, osobama imenovanim za ravnatelja dječjeg vrtića koje su prije imenovanja imale ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika, nakon isteka mandata osigurava se mogućnost povratka na prethodno radno mjesto, ali najdulje do isteka dva uzastopna mandata.
Naime, iako je broj mandata ravnatelja neograničen, prilikom propisivanja navedene odredbe, uz interes osoba imenovanih na radno mjesto ravnatelja, uzeo se u obzir i interes osoba (koje ravnatelja mijenjaju na određeno vrijeme) da nakon deset godina rada na određeno vrijeme zasnuju radni odnos na neodređeno.
4.2. ZA ODGOJITELJA
U dječjem vrtiću na poslovima odgojno-obrazovnih radnika na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik: pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
Člankom 12. izmijenjeni su uvjeti za zapošljavanje odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću koji moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:
a) preddiplomski sveučilišni studij
b) preddiplomski stručni studij
c) studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima
d) diplomski sveučilišni studij
e) specijalistički diplomski stručni studij
Ukoliko se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne kvalifikaciju odgojitelja temeljem priznavanja stečenih ishoda učenja na studiju za učitelja i razlike programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja.
Ujedno, propisuje se mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu odgojitelja, na neodređeno vrijeme i učitelja primarnog obrazovanja u slučaju ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja.
Naime, poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne kvalifikaciju odgojitelja temeljem
Novela u Zakonu je i mogućnost zapošljavanja trećeg odgojitelja, odnosno pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručno komunikacijskog posrednika, uvjeti za njihovo zapošljavanje kao i način osiguranja financijskih sredstava za navedeno zapošljavanje.
Također, s ciljem stvaranja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju zakonskim novelama daje se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja za izvođenje programa predškole ne samo u školskim ustanovama, već i dječjim vrtićima uz obvezu stjecanja kvalifikacije za odgojitelja. Isto tako, omogućava se zapošljavanje trećeg odgojitelja ili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju, kao i stručnih komunikacijskih posrednika u ustanovama koje provode rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
5. ZAKLJUČNO
Navedene novele u Zakonu omogućit će veću dostupnost programa ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. Donošenjem mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini omogućit će se bolje planiranje razvoja mreže dječjih vrtića, a s ciljem smanjenja razlika.
Naglašava se obveza JLS-a da se brinu o potrebama djece i roditelja za smještajem u dječji vrtić te da na svom području osnivaju dječje vrtiće ili programe ranog i predškolskog odgoja pri osnovnim školama ili da u dogovoru sa susjednim JLS - om osigura smještaj svoj djeci koja žele pohađati dječji vrtić ili neki od programa ranog i predškolskog odgoja.
Zatim omogućava se osiguravanje sredstva u državnom proračunu koja su neophodna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima s najlošijim indeksom razvijenosti kao i sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Tatjana MARTINOVIĆ, dipl.iur.
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora
_______________________________________________
^ 1 Presidency Conclusion of the Barcelona European Council, 15-16 March 2002.
https://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/download_en/barcelona_european_council.pdf
