Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama - osvrt na uređenje prometovanja el. romobila

Iako je postojeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., dalje u tekstu; Zakon) donesen prije malo više od godinu dana te usprkos činjenici da su na gradskim prometnicama već tada bile tisuće romobila i drugih prometala na električni pogon, tadašnjim izmjenama i dopunama Zakona nije na odgovarajući način reguliran status el. romobila, od kojih pojedini mogu razvijati brzine veće i od 40 kilometara na sat te su postali vrlo značajan sudionik u prometu svih većih gradova u RH.

Ekonomična cijena prijevoza el. romobilom upućuje na mogućnost razvoja novog moda prijevoza na području urbanih sredina i suburbanih područja. Prednosti njihovog korištenja su reduciranje broja motornih vozila na prometnicama, smanjenje zagađenja okoliša te brža i učinkovitija logistika na inače složenoj matrici javnog i individualnog prijevoza. Nedostaci uporabe el. romobila očituju se u nepostojanju tehničko-tehnološke podrške i regulacije takve vrste prijevoza na prometnicama. Isto tako, razina razvijenosti prometne infrastrukture za sigurno kretanje novih prometala smatra se ključnim nedostatkom. Vožnja el. romobilom ograničena je uslijed loših vremenskih uvjeta, kao i nepovoljne konfiguracije terena.

U međuvremenu, od zadnjih izmjena i dopuna Zakona pa do danas, na ulicama su se počele pojavljivati nove generacije el. romobila koji razvijaju brzinu i preko 80 kilometara na sat i to prometujući državnim cestama. Prema sadašnjim odredbama Zakona takva prometala morala bi se kretati samo prostorima namijenjenim pješacima. Naime, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) su prije više od godinu dana u svojim očitovanjima pojašnjavali da se el. romobili moraju kretati površinama kojima se kreću i pješaci, njihovi vozači imaju dužnosti i obveze pješaka te se njihov status neće posebno regulirati u tadašnjim izmjenama i dopunama Zakona.

Nakon skoro dvije godine od kada su el. romobili “popularizirani” i svakodnevno viđeni na hrvatskim cestama, konačno bi trebali biti regulirani kroz zakonske odredbe novih izmjena i dopuna Zakona. Svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon (el. romobili i dr.), koja se ne mogu podvesti pod druge kategorije vozila bez dodatnog normiranja, niti su vozači takvih vozila prekršajno odgovorni kada upravljaju istima u prometu na cestama. Zato je važno zakonom urediti sudjelovanje takvih vozila u prometu.

Nepostojanje zakonskog okvira o prometnim pravilima, ponašanju na cesti te uvjetima i načinu prijevoza e-romobilom na gradskom području zbunjuje korisnike koji već koriste ili one koji potencijalno imaju nakanu koristiti ga kao prijevozno sredstvo. Neizbježna kolizija s drugim vidovima prijevoza odvraća potencijalne korisnike e-romobila od svakodnevne uporabe. Kao i za svaki drugi način osobnog prijevoza, poput vožnje automobilom, motociklom, biciklom ili pješačenja, potrebno ga je eksplicitno i nedvosmisleno urediti u domeni legislative.

Zakonom je propisano je da je „motorno vozilo“ svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama. Osim ove, općenite odredbe, Zakonom nisu posebno definirane kategorije za vozila, kao što su električni romobili, električni monocikli, segway-i i sl.

Članak 46. Zakona propisuje da se vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnikom, kretati sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.

Nadalje, člankom 124. Zakona propisano je da je na kolniku zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama, kao i sanjkanje, skijanje i sl., te je za ovaj prekršaj predviđena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.

Kako je konstatirano u MUP-u i razvidno iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje u tekstu; Prijedlog Zakona) u dosadašnjoj praksi, a tumačeći članak 124. Zakona, osoba koja koristi električni romobil, električni monocikl ili segway smatra se pješakom te se ne smije kretati kolnikom, odnosno za kretanje treba koristiti nogostup. Međutim, pojavom električnih romobila i sličnih vozila, odnosno novih vrsta vozila čije se tehničke karakteristike zbog tehnološkog razvoja često mijenjaju, ili novih vrsta vozila za koja se ne može sa sigurnošću utvrditi o kakvim se vozilima radi (motorna vozila ili ne), može se konstatirati da postojeća zakonska regulativa nije u potpunosti na zadovoljavajući način regulirala ovu problematiku.

Upravo iz svega navedenog trenutno važeći Zakon potrebno je dopuniti novim odredbama kojima će se definirati zasebna kategorija vozila kao što su električni romobil, električni monocikl ili segway i kojima će se detaljno propisati pravila upravljanja navedenim kategorijama vozila. Normiranjem prometovanja električnih romobila i sličnih proizvoda u prometu u Republici Hrvatskoj, uredit će se uvjeti koje moraju ispunjavati vozači takvih vozila kada upravljaju vozilima kao i prometne površine kojima se smiju kretati.

Reguliranje prometovanja el. romobila i sličnih prometovala u zemljama EU

Sasvim je sigurno je da se rješenje pravne situacije i uređenja prometovanja el. romobila može i mora urediti. Potrebno je definirati el. romobil kao sredstvo prijevoza, kao i prava i obveze glede njegova sudjelovanja u prometu

Razmatrana problematika je u drugim državama članicama EU riješena na različite načine, a potrebno je istaknuti kako je određeni broj država članica reguliranje prometovanja električnih romobila i sličnih sredstava, odnosno naprava, riješio kroz propise koji nisu u nadležnosti policije te je prepustio reguliranje navedene problematike gradovima, koji su ovlašteni za uređivanje prometa na svom području.

Isto tako, problem je i u mogućim štetama koje takva vozila uzrokuju. Tko plaća štetu oštećenima u situaciji kad ne postoji obvezno osiguranje od odgovornosti za štete uzrokovane uporabom e-romobila? EU direktiva br. 2009/103/EZ predstavlja propis koji sveobuhvatno i sustavno uređuje obvezno osiguranje od odgovornosti za štete uzrokovane uporabom motornih vozila trećim osobama. S pojavom e-bicikla, e-romobila i sličnih prometala postavilo se i pitanje koja sve vozila moraju biti pokrivena osiguranjem od odgovornosti. Rezultat polemike po tom pitanju je Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive br. 2009/103/EZ od 16. 9. 2009. Međutim, stajalište Europske komisije bilo je da se ta vozila ne bi trebala uvrstiti u područje primjene navedene Direktive. Ipak, prijedlog ostavlja mogućnost državama-članicama da i za takva vozila uvedu obvezno osiguranje od odgovornosti.

U Njemačkoj električni romobili su ozakonjeni u lipnju 2019. godine na način da je dozvoljena maksimalna brzina kretanja ograničena na 20 km/h, za upravljanje nije potrebna vozačka dozvola, minimalna dob za vozača iznosi 14 godina, dozvoljeno je kretanje po biciklističkim stazama, a u slučaju nepostojanja staze dozvoljeno je kretanje po kolniku ako je postavljen prometni znak „Dozvoljeno za romobile“, zabranjeno je kretanje na autocestama i pločnicima koji nisu obilježeni posebnim prometnim znakom „Dozvoljeno za romobile“, dozvoljen prijevoz u vozilima javnog prijevoza putnika te obavezno osiguranje od nastale štete po trećoj osobi i pripadajuća naljepnica, a visina osiguranja iznosi od 15 – 30 € godišnje.

U Francuskoj u listopadu 2019. godine zakonski je uređena upotreba električnih romobila i sličnih naprava, te su svrstani u kategoriju „osobne motorizirane pokretne naprave“. Istaknuta je zabrana prometovanja po pješačkim stazama, autocestama i nerazvrstanim cestama, od srpnja 2020. godine uvedeno je ograničenje brzine na najviše 25 km/h, predviđeno je da se kreću i po biciklističkim stazama/trakama i na cestama u gradovima na kojima je brzina ograničena na 50 kilometara na sat, nije dozvoljeno prometovati u smjeru suprotnom od odvijanja ostalog prometa, nije dozvoljena upotreba slušalica, na svakom romobilu smije biti samo jedna osoba, u slučajevima bržih cesta na kojima se iznimno dozvoljava kretanje e-romobilima vozači će morati imati i kacige i reflektirajuću odjeću. Predviđene su novčane kazne u rasponu od 135 do 1.500 €. Kazna do 135 € za vožnju pješačkim površinama, a 35 € za parkiranje električnih romobila na pješačkim površinama. Najviša kazna bit će primjenjivana na vozače koji će voziti prebrzo.

U Italiji dozvoljeno je kretanje na biciklističkim stazama, kolniku i pločniku, dopuštena brzina je 30 km/h na kolniku, 20 km/h po biciklističkim stazama i 6 km/h po nogostupu, dozvoljeno je unošenje u vozila javnog prijevoza putnika, za upravljanje nije potrebna vozačka dozvola.

U Norveškoj i Švedskoj električni romobili svrstani su u kategoriju bicikla, uz ograničenja brzine od 20 km/h. Švedska je zabranila upotrebu bilo kakvih motoriziranih romobila koji postižu brzinu veću od 20 km/h po biciklističkim stazama.

U Španjolskoj je dozvoljena brzina 6 - 25 km/h ovisno o površini - pločnik, biciklistička staza, kolnik, obavezno je osiguranje od nastale štete trećoj osobi, nije dozvoljeno prometovanje na međugradskim cestama. Gradovi samostalno donose lokalnu regulativu.

U Belgiji su električni romobili svrstani u kategoriju biciklista uz određena ograničenja, a njima smiju upravljati osobe starije od 18 godina, uz ograničenje brzine na 25 km/h.

U Velikoj Britaniji i Irskoj su električni romobili svrstani u kategoriju motornog vozila, zabranjena je vožnja po pješačkim površinama i javnim prometnicama, a dopuštena im je vožnja samo po privatnom zemljištu. Vozači koji su uhvaćeni u zabranjenoj vožnji električnim romobilom kažnjavaju se novčanom kaznom (300 £) i kaznenim bodovima.

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama - noviteti

Osim reguliranja prometovanja el. romobila novim Prijedlogom Zakona uvode se i brojni noviteti o kojima će više riječi biti u nastavku. Uvodi se novi pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“ koja predstavlja kulturno-povijesnu cjelinu te područje koje okružuje kulturno dobro, a koje kulturno dobro je upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra prema posebnom propisu koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, te u kojoj se skupno ograničava ulaz u zonu te uređuju načini i uvjeti ulaza, prometovanja i izlaza vozila.

Zbog nove kategorije vozila (osobna prijevozna sredstva) uređuje se članak koji propisuje brzinu kretanja vozila te se uvodi dužnost vozača koji upravljaju površinama koje nisu ceste da brzinu kretanja prilagode okolnostima i uvjetima površine kojom se kreću. Također se povećava novčana kazna za prekršaj neprilagođene brzine kretanja, koja je najčešći uzročnik događanja prometnih nesreća, a s obzirom na to da je Zakonom predviđeno da se kazna u roku od 3 dana može platiti u polovici iznosa, tako je za prekršaj neprilagođene brzine, koji se najčešće izriče prilikom događanja prometne nesreće moguće platiti iznos od 250.00 kn. Smatra se da visina izrečene kazne ne ispunjava svoju svrhu, odnosno počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja činjenja prekršaja.

Zbog uvođenja nove kategorije vozila (osobna prijevozna sredstva) ista se dodaju u članak koji propisuje pravila prednosti prolaska vozila te se uređuje njihovo kretanje kroz raskrižja. Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona bi se omogućilo sankcioniranje nesavjesnih vozača koji koriste trenutnu pravnu prazninu te na predviđenim mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila parkiraju vozila koja ne koriste usluge punjenja, čime koriste usluge besplatnog parkirnog mjesta i onemogućavaju pristup i punjenje električnih vozila.

Sadašnjim odredbama Zakona nije regulirano sudjelovanje jahača koji jašući na jahaćim životinjama (konjima i sl.) sudjeluju u prometu na cestama. Zbog očuvanja tradicije i kulturne baštine pokladnih i drugih jahanja, koja se prakticiraju u pojedinim dijelovima RH, te jahanja u turističke svrhe pojavila se potreba reguliranja sudjelovanja jahača koji pojedinačno ili u skupini jašući sudjeluju u prometu na cesti.

Nadalje, koridor za prolazak vozila hitnih službi je traka namijenjena prioritetnim vozilima, a služi za prolaz vozila hitnih službi prilikom nastanka incidentne situacije kako bi se ubrzao proces pomoći stradalim sudionicima u prometu. Iako je u Zakonu definiran način prolaza prioritetnih vozila na prometnicama s dvije prometne trake, trenutno ne postoji odredba u Zakonu koja definira način prolaza na prometnicama s više od dvije prometne trake za isti smjer kretanja.

Uvodi se i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača - vozilo koje koristi hardver i softver za kontinuiranu potpunu dinamičku kontrolu vozila (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača). Također se propisuje sankcija za vozače koji koriste vozila sa ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) na način da vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje, odnosno da vozilo upravlja samostalno te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Omogućavanjem vozačima B kategorije upravljanje motornim triciklima olakšava se prometovanje i upravljanje motornim triciklima na teritoriju Republike Hrvatske. Ovo pravo je iskoristila većina država članica EU, a budući da je Republika Hrvatska prije svega turistički orijentirana zemlja potrebno je pratiti pozitivne pravne trendove u korist vozača.

Potrebno je istaknuti i kako se novim prijedlogom Zakona uvelike vodilo računa i o administrativnom i financijskom smanjenju opterećenja vozača, liječnika te policijskih uprava i postaja kao i pojednostavljenju u određenim koracima u procedurama i uštedi vremena svih stranaka u tim postupcima. Izmjenama i dopunama Zakona želi se izjednačiti vozače koji posjeduju vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj i one vozače koji posjeduju vozačku dozvolu koja nije izdana u Republici Hrvatskoj. Predložena je i obveza da vozač kojem je izdano upozorenje od strane liječnika o nesposobnosti za sigurno upravljanje vozilom zbog trenutnog zdravstvenog stanja ne smije za to vrijeme upravljati vozilom u prometu na cesti.

Sumarno, ono što se novim Zakonom želi postići možemo je sljedeće:
− omogućavanje sankcioniranja vozača koji koriste trenutnu pravnu prazninu te na predviđenim mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila parkiraju vozila koja ne koriste usluge punjenja, čime koriste usluge besplatnog parkirnog mjesta,
− povećavati iznos kazne za prekršaj neprilagođene brzine (koji se najčešće izriče prilikom događanja prometne nesreće) s 500,00 na 1.000,00 kuna, jer se smatra da će visina kazne vozače odvratiti od činjenja prekršaja,
− dodatnim odredbama vezanim uz koridor za prolaz vozila hitnih službi prilikom nastanka incidentne situacije može se ubrzati dolazak hitnih službi na mjesto događaja te u konačnici povećati šanse za preživljavanje ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama,
− omogućiti vozačima B kategorije upravljanje motornim triciklima na području Republike Hrvatske,
− smanjiti administrativno i financijsko opterećenje vozača, liječnika te policijskih uprava i postaja koje se odnose na liječničke preglede zbog privremenog zdravstvenog stanja vozača,
− olakšati pravnim ili fizičkim osobama obrtnicima obavljanje poslova kojima se bave (proizvodnja, nadogradnja, servisiranje, prijevoz ili prodaja vozila na malo) u vidu korištenja prenosivih pločica i za svrhe prijevoza do mjesta obavljanja tehničkog pregleda i registracije vozila,
− olakšavanje prometovanja za vozila koja su do sada bila označena crvenim i zelenim registarskim pločicama,
− ujednačavanje sankcija prema svim vozačima jednako, bez obzira na državu izdavanja vozačke dozvole.

Osvrt na uređenje prometovanja el. romobila

Korištenje el. romobila u gradu donosi mnoge prednosti održivosti prometnog sustava, poput redukcije zagađenja okoliša i zraka, smanjenja broja osobnih automobila i skraćenja vremena putovanja u vršnim satima. Također, gabariti i vozne karakteristike e-romobila prate urbane standarde koji zagovaraju što manja vozila kako bi se stvorilo više prostora za ugodniji život u gradu. Dodatnim ulaganjem u razvoj koncepta prijevoza el. romobilom može se utjecati na povećanje udjela održivih oblika putovanja u modalnoj raspodjeli u prometno-tehnološkom smislu, ali i kao kulturološkom dosegu. Razvoj infrastrukture za korištenje alternativnih oblika prijevoza, poput bicikla, romobila ili pješačenja, znatno podiže kvalitetu života u gradu.

Zakonskim reguliranjem uvjeta sudjelovanja u prometu osobnih prijevoznih sredstava, kao što su električni romobili, električni monocikli, segway i sl., omogućiti će se i urediti njihovo sudjelovanje u prometu na cestama. Urediti će se pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjeti koje moraju ispunjavati vozači navedenih vozila kada sudjeluju u prometu.

Važećom zakonskom regulativom nije propisana posebna kategorija za vozila kao što su električni romobil, električni monocikl, segway i sl. Povećana prisutnost navedenih prijevoznih sredstava u cestovnom prometu nameće potrebu zakonskog reguliranja uvjeta sudjelovanja u prometu na cestama. Veći broj e-romobila, više brzine koje dostižu, korištenje zajedničkih površina s pješacima i biciklistima ima za posljedicu i porast broja prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozači e-romobila. Problem je i u mogućim štetama koje takva vozila uzrokuju.

Zbog definiranja novih kategorija vozila električni romobili, električni monocikli, segway i sl. prilagođavaju se i odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu, a također se odredbe usklađuju s odredbama sličnih do sada predviđenih kategorija vozila (bicikli).

Najvažniji prijedlozi izmjena i dopuna Zakona koji se odnose na uređenje prometovanja el. romobila ogledaju se u sljedećim točkama članka 1. i to na način da se:

− Točka 33. Zakona mijenja i glasi:„motorno vozilo“ je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama,“.
− U točki 102. na kraju rečenice umjesto točke stavlja se zarez te se dodaju točke 103., 104., koje glase:
− „pomoćna pješačka sredstva“ su naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom (romobili bez motornog ili električnog pogona, dječji bicikl, koturaljke, role, sanjke, skije, klizaljke i sl.),
− „osobno prijevozno sredstvo“ je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.).”

Vozilo bez sjedećeg mjesta definira se u prijedlogu Zakona kao "osobno prijevozno sredstvo", a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h. Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom.

El. romobili koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat, kao i oni sa sjedećim mjestom, prođe li ovaj prijedlog Zakona morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Smatra se kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.

Potrebno je istaknuti i da prema prijedlogu Zakona, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ukoliko toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka, odnosno maksimalno 5 kilometara na sat te se također propisuje da će korisnik el. romobila noću morati koristiti reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu.

Na kraju, valja skrenuti pažnju i kako prijedlogom Zakona, unatoč činjenici što svakodnevno svjedočimo da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama Zakona nisu odgovarajuće obuhvaćeni i električni bicikli kojih je na cestama sve više. Pa tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati kao niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i dozvoljena brzina.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.