Vlada Republike Hrvatske podnijela je 19. studenoga 2020. godine Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese u hitnom postupku. S obzirom na hitni postupak, Zakon je donesen već 27. studenog 2020. godine, a s obzirom na odredbu članka 22. Zakona kojom je propisano da Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, Zakon je stupio na snagu 28. studenoga 2020. godine. Hitnost u postupanju donošenja i stupanja na snagu navedenog Zakona rezultat je interventnih mjera Vlade Republike Hrvatske zbog epidemije koronavirusa. Naime, zbog posljedica nastupa posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom koronavirusa na materijalnopravne i procesnopravne odnose koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, navedene zakonske izmjene donesene su s ciljem pojačane zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika), koje će osigurati da se ovršni postupak i postupak osiguranja provodi elektroničkim putem brzo i efikasno uz što manje troškova.
U nastavku ovog članka navodimo pregled najvažnijih izmjena i dopuna Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020.; dalje u tekstu: OZ), uz poseban osvrt na one odredbe Zakona koje stupaju na snagu nakon ispunjenja tehničkih uvjeta za njihovu primjenu. Naime, Zakon se u pravilu primjenjuje na postupke pokrenute nakon datuma stupanja na snagu (dakle, nakon 28. studenog 2020.), osim pojedinih odredaba koje su primjenjive i na postupke u tijeku, dok će pojedine odredbe Zakona stupiti na snagu tek kad se ostvare tehnički uvjeti za njihovu primjenu (primjerice podnošenje prijedloga za ovrhu na propisanom obrascu u elektroničkom obliku).
U članku 8. OZ-a koji se odnosi na dostavu dodani su novi stavci kojima su poboljšana pravila vezana za dostavu u postupku ovrhe. U slučaju kada se nakon dva neuspješna pokušaja dostava obavlja putem e-oglasne ploče sudova propisano je da se u tom slučaju, kada je riječ o dostavi građaninu, obvezno ubacivanjem u poštanski sandučić dostavlja i obavijest o danu isticanja pismena na e-oglasnoj ploči suda, a kada je to moguće da mu se ta obavijest dostavlja i u osobni korisnički pretinac kroz servis e-Građanin. Iznimno, kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije, ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku. Prema navedenom, uređuje se komunikacija sudionika u postupku koji su obvezni elektroničke komunikacije u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku radi usklađenja s pravilima o dostavi u parničnom postupku.
Odredbama članka 14. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun. Uz navedeno propisuje se koji sudionici u postupku imaju pravo na jedinstvenu naknadu i da će se iznos te ostali detalji u vezi s naknadom urediti Pravilnikom, koji će sukladno članku 21. stavku 1. Zakona Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Nadalje, ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine neće se provoditi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja prema fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost, te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost, ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću. Uzimajući u obzir da je uslijed epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARSCoV-2 došlo do smanjenja gospodarske aktivnosti koja nužno posljedično dovodi do gubitka radnih mjesta i do smanjenja platežne moći građana za podmirivanje redovitih obveza, bilo je nužna zakonodavna intervencija da se uravnoteženim rješenjima čuva egzistencijalna sigurnost građana i gospodarska aktivnost. Nakon analiza cjelokupnih kretanja u smislu gore navedenog, zaključeno je da bi bilo svrsishodno propisati da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine neće provoditi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja.
U pogledu posebnih uvjeta za određivanje ovrhe na nekretnini, iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti povećan je sa 20.000,00 na 40.000,00 kuna. Naime, sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Isto tako, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, sud će moći odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
Člankom 12. Zakona dopunjen je i članak 172. OZ-a kojim su propisana izuzeća od ovrhe pa posljedično tome i primanja koja se smiju isplaćivati na posebni (tzv. zaštićeni) račun. Tom izmjenom, proširena je lista primanja koja su izuzeta od ovrhe, pa je poslodavcima omogućeno pored dosada definiranih primanja isplaćivati na radnikov zaštićeni račun primjerice i novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima.
Značajnije izmjene izvršene su u Glavi trećoj OZ-a, koja je odnosi na predlaganje i određivanje ovrhe te će pritom pojedine odredbe Zakona stupiti na snagu tek kad se ostvare tehnički uvjeti za njihovu primjenu. Izmijenjen je članak 39. OZ-a na način da propisano da prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati:
- oznaku suda,
- ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka,
- ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj,
- naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu,
- ovršni zahtjev i
- potpis podnositelja.
Za razliku od dosadašnjeg postupanja, prema kojemu se ovršni postupak pokretao tako da se prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosio sudu, a na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku, novim odredbama članka 39.a koji je dodan iza članka 39. Zakona, propisano je da se ovršni postupak i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu nadležnom sudu. Novost je za prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave da će se podnositi na propisanom obrascu, za razliku od dosadašnjeg postupanja kada prijedlog nije imao propisan obrazac te je on u pravilu, u ime stranke, sastavljao odvjetnik. Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom navedene obrasce, a sukladno odredbi članka 21. Zakona, to će biti u roku 90 dana od dana stupanja Zakona na snagu. Prema tome, podnošenje prijedloga za ovrhu na propisanom obrascu bit će moguće tek kada ministar pravosuđa donese pravilnik kojim će biti propisan predmetni obrazac prijedloga. Do stupanja na snagu tog pravilnika, prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave, sukladno članku 21. stavku 5. Zakona, podnosi se prema odredbama Ovršnog zakona (NN 112/12., 25/13., 93/14., 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17).
Člankom 4. Zakona propisano je da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi javnim bilježnicima putem informacijskog sustava na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Iznimno, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji podnosi fizička osoba može se fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije koja će isti elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti javnom bilježniku. Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno po abecednom redu njihovih prezimena. Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora se opisati tražbina iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojna ispravu na temelju koje se predlaže ovrha. Bitno je naglasiti kako je prijelaznim i završnim odredbama Zakona u članku 21. stavku 4. propisano da dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu javnim bilježnicima, podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave obavlja se po pravilima Ovršnog zakona (NN 112/12., 25/13., 93/14., 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.).
Prema navedenom, novost koja se odnosi na prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a koja će stupiti na snagu kada se steknu tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika postupka, o čemu će Odluku donijeti ministar pravosuđa, jest da se podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku, a samo iznimno, u slučaju kada ga podnosi fizička osoba, moći će se predati u papirnatom obliku u jedinicu Fine koja će ga potom elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište. Nakon primitka na sudu, prijedlozi će se automatski povjeravati u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, prema abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. No, sukladno navedenom članku 21. Zakona, sve dok za to ne budu ispunjeni tehnički uvjeti, podnošenje prijedloga za ovrhu bit će kao i do sada, u papirnatom obliku, javnom bilježniku čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. Novost je da se u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora opisati tražbina iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojna isprava na temelju koje se predlaže ovrha, a kako bi sam dužnik znao na što se odnosi njegov dug.
Mjere za ovršene građane na području pogođenom potresom
Zbog teške situacije i brojnih poteškoća koje su nakon razornog potresa zadesile građane u pogođenom području, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 4. siječnja proglasila katastrofu za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Uslijed takvih izvanrednih okolnosti, postupanja Ministarstva pravosuđa i uprave očekivano su usmjerena su na donošenje odluka radi pružanja pomoći građanima i poslovnim subjektima kako bi se teške okolnosti lakše savladale.
Ministarstvo pravosuđa i uprave predložilo je Hrvatskoj javnobilježničkoj komori da javni bilježnici odgode donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kao i otpremu već donesenih rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u predmetima u kojima su ovršenici osobe sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u područjima zahvaćenima potresom. Sukladno odredbama članka 65. stavka 1. točke 9. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa. S obzirom na činjenicu da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 4. siječnja 2021. godine proglašena katastrofa na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, ovršenici imaju mogućnosti zatražiti odgodu ovrhe. Zahtjev za odgodu podnosi se mjesno nadležnom sudu koji o zahtjevu odlučuje žurno. Uz, to postoji mogućnost odgode ovrhe suglasnošću stranaka (pristankom ovrhovoditelja) prema članku 69. OZ-a, u kojem slučaju nadležni sud ne ispituje pretpostavke za odgodu već istu odgađa na prijedlog stranaka.
Nadalje, u priopćenju Porezne uprave koje je objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva financija, Porezna oprava objavila je da će uslijed katastrofe uzrokovane potresom na zahvaćenim područjima primjenjivati posebna pravila u provedbi ovršnog postupka. Posebna pravila primjenjivat će se do 12. srpnja 2021. Posebna pravila odnose se na provedbu ovršnog postupka prema poreznim dužnicima s područja na kojem je uslijed potresa nastupila katastrofa, a koje obuhvaća dijelove Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije.
Porezni dužnici koji su 29. prosinca 2020. imali sjedište ili prebivalište na području gradova Petrinje, Gline, Siska, Hrvatske Kostajnice te općina Lekenika, Sunje, Donjih Kukuruzara, Majura, Dvora, Topuskog, Gvozda, Kravarskog, Pisarovine i Pokupskog smatraju se dužnicima s područja pogođenih potresom. Ostali porezni dužnici s područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije smatrat će se dužnicima s područja pogođenih potresom ako dokažu da su uslijed potresa pretrpjeli štetu koja ih onemogućava u podmirivanju poreznog duga te ove dužnike se poziva da se jave Službi za naplatu i ovrhu svog nadležnog područnog ureda. Ministarstvo financija, Porezna uprava za potraživanja za čiju je naplatu nadležna, prema dužnicima s područja pogođenih potresom neće upućivati opomene, niti pokretati ovršni postupak na novčanim sredstvima dužnika radi naplate poreznog duga do 12. srpnja 2021., bez obzira na to za koji bi se dug ovršni postupak trebao pokrenuti i kada je isti dospio. Dakle, u navedenom razdoblju Ministarstvo financija, Porezna uprava će se suzdržati od donošenja rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima prema svim poreznim dužnicima s potresom pogođenih područja, kao i od provedbe javne prodaje u započetim postupcima ovrhe na pokretninama. U istom razdoblju, Ministarstvo financija, Porezna uprava neće inicirati niti postupke ovrhe na nekretnini. Međutim, Porezna uprava će i dalje provoditi mjere osiguranja naplate poreznog duga donošenjem rješenja o ovrsi pljenidbom pokretnina kao i zasnivanjem založnog prava na nekretninama dužnika. Napominjemo, kako se ovrha po rješenjima o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava koja su zaprimljena na izvršenje kod Financijske agencije prije 12. siječnja 2021. neće obustavljati, osim u slučajevima kada su ispunjeni uvjeti za obustavu ovršnog postupka propisani člankom 147. Općeg poreznog zakona (NN 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.) i u slučaju sklapanja upravnog ugovora. Slijedom toga, u navedenom razdoblju do 12. srpnja 2021. Porezna uprava neće:
1. upućivati opomene niti donositi rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima,
2. provoditi javna prodaja u započetim postupcima ovrhe na pokretninama,
3. inicirati postupke ovrhe na nekretnini.
Zbog teške situacije i brojnih poteškoća koje su nakon razornog potresa zadesile građane Sisačko-moslavačke županije, članice Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja obustavile su naplatu potraživanja prema građanima Sisačko-moslavačke županije. Osim toga, pokretanje novih ovršnih postupaka se također ne provodi prema građanima s područja Gline, Petrinje i Siska od 29. prosinca 2020. godine.
S obzirom na podatak da je u Sisačko-moslavačkoj županiji oko 11 tisuća blokiranih građana, privremena obustava ovršnih postupaka te odgoda postojećih ovrha svakako doprinose sigurnosti građana iz potresom pogođenih područja, međutim u ovakvim uvjetima potrebna je sustavna pomoć, budući da će i nakon isteka privremenih mjera biti potrebno sanirati štetne posljedice koje su na građane, ali i gospodarstvo prouzročile izvanredne okolnosti uzrokovane potresom.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
