Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine definira da je Popis stanovništva najveće statističko istraživanje u Republici Hrvatskoj koje se provodi svakih deset godina radi prikupljanja osnovnih podataka o broju, prostornom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i drugim obilježjima, podataka o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima.
Provedba Popisa stanovništva, kućanstava i stanova vrlo je složen, opsežan i odgovoran posao, s velikim brojem sudionika u svim pojedinačnim fazama, a najvećim brojem tijekom faze popisivanja. Posljednji Popis u Republici Hrvatskoj proveden je 2011. godine, a promjene tijekom proteklih deset godina od posljednjeg Popisa i izvršavanje međunarodnih obveza službene statistike čine Popis 2021. prijeko potrebnim.
U pripremi Popisa 2021. primijenjene su Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2020. godine (Conference of European Statisticians Recommendations for the 2020 Censuses of Population and Housing, United Nations, New York and Geneva, 2015). Glavna svrha navedenih preporuka je davanje smjernica zemljama u planiranju i provedbi popisa stanovništva i stanova te bolja međunarodna usporedivost podataka putem predloženih osnovnih popisnih obilježja, definicija i klasifikacija.
Prema Izvješću Vlade Republike Hrvatske u svezi Interpelacije o radu Vlade RH o provedbi Popisa stanovništva od 23. rujna 2021. godine stoji da su ti podaci statistički povjerljivi i službena su tajna te takvi ne mogu biti podloga za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza izvještajnih jedinica.
Digitalizacija popisa stanovništva
Digitalizacija popisa se pokazala veoma dobrom odlukom i kao velika prednost u ovim lošim epidemiološkim okolnostima. Tu mogućnost je iskoristilo sveukupno, više od 40 000 stanovnika Republike Hrvatske.
U prvoj fazi građani su se samostalno popisali, sebe i članove svojeg kućanstva. U drugoj fazi popisa, na terenu je popisivalo gotovo 8000 popisivača koji su uz pomoć elektroničkih uređaja popisale sve one jedinice koje to nisu obavile samostalno u prvoj fazi. Na popisu je angažirano gotovo 95000 sudionika, a najveći broj odnosio se na popisivače.
Prema prvim rezultatima, ukupan broj stanovnika je 3.880.529 stanovnika.
Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, a broj stambenih jedinica povećan je za 4 posto. Ako pogledamo podatke po županijama, vidimo da je najmanji pad u Gradu Zagrebu, Zatim u Dubrovačkoj županiji te u Zadarskoj županiji. Najveći pad bilježi vukovarsko srijemska županija, gdje je broj stanovnika smanjen za 35000 stanovnika.
Što s tiče broja kućanstava na razini RH, on također bilježi pad veći od 5 posto. Najmanji pad broja kućanstava bilježi se u Gradu Zagrebu, gdje iznosi -0,2 posto.
Broj stanova je povećan gotovo u svim županijama i najveći broj je zabilježen u Šibensko-Kninskoj Županiji. Pad broja stambenih jedinica zabilježen je u četiri županije, a najviše u sisačko-moslavačkoj županiji.
Možemo li garantirati da je sve popisano?
Nitko ne može garantirati da su svi stanovnici popisani. Koliko god da se provode popisi, niti jedan nije obuhvatio sve popisne jedinice. Ono što je jasno je da su popisivači obišli sve adrese i kucali na sva vrata.
Državni zavod za statistiku je tijekom obrade podataka koristio sve postojeće administrativne podatke za nadoknadu podataka koji eventualno nedostaju.
Ne zna se točno koliko je umirovljenika u ukupnoj brojci. Ovo je samo ukupan broj ljudi koji borave u RH odnosno broj stanovnika koji po metodologiji pripada teritoriju RH.
U 2011. stanovništvo Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9, a žene 43,4), što ga je tada svrstavalo među najstarije nacije Europe.
Kako se popisivalo u fazi terenskog popisivanja?
Terensko popisivanje u Popisu stanovništva 2021. počelo je 27. rujna 2021. i trajalo je do 14. studenoga 2021. Zbog pandemije bolesti covida-19, provodilo se u dvije faze - samopopisivanje te popisivanje na terenu.
U fazi terenskog popisivanja svaki popisivač bio je zadužen za određene popisne krugove. Dolaskom na adresu popisivač je popisivao sve osobe, kućanstvo i stan. Jedna osoba mogla je dati vlastite identifikacijske podatke, podatke o stanu i kućanstvu te podatke za sve članove kućanstva, a ako su u trenutku popisivanja prisutni i ostali članovi kućanstva, svaka osoba mogla je popisivaču sama dati vlastite podatke.
Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom. Istraživanje je po prvi put provedeno "bez papira", odnosno potpuno digitalno, što se ispostavilo najboljom mogućom odlukom.
Člankom 2. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine („Narodne novine“ broj 25/20 i 34/21.) osigurava se provedba dvije Uredbe Europske Unije: Uredbe (EZ) broj 763/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. godine o popisu stanovništva i stanova i Uredbe Komisije (EU) 2017/712 od 20. travnja 2017. godine o utvrđivanju referentne godine.
U fazi terenskog popisivanja (faza CAPI) popisivači su obilazili sve adrese, uključujući adrese onih kućanstava koja su se samostalno popisala kako bi od njih preuzeli jedinstvenu šifru koju su dobili nakon uspješno provedenog samopopisivanja (faza CAWI).
Jedinstvene šifre bilo je moguće osobno uručiti popisivaču kada je dolazio na adresu popisivanja ili su je građani ispisali te ostavili na vidljivu mjestu kako bi je popisivač preuzeo.
Od 1. do 7. ožujka 2021. kućanstva su se mogla samostalno popisati (samopopisivanjem), a od 8. do 15. ožujka 2021. popisivanje je provodio popisivač (anketar) dolaskom na adresu kućanstva. Za provedbu Probnog popisa odabrano je 50 popisnih krugova u četiri županije i Gradu Zagrebu.
Sudjelovanje odabranih kućanstava u Probnom popisu omogućilo je unapređenje kvalitete prikupljanja podataka, što je pomoglo Državnom zavodu za statistiku da dobije kvalitetne informacije radi unapređenja kvalitete podataka i ispitivanja novih mogućnosti za učinkovitije prikupljanje podataka Popisa 2021.
Prema Zakonu o službenoj statistici („Narodne novine“ br. 25/20.), svi podaci prikupljeni ovim probnim istraživanjem tajni su i upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe.
Odlukom o produženju provedbe Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, produžena je Provedba popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj do 29. listopada 2021. godine, a kasnije i do 14. studenog 2021. godine. Odluku donosi glavna Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, na temelju članka 8. stavaka 2. i 3. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine.
Koji je cilj Popisa stanovništva?
Podaci će se upotrebljavati isključivo za statističke svrhe, sukladno Zakonu o službenoj statistici („Narodne novine“ broj 25/20).
Uloge u popisivanju stanovništva
Devet tisuća i petsto sudionika angažirano je za popisivanje stanovništva. To su u prvom redu;
Jedinstvene šifre bilo je moguće osobno uručiti popisivaču kada je dolazio na adresu popisivanja ili su je građani ispisali te ostavili na vidljivu mjestu kako bi je popisivač preuzeo.
Prvi rezultati Popisa stanovništva 2021.
Stanovnici: 3.888.52 Kućanstva: 1.438.423 Stambene jedinice: 2.350.444
Broj stanovnika tako se od 2011. godine smanjio za 396.360 osoba, odnosno za 9,25 posto. Broj kućanstva je 1,438.423, odnosno manji za 5,31 posto u odnosu na 2011. godinu. Broj stambenih jedinica u posljednjih je 10 godina povećan za 4,61 posto te sada iznosi 2,350.444.
Rezultati Popisa stanovništva 2021., osim za analizu stanja utvrđenog tim Popisom, upotrebljavaju se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave.
Državni zavod za statistiku
|
|
2011. |
2021. |
Razlika: 2011-2021. |
Promjena (%) |
|
Stanovništvo |
4.284.889 |
3.888.529 |
-396.360 |
-9,25 |
|
Kućanstva |
1.519.038 |
1.438.423 |
-80.615 |
-5,31 |
|
Stambene jedinice |
2.246.910 |
2.350.444 |
-103.534 |
-4,61 |
Zabrinjavajuće brojke
Neke županije bilježe zabrinjavajući postotak smanjenja broja stanovnika. Naime, Vukovarska-srijemska županija je tako u 10 godina ostala bez gotovo 20% ljudi. Velika je to brojka, ako se promotri da ni u jednoj županiji ne bilježimo toliki postotak. Prvi rezultati popisa stanovništva 2021., koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak, pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto. Najveći pad broja stanovnika kao što sam već i spomenula bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je smanjen za 19,54 posto, odnosno za 35.083 stanovnika.
Sveta Nedelja kao iznimka
Sveta Nedelja je jedna među rijetkim gradovima koja bilježi porast broja stanovništva, prema Popisu stanovništva. Prema tim rezultatima ukupan broj stanovnika Svete Nedelje je 18.307 što je za 248 stanovnika tj. 1,37% više nego ih je bilo po popisu iz 2011. godine.
Ukupan broj kućanstava je 5.825, od čega je 5.822 privatnih, a popisana je 7.191 stambena jedinica kod kojih je 6.907 stanova za stalno stanovanje.
Sveta Nedelja ima zavidan trend demografskog rasta i duže od 10 godina, a zadnjih nekoliko godina taj se trend još više povećao te prema podacima MUP-a, brojke se kreću oko 20.000, a po prvim rezultatima popisa je nešto manje. No, i dalje se bilježi pozitivan trend.
„Nove investicije će sigurno pridonijeti tome da će se povećati broj stanovnika u budućnosti“, rekao je Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje.
Istaknuo je da su napredna infrastrukturna razvijenost, dobra prometna povezanost, sadržaji prilagođeni modernom stilu života i brojne pozitivne politike za razvoj poduzetništva samo neke od prednosti Grada Svete Nedelje zbog kojih se mnogi doseljavaju. Grad bilježi demografski rast. Dokaz je to, da se treba drugačije pobrinuti oko političke slike i da prvenstveno treba srediti gospodarstvo, kao što je to u ovoj demografskoj poboljšanoj slici Svete Nedelje.
Povijest popisivanja stanovništva
Na području današnje Republike Hrvatske prvi popisi stanovništva su provedeni 1746. i 1754., i to su bili ''terezijanski'' popisi, za vladavine Marije Terezije. Ti Popisi nisu uključivali plemiće i svećenstvo te se stanovništvo popisivalo prema pripadnosti posjeda pojedinom vlastelinu ili gradu. Sljedeći Popis, ''jozefinski'', iz 1785., proveden je za vladavine Josipa II. te također nije uključivao svećenstvo, a Popis iz 1805. još nije uključivao ni plemstvo i vojsku. Zanimljivost je da se Popis 1850./1851. provodio čak dvije godine zbog tadašnjih prilika.
Prvi Popis koji sadržava sveobuhvatne podatke za cijelo područje današnje Republike Hrvatske je proveden 1857. u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, nakon čega su slijedili redoviti Popisi 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921. i 1931. Za 1941. obavljene su pripreme, no zbog rata Popis nije proveden. Kako bi se utvrdilo brojno stanje i teritorijalni raspored stanovništva u Republici Hrvatskoj, u 1948. proveden je ''kratki Popis''. Potreba za detaljnijim informacijama rezultirala je provedbom kompletnog Popisa iz 1953. Od 1961. Popis se u Republici Hrvatskoj provodi u redovitim desetogodišnjim razmacima.
Posljednji popis u Republici Hrvatskoj proveden 2011., a mnogobrojne promjene u proteklih deset godina Popis 2021. čine prijeko potrebnim. Situacija nastala zbog pojave bolesti COVID-19 je postavila mnoge izazove u gotovo svim društveno-ekonomskim područjima, pa tako i u provedbi Popisa 2021. Državni zavod za statistiku poduzeo je u provedbi Popisa 2021. Mjere za uspješno provođenje preporuka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Svi sudionici Popisa 2021. dobit će odgovarajuće upute za postupanje te će se za popisivanje pribaviti dezinfekcijska sredstva i zaštitne maske.
Osobe zainteresirane za posao popisivača mogli su se prijaviti s pomoću e-Prijave na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku. Glavni kriteriji za popisivače su punoljetnost, završena najmanje srednja škola te informatička pismenost. Prijavljene osobe su trebale ispuniti test koji sadržava pitanja o osobnim podacima, iskustvu u poslovima anketiranja, pitanja o informatičkoj pismenosti te demografska pitanja. Na temelju postignutih bodova izradila se rang-ljestvica popisivača.
U provedbi Popisa 2021. bilo je angažirano oko 8 000 popisivača, 1 100 kontrolora, 170 instruktora i 45 koordinatora. Osim njih bili su angažirani i članovi županijskih popisnih povjerenstava, članovi ispostava i članovi popisnih centara. Sveukupno je u provedbi Popisa 2021. na terenu, izravno ili neizravno, bilo angažirano oko 9 500 osoba.
Za pristup popisnom Upitniku u sustavu e-Građani upotrebljavao se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) i vjerodajnice svih razina sigurnosti.
Unaprjeđenjem načina prikupljanja podataka (prikupljanje iz sustava e-Građani te prikupljanje na terenu s pomoću prijenosnih računala) planira poboljšati i modernizirati proces prikupljanja podataka, unaprijediti točnost i kvaliteta prikupljenih podataka, poboljšati učinkovitost upravljanja terenskim radom te unaprijediti obradu podataka.
U Popisu 2021. ne popisuju se građani u iseljeništvu. Svrha popisa nije popisivanje svih državljana neke zemlje (države) u svijetu, nego popisivanje stanovništva koje živi u zemlji (državi) prema strogo određenim međunarodnim definicijama. Naši iseljenici bit će popisani u onim zemljama u kojima žive, a popisivanje u tim zemljama provest će se u skladu s Preporukama UN-a / Eurostata o popisu stanovništva. To je metodološki okvir koji zemlje moraju obvezno primijeniti u popisivanju kako se ne bi udvostručivalo stanovništvo i kako jedna osoba ne bi bila uključena u ukupno stanovništvo više zemalja.
Državni zavod za statistiku, u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici, u obradi podataka kontrolira pouzdanost, točnost i obuhvatnost podataka. Zavod upotrebljava podatke o osobama iz administrativnih izvora te ih uparuje s podacima prikupljenima s Popisom 2021.
Zaključak
Republika Hrvatska ima ustanovljenih 3.888.529 milijuna stanovnika. Riječ je o dramatičnom padu od čak 10 % u posljednjih deset godina. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 4.284.889 stanovnika, a vratimo li se 20 godina unatrag, u Hrvatskoj je 2001. godine živjelo 4.437.460 stanovnika. Velik je to pad stanovništva. Trebamo li gledati to tako tragično ili je ipak moglo biti i gore? Svaki dan u medijima smo svjesni kako mladi, ali i stari odlaze iz naše domovine u potrazi za boljim životom. Irska, Engleska, Amerika, Njemačka, Austrija…..
Mišljenja sam da moramo raditi više i bolje i razmišljati ne samo o povratku onih koji su otišli, nego i kako povećati brojnost obitelji koje ovdje ostaju. Slučajnost ili ne, ali se najveći broj egzodusa vidi u onih pet županija koje su u ratu najviše stradale. Iz svega je za zaključiti da Hrvatska ima negativno demografsko razdoblje i da ovaj Popis stanovništva nam je svima dokaz da stvari baš i ne idu u najboljem smjeru. Zemlja ostaje bez svog najvažnijeg resursa - ljudi.
Hrvatska je sve starija zemlja koja se ubrzano smanjuje, što jako podiže rizike svih ključnih društvenih sustava. Bez razumijevanja problema i shvaćanja prioriteta, o 2021. godini moglo bi se govoriti kao o razdoblju kada smo najviše shvatili da polako, ali sigurno padamo, barem u ovome. Demografija, težak život, iseljeništvo, veće plaće u drugim državama, egzotičnost drugih zemalja ili nešto drugo kao potencijalni razlog odlaska, ali činjenica je da smo ostali bez stanovništva većine jednog grada poput recimo, Koprivnice, pogotovo ako pratimo trendove koji su postojali još od ratnog razdoblja.
Ivana Glogoški, dipl. iur.
