Zajedničke novine svim novim zakona uključuju usklađivanje djelatnosti sa zahtjevima europskog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na Direktivu (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, odnosno s odredbama izmijenjenog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim je predmetna Direktiva prenesena u hrvatsko zakonodavstvo. Za sve djelatnosti ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti. S obzirom na to da ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru, psihologu, socijalnom psihologu i socijalnom radniku pravo na obavljanje djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti te da ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, zakonodavac smatra da uvjet dokazivanja poslovne sposobnosti predstavlja nametanje neopravdano ograničavajućeg uvjeta. Trajna zdravstvena sposobnost nužna pretpostavka za obavljanje djelatnosti.
Uvjeti potrebne obrazovne kvalifikacije za obavljanje svih djelatnosti usklađuju se sa zahtjevima Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju. U odnosu komore, daje im se ovlast da općim aktom, uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, propišu način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja. Zakonodavac ističe da nova obveza komora proizlazi iz potrebe ujednačavanja uvjeta i standarda kvalitete stručnih usavršavanja u nadležnosti ministarstva. Veća kontrola nad radom komora propisana je i obvezom traženja suglasnosti od ministarstva za opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove komora. Posljedično, uređuje se način postupanja u slučaju uskrate pozitivnog mišljenja ministarstva na godišnji program rada komora, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće. Restrikcije u radu komora propisane novim zakonima, naišle su na snažan otpor svih pet komora pomagačkih profesija u sustavu socijalne skrbi. U javnoj raspravi i medijima više je puta isticano da se time gasi autonomija i neovisnost komora koje ocjenjuju nedopustivim pokušaj ukidanja samostalnosti strukovnih organizacija koje brinu o stručnosti i razvoju struke. Ističu 2400 kritika upućenih na „pokušaje politizacije i petljanja u neovisnost struke i njezinih udruženja“. Njihove primjedbe nisu uvažene, zakoni su izglasani i objavljeni u Narodnim novinama. Stupili su na snagu 17. veljače 2022. godine. U nastavku ćemo se osvrnuti na druge novine svakog od četiri konačna prijedloga zakona.
Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
Uz usklađivanje zakonodavstva, novi Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 18/22.), naglašava značaj održavanja i očuvanja standarda i kvalitete edukacijsko-rehabilitacijske profesije koja je navodima Komore deficitarna i broji 850 članova. Po uzoru na druge zakona iz istog paketa, dodatno se uređuje pravo na obavljanje djelatnosti koje se gubi kad nastupe taksativno navedeni razlozi, a među ostalim i kada nije ispunjena obveza stručnog usavršavanja. Priznavanjem prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti stječe se i pravo na status ovlaštenog edukacijskog rehabilitatora koje zamjenjuje dosadašnje odobrenje za samostalni rad (licencu). Ovlašteni edukacijski rehabilitatori moraju biti članovi Komore. Uređuje se mogućnost obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao samostalne djelatnosti, pravo na poslovni nastan i slobodu pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske. S ciljem poticanja razvoja struke u specifičnim područjima, uvodi se mogućnost da edukacijskom rehabilitatoru Komora prizna posjedovanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje. Po uzoru na komplementarne zakone, propisuje se osiguranje profesionalne odgovornosti te se detaljnije uređuje namjena, djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Komore.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti
Iz sadržaja djelatnosti psihologije briše se psihoterapijsko savjetovanje budući da je djelatnost psihoterapije uređena posebnim zakonom. Proširuje se lista ovlasti i obveza Komore koja po novom, uz suglasnost nadležnog ministarstva, donosi program stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa, provodi postupak dodavanja posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, jednom godišnje određuje visinu članarine. Novost je da skupština Komore mora razriješiti predsjednika ako isti ne podnese godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće o radu ministarstvu na prethodno mišljenje ili u slučaju neprihvaćanja godišnjeg i/ili financijskog izvješća od strane nadležnog ministarstva. U slučaju da nadležno ministarstvo ne prihvati neki od navedenih akata, Komora mora otkloniti nedostatke i navedene akte podnijeti ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti. U odnosu na stručnjake, briše se odredba da se psihologa vježbenika briše iz Imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje psihološkog stručnog ispita ne položi taj ispit. Uvodi se odredba kojom se psiholozima koji su izgubili pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja, omogućava ponovno stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Korektivnim mjerama za teške povrede dužnosti iz članka 41. dodaje se i prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti, a nisu članovi Komore i nemaju priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, nalaže se da u prijelaznom roku od tri godine polože psihološki stručni ispit, bez obveze obavljanja vježbeničkog staža, te tako steknu uvjete da zatraže potrebno ovlaštenje za obavljanje psihološke djelatnosti.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada
Jednako kao i kod prethodnih zakona iz socijalnog paketa, uvode se snažnije restrikcije i obveze Komore u smislu obvezatnih suglasnosti nadležnog ministarstva na opće akte Komore, ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, uvodi se odredba o prestanku članstva u Komori kao disciplinska mjera. Novost je da Komora više nema ovlast urediti sadržaj i način provođenja ispita stručnih znanja potrebnih za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada iz članka 7. Zakona.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti
Izmjene i dopune koje su normirane za prethodne zakone, vrijede i za ovaj te se ne mogu izdvojiti neke specifičnosti. Dakle, uvodi se snažniji nadzor nad radom Komore, izdvaja se psihoterapijsko savjetovanje u djelatnost reguliranu posebnim zakonom, ukida se uvjet poslovne sposobnosti, Zakon se uređuje nomotehnički i usklađuje s ostalim djelatnostima, Direktivom (EU) 2018/958, Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju.
Željko Čižmek, mag. act. soc.
