To je lošiji rezultat od prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 33 boda, a koji se statistički značajno ne razlikuje od prosječnoga rezultata Mađarske, Čilea, Islanda i Slovenije, kazao je na konferenciji za novinare ravnatelj Centra Vinko Filipović i dodao da su najbolji rezultat u ispitu kreativnoga mišljenja ostvarili učenici iz Singapura s 41 bodom, a najlošiji učenici iz Albanije s 13 bodova. Hrvatska je na 26. mjestu bila po čitalačkoj pismenosti, na 31. mjestu pravopisne pismenosti i 36. mjestu po matematičkoj pismenosti. Gledamo li, dakle, u tom kontekstu Hrvatska se nalazi negdje dosta blizu prosjeku OECD-a. Zemlje koje se nalaze unutar prosjeka OECD-a kreću se od 33 boda Litva, Španjolska i Češka, do Čilea, Mađarske, Malte i Italije, koji imaju 31 bod. Ispod nas su, odnosno u istoj skupini s nama su Island i Slovenija, nešto lošija Slovačka i Meksiko, kazao je Filipović. Rezultate je u utorak objavila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i oni predstavljaju drugi dio rezultata istraživanja PISA 2022 vezanih uz kreativno mišljenje učenika. To je osmi je ciklus PISA istraživanja čije je glavno ispitivanje provedeno 2022. godine, u čijem su istraživanju o kreativnomu mišljenju učenika ukupno sudjelovale 64 zemlje i ekonomije.
U Republici Hrvatskoj istraživanje PISA 2022 provedeno je u proljeće 2022. godine u 178 srednjih i 2 osnovne škole, a ukupno je sudjelovalo 6135 učenika iz sviju obrazovnih programa koje pohađaju petnaestogodišnji učenici. Relativni rezultati učenika iz Hrvatske u ispitu kreativnoga mišljenja u skladu su s rezultatima koji bi se mogli očekivati od učenika na temelju njihova postignuća u matematičkoj pismenosti, no slabiji su od rezultata koji bi se mogli očekivati na temelju njihova rezultata u čitalačkoj pismenosti, rečeno je. U Hrvatskoj je 74 posto učenika dostiglo barem osnovnu razinu postignuća u kreativnom mišljenju, odnosno razinu 3, što je manje od prosjeka zemalja OECD-a koje su dostigle 78 posto. Najviše razine, 5 ili 6, dostiglo je 18 posto učenika iz Hrvatske, dok prosjek zemalja OECD-a iznosi 27 posto. U Hrvatskoj je oko 20 posto najboljih učenika u kreativnomu mišljenju ujedno postiglo i najbolji rezultat i u matematičkoj pismenosti, što je i prosjek OECD-a, dok je 15 posto njih postiglo najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti (što je manje nego u zemljama OECD-u čiji je prosjek 17 posto). To upućuje na zaključak da je moguće biti uspješan u kreativnomu mišljenju usprkos slabijemu uspjehu u drugim područjima, kazao je Filipović.
Socioekonomski status snažan je prediktor postignuća u kreativnomu mišljenju u svim zemljama sudionicama u istraživanju PISA 2022. Učenici boljega socioekonomskog statusa u Hrvatskoj postigli su za 6,5 bodova bolji rezultat od učenika lošijega socioekonomskog statusa, što je manja razlika od prosječne razlike na razini zemalja OECD-a, gdje su učenici boljega socioekonomskog statusa postigli 9,5 bodova bolji rezultat. Među 25 posto najboljih učenika u kreativnomu mišljenju u Hrvatskoj nalazi se oko 16 posto učenika lošijega socioekonomskog statusa, što pokazuje akademsku otpornost jer usprkos tome uspijevaju postići obrazovnu izvrsnost. Takvih učenika na razini prosjeka zemalja OECD-a ima 13 posto. U Hrvatskoj su djevojčice u prosjeku postigle za tri boda bolji rezultat u kreativnomu mišljenju od dječaka. Ni u jednoj zemlji sudionici u PISA istraživanju dječaci nisu postigli bolji rezultat od djevojčica u ispitu kreativnoga mišljenja.
Kreativno mišljenje definirano je u PISA istraživanju kao sposobnost produktivnoga stvaranja, vrednovanja i poboljšanja ideja koja može dovesti do originalnih i učinkovitih rješenja, stvaranja novoga znanja i upečatljivih ekspresija mašte. Ispit kreativnoga mišljenja temeljen je na kompetencijskomu modelu prema kojemu su se ispitivala tri kognitivna procesa (stvaranje različitih ideja, stvaranje kreativnih ideja te vrednovanje i poboljšanje ideja) unutar četiriju područja (pismenoga izražavanja, vizualnoga izražavanja, rješavanja društvenih problema, rješavanja znanstvenih problema).
