U središtu

Stručni nadzor nad radom psihoterapeuta

29.01.2021 Člankom 36. Zakona o djelatnosti psihoterapije iz 2018. godine predviđeno je donošenje provedbenog propisa koji će pobliže propisati način, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta. Pravilnik je stupio na snagu 23. siječnja 2021.

Pravilnik o provođenju stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta („Narodne novine, br. 4/21.) usmjeren je na nadzor nad privatnim psihoterapeutskim praksama. Stručni nadzor provodi Hrvatska komora psihoterapeuta po službenoj dužnosti na prijedlog fizičke ili pravne osobe, kada za to postoje opravdani razlozi. U svrhu nadzora Komora imenuje tročlano povjerenstvo čiji članovi moraju biti psihoterapeuti ili savjetodavni terapeuti s pet godina iskustva i članovi Komore s odobrenjem za samostalni rad. Ne smiju imati izrečenu disciplinsku mjeru Suda Komore i pravomoćnu osudu za neko kazneno djelo, izrečenu prekršajnopravnu sankciju za nasilje u obitelji, otvoren postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta. Ovlasti povjerenstva uključuju predlaganje godišnjeg plana nadzora, liste psihoterapeuta koji provode nadzor (Lista stručnjaka), imenovanje provoditelja nadzora s liste stručnjaka, izricanje mjera na temelju nalaza i mišljenja provoditelja, vođenje evidencije i dokumentacije, izradu godišnjeg izvješća o stručnom nadzoru. Povjerenstvo ima obvezu donijeti Poslovnik o radu.

Pretpostavke stručnosti članova nadzornog Povjerenstva uzrokovale su prijepore u javnoj raspravi provedenoj za Pravilnik u travnju i svibnju 2020. Tada je istaknuto da u RH postoji 15 psihoterapijskih pravaca koji sadrže vlastite definicije stručnosti i dobre prakse te se postavlja pitanje koju razinu stručnosti bi trebali imati članovi nadzornog tijela da budu u mogućnosti nepristrano procijeniti stručnost kolega i kompetentno provesti nadzor nad radom psihoterapeuta svih zastupljenih pravaca. Predloženo je da u konkretan nadzor idu osobe koje pripadaju istom psihoterapijskom pravcu kao i osoba nad kojom se vrši nadzor. Zakonodavac prijedlog nije prihvatio s premisom da svi članovi Hrvatske komore psihoterapeuta imaju ista prava i dužnosti te da zadovoljavaju temeljne psihoterapijske kompetencije, bez obzira na školu ili pravac.

Stručni nadzor može biti redoviti, izvanredni i kontrolni. Redoviti stručni nadzor provodi se nad radom psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta prema godišnjem planu, u pravilu jednom unutar pet godina. Izvanredni nadzor provodi se izvan utvrđenog godišnjeg plana na temelju pisane i potpisane pritužbe na rad člana Komore, na zahtjev ministra te drugih državnih tijela. Može se provesti i na temelju drugog saznanja koje ukazuje na potrebu takvog nadzora. Izvanredni nadzor provodi povjerenstvo čije članove imenuje Povjerenstvo za svaki pojedini slučaj s Liste provoditelja stručnog nadzora. Postupak se pokreće pisanom odlukom. Sadržaj nadzora je ocjena stručnosti i etičnosti provođenja djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih usluga na temelju uvida u dokumentaciju o stručnim kvalifikacijama praktičara, provjere stručnog rada, uvida u vođenje i čuvanje propisane evidencije i dokumentacije.

Svrha stručnog nadzora je potvrda da psihoterapeut ili savjetodavni terapeut obavlja djelatnost psihoterapija u skladu s priznatim metodama i dostignućima psihoterapije te da otkloni utvrđene nepravilnosti u radu i poboljša kvalitetu stručnog rada. U stručnom nadzoru ocjenjuje se postupanje sukladno propisima, osobito Zakonom o djelatnosti psihoterapije, poštovanje Kodeksa, utvrđenih cijena usluge, čuvanje profesionalne tajne, vođenje dokumentacije, poštivanje standarda rada i smjernica Komore, stručno usavršavanje i ostalo po potrebi. Iako je u javnoj raspravi zakonodavac napomenuo da će iz teksta Pravilnika ukloniti točke 7. i 8. članka 9. (stručno usavršavanje i „ostalo“ po potrebi) jer nisu precizno definirane u odnosu na svrhu, razvidno je da su ti kriteriji ocjenjivanja i dalje prisutni u Pravilniku pa se postavlja pitanje koja je svrha javne rasprave ako se mišljenja struke (lege artis) i dogovori ne poštuju.

Odluku o provođenju redovitog stručnog nadzora donosi Povjerenstvo u pisanom obliku. Dostavlja se psihoterapeutu ili savjetodavnom terapeutu nad čijim radom se obavlja stručni nadzor i poslodavcu najkasnije 15 dana prije provođenja stručnog nadzora. Izvanredni stručni nadzor može se provesti i bez prethodne najave uz obavijest psihoterapeutu telefonskim putem, a odluka se može uručiti neposredno prije provođenja samog nadzora. Tijekom nadzora mora biti prisutan terapeut nad kojom se nadzor provodi i odgovorna osoba ako se nadzor provodi nad tijelom. Nadzor se mora provesti u najkraćem roku, u pravilu tijekom jednog radnog dana bez ometanja rada psihoterapeuta. Onemogućavanje provođenja stručnog nadzora od strane psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta je teža disciplinska povreda obveze na temelju koje se pokreće disciplinski postupak. O provedenom nadzoru se sastavlja zapisnik s obveznim sadržajem propisanim člankom 15. Pravilnika uz obvezatno očitovanje psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta nad čijim je radom stručni nadzor proveden. Slijedi dostava zapisnika, nalaza i mišljenja Povjerenstva u roku od 15 dana.

Za utvrđene manje stručne propuste Povjerenstvo donosi odluku kojom psihoterapeutu određuje provođenje odgovarajućih mjera i rokove za provođenje mjera koji ne mogu biti duži od tri mjeseca. Po proteku roka provodi se kontrolni stručni nadzor kojim se utvrđuje je li psihoterapeut otklonio nepravilnosti i nedostatke, o čemu se sastavlja zapisnik. U slučaju kada Povjerenstvo Komore nakon kontrolnog stručnog nadzora utvrdi da i dalje postoji stručni propust ili povreda načela etike i/ili veći stručni propust ili teža povreda načela etike obvezno je roku od 15 dana zapisnike o provedenim nadzorima s nalazima i mišljenjem dostaviti Disciplinskom sudu Komore radi pokretanja disciplinskog postupka. Povjerenstvo je dužno o tome obavijestiti komoru nadležnu za područje medicine, psihologije, socijalnog rada, edukacijske rehabilitacije i socijalne pedagogije ako je psihoterapeut ili savjetodavni psihoterapeut završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u pojedinom od tih područja.

Protiv odluke Povjerenstva psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut ima pravo žalbe Upravnom odboru Komore, u roku od 15 dana od dana dostave. O žalbi se odlučuje u roku od 60 dana od dana primitka žalbe, odluka je izvršna. Člankom 20. Pravilnika propisana je mogućnost sankcije za provoditelja nadzora koji propusti poduzeti odgovarajuće mjere ili prekorači svoje ovlasti. Upravni odbor Komore brisat će ga s Liste stručnjaka. U javnoj raspravi predložene su i strože kazne za propuste provoditelja nadzora poput oduzimanja dopusnice za rad i izbacivanja iz Komore. Prijedlozi nisu prihvaćeni uz obrazloženje da se stručni nadzor provodi timski - dva psihoterapeuta i/ili savjetodavna terapeuta što bi trebalo osigurati određene korektive u postupanju pa mogućih štetnih radnji ne bi trebalo ni postojati.

Željko Čižmek, mag.act.soc.