Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestao je važiti Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu koji je donesen još 1995. godine i koji je u razdoblju od 1995. godine do 2019. godine doživio dvije Izmjene i dopune i to 1999. i 2005. godine. Donošenje novog Pravilnika o napredovanju bilo je prijeko potrebno i nužno. Novi Pravilnik o napredovanju donesen je u sklopu paketa pet novih pravilnika usmjerenih na administrativno rasterećenja učitelja i nastavnika. Pravilnik o napredovanju trebao je ubrzati sam postupak napredovanja, osuvremeniti ga i uskladiti ga s novim tokovima, dinamikom i zahtjevima sustava odgoja i obrazovanja koji je doživio mnogobrojne promjene od 1995. godine. Trebao je, između ostalog, poticati rad na projektima kao i izvrsnost.
Pravilnikom su uvedeni suvremeni kriteriji za napredovanje s naglaskom na pedagoškim kompetencijama i uspješnom radu s učenicima kao i radu na projektima u području odgoja i obrazovanja te unaprjeđenja sustava obrazovanja. Uveden je i sustav za praćenje putem računalnog sustava koji automatsko evidentira stručna usavršavanja kao dio administrativnog rasterećenja te postupak pokretanja napredovanja više ne uključuje slanje velikih količina dokumenata. Promijenjena je procedura samog napredovanja kako bi se povećala objektivnost postupka i smanjio utjecaj samo jedne osobe, odnosno uvedeno je tročlano povjerenstvo koje odlučuje o svakom pojedinom napredovanju, a uvedeno je i deveteročlano Povjerenstvo za napredovanje koje Ministar imenuje na rok od tri godine.
Iako je agencija nadležna za obrazovanje (Agencija) ostala nadležna za napredovanja, napredovanja više nisu bila u isključivoj nadležnosti agencije i njezinih savjetnika koji su obavljali uvid u stručno-pedagoški rad odgojno-obrazovnog radnika radi napredovanja, već predsjednik Povjerenstva za napredovanje, imenuje tročlano stručno povjerenstvo za svakog pojedinog odgojno–obrazovnog radnika. Već samo deveteročlano Povjerenstvo, a zatim i tročlana povjerenstva koja se imenuju za postupak napredovanja dovode u pitanje racionalizaciju i ekonomičnost kao i brzinu samog postupka napredovanja.
Prve Izmjene i dopune Pravilnika dogodile su se već u svibnju 2020. godine i objavljene su u Narodnim novinama, broj 60/2020. od 22. svibnja 2020. godine. U javnu raspravu o ovim Izmjenama i dopunama Pravilnika uključio se velik broj učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i odgajatelja te su tim svojim postupkom pokazali kako nisu zadovoljni donesenim Pravilnikom, a niti njegovim Izmjenama i dopunama iako su navedene izmjene i dopune zapravo išle u njihovu korist na način da su smanjeni bodovi koje učitelj, nastavnik, stručni suradnik mora sakupiti kako bi ostvario pravo na napredovanje.
Također, navedenim Izmjenama i dopunama, rok u kojem se treba podnijeti zahtjev za napredovanje u izabrano zvanje, produljen je za mjesec dana odnosno do 1. travnja. Glavni prigovori na Pravilnik uglavnom su se odnosili na proceduru ponovnog izbora u zvanje. Većina učitelja i stručnih suradnika koja se uključila u e-Savjetovanje smatrala je kako je nepotreban ponovni uvid u nastavni sat kod ponovljenog izbora u zvanje te kako je sasvim dovoljno samo priložiti dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 21. siječnja 2021. godine otvorilo je javno savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
Na redu su već druge Izmjene i dopune navedenog Pravilnika u manje od dvije godine od njegova stupanja na snagu. Dok su prve Izmjene i dopune bile manje, ove su opsežnije i veće i donose neke značajnije promjene.
Provedbom napredovanja u skladu s navedenim Pravilnikom uočeno je kako Pravilnik nije unaprijedio postupak napredovanja već je dodatno usporio proces napredovanja prevelikom administracijom i dodatno opteretio državni proračun što je bilo jasno već samim imenovanjem povjerenstava koja su bila zadužena za napredovanja i čiji članovi za taj rad plaćeni mjesečnim honorarima. Sve ono što je prilikom donošenja Pravilnika u srpnju 2019. godine navedeno kao njegova prednost pokazalo se zapravo suprotnim.
Važnije Izmjene i dopune Pravilnika odnosne se prvenstveno na ukidanje Povjerenstva za napredovanje koje je bilo sastavljeno od osam članova i predsjednika i koje je Ministar na temelju javnog poziva imenovano na rok od tri godine, a onda samim time i ukidanje tročlanog povjerenstva koje je odlučivalo o svakom pojedinom zahtjevu za napredovanje odgojno-obrazovnog radnika. Samim time postupak napredovanja u potpunosti je vraćen u nadležnost Agencije koja osim što utvrđuje je li zahtjev za napredovanje uredan i sadrži li svu potrebitu dokumentaciju, vrši i uvid u stručno–pedagoški rad odgojno-obrazovnog radnika radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta izvrsnosti. Uvođenjem uloge povjerenstava u postupku napredovanja, Agencija je izgubila stručnu ulogu, iako je i dalje bila nadležna za postupak napredovanja, a ovim Izmjenama i dopunama postupak napredovanja ponovo je vraćen u potpunu nadležnost Agencije.
Zahtjev za napredovanje, kao i do sada, samostalno podnosi odgojno–obrazovni radnik, ali je o tome dužan obavijestiti školsku ustanovu s kojom ima zasnovan radni odnos. Također se ukida i vrijeme odnosno razdoblje od 1. rujna do 1. travnja u kojem su odgojno-obrazovni radnici Agenciji bili dužni podnijeti svoje zahtjeve za napredovanje.
Uz zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnici dužni su podnijeti dokaze o ispunjavanju općih uvjeta, uvjeta izvrsnosti kao i svih obveza propisanih Pravilnikom uz iznimku da su dužni podnijeti samo dokaz o ispunjavanju obveza propisanih Pravilnikom za zvanje u koje su izabrani u trenutku podnošenja zahtjeva ako se radi o obnavljanju napredovanja u izabrano zvanje, odnosno o izboru u niže zvanje. Navedenu dokumentaciju dužni su dostaviti uz zahtjev obzirom da prilikom zaprimanja zahtjeva za napredovanje Agencija više ne vrši provjeru je li sva potrebna dokumentacija za napredovanje u zvanje pohranjena i dostupna u e Matici, Registru zaposlenih u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja. Upravo provjera potrebite dokumentacije za napredovanje u navedenim sustavima isticala se kao administrativno rasterećenje i veliki plus u pojednostavljenju samog postupka napredovanja prilikom donošenja Pravilnika o napredovanju.
Usvojenost ishoda definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, odnosno usvojenost ishoda definiranih krovnim dokumentom za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj, više nije uvjet za napredovanje. Također, unaprjeđivanje rada škole kao jedan od kriterija za napredovanje u zvanje mentora i savjetnika, odnosno unaprjeđivanje rada škole i unaprjeđivanje sustava obrazovanja za napredovanje u izvrsnog savjetnika u skladu s člankom 8. Pravilnika nije uvjet za napredovanje. Sudjelovanje u unapređenju rada škole i unapređenju obrazovanja u skladu s kriterijima navedenim u čl. 8. Pravilnika i dalje se boduje, ali nije uvjet koji odgojno-obrazovni radnik mora ispuniti kako bi napredovao u zvanje.
Odgojno-obrazovni radnici, da bi napredovali, više ne moraju sudjelovati na e-Savjetovanjima o dokumentima iz područja obrazovanja. Ova promjena omogućuje odgojno-obrazovnim radnicima da bez pritiska sudjeluju na onim e-Savjetovanjima i u vezi onih dokumenata koji ih doista i zanimaju, a ne samo "pro forma" kao do sada. Izmjenama i dopunama Pravilnika smanjen je potreban broj sati kontinuiranog profesionalnog razvoja sa 150 sati na 120 sati za napredovanje u zvanje savjetnika, odnosno sa 200 sati na 150 sati kod napredovanja u zvanje izvrsnog savjetnika.
Također su smanjene i godine rada obavljanja poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama koje su potrebne za napredovanje u zvanje mentora. Kao pravilo i dalje ostaje da je potrebno najmanje pet godina rada, ali je iznimno dana mogućnost napredovanja i onima koji u navedenim zvanjima u školskim ustanovama rade i tri godine uz uvjet da su sakupili najmanje četrdeset bodova iz minimalno četiri kategorije u skladu s člankom 8. Pravilnika, naravno uz ispunjenje općih uvjeta potrebnih za napredovanje u zvanje mentora (položen stručni ispit, kontinuirani profesionalni razvoj od najmanje 100 sati itd.)
Izmjenama i dopunama Pravilnika povećava se broj bodova koje učitelji, stručni suradnici, odgajatelji, mogu ostvariti na temelju objave znanstvenog rada, odnosno pravi se razlika između znanstvenih i stručnih radova kao i razlika jesu li ti radovi objavljeni u publikacijama u Republici Hrvatskoj ili izvan nje. Izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju u završnim i prijelaznim odredbama navedeno je kako odgojno-obrazovni radnici koji su u trenutku stupanja na snagu Pravilnika zatečeni na radnom mjestu ravnatelja, a koji imaju 15 godina radnog iskustva isključivo na poslovima ravnatelja školske ustanove te koji su tijekom posljednjih pet godina prikupili najmanje 60 bodova iz minimalno četiri kategorije u skladu s člankom 8. Pravilnika, mogu napredovati u zvanje savjetnika bez ispunjenog uvjeta od najmanje 5 godina provedenih u zvanju mentora.
Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja uputila je svoje komentare i prijedloge na Nacrt Izmjena i dopuna Pravilnika o napredovanju. Neki od upućenih prijedloga i komentara srednjoškolskih ravnatelja odnosi se na mogućnost izravnog napredovanja u zvanje savjetnika koje smatraju djelomičnim rješenjem jer nije dana mogućnost izravnog napredovanja u zvanje izvrsnog savjetnika dugogodišnjim ravnateljima koji su prikupili i velik broj bodova. Također smatraju, između ostalog, kako se postignuto napredovanje u zvanje onih odgojno-obrazovnih radnika koji budu imenovani za ravnatelja treba zamrznuti za vrijeme ravnateljskog mandata te se aktivirati nakon što se, istekom mandata ravnatelja, ti isti odgojno-obrazovni radnici vrate na svoja radna mjesta učitelja, stručnih suradnika, odgajatelja.
Ovim Izmjenama i dopunama Pravilnika koje bitno mijenjaju nadležnost i sam postupak napredovanja smanjuje se administrativno opterećenje i opterećenje državnog proračuna, ubrzava se sam postupak napredovanja koji je ponovno vraćen u potpunu nadležnost Agencije kao stručnom tijelu nadležnom za proces odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Omogućuje se odgojno-obrazovnim radnicima lakše prikupljanje potrebnog broja bodova za napredovanje i omogućuje se ravnateljima da, pod određenim uvjetima, mogu izravno napredovati u zvanje savjetnika.
Sandra Tomić Ilić, dipl. iur.
