Članak 172. Zakona o izmjeni i dopuni Ovršnog zakona i njegova primjena u obrazovnim ustanovama

„Izuzeti su od ovrhe:

...

15. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,

18. dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,

21. sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat“.

Citirana izmjena Ovršnog zakona jako je važna za osobe protiv kojih se vodi ovršni postupak na novčanim sredstvima, jer su ovom izmjenom stekli pravo da im poslodavac (vrtić, škola, fakultet)  na „zaštićeni račun“ isplati određena materijalna prava propisana Pravilnikom o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 10/17., 128/17., 106/18., 01/19., 80/19., 1/20. i 74/20 ).

S obzirom na to da je sve veći broj radnika (obrazovnog, administrativnog i  tehničkog osoblja) u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama opterećen ovršnim postupkom na novčanim sredstvima, svake godine u vrijeme kada se radnicima isplaćuje prigodna nagrada – božićnica ili regres, jubilarna nagrada, odnosno nagrada za radne rezultate, radi se pritisak na ravnatelje obrazovnih ustanova da pronađu model njihove isplate, odnosno da te isplate ne budu zahvaćene namirenjem dijela tražbine u ovršnom postupku.

Do prije par godina ravnatelji su navedeni problem rješavali primjerice isplatom prigodne nagrade u gotovini putem gotovinskih blagajni koje su vodile računovodstva, no prema uputi nadležnih tijela u zadnje dvije godine takav je način isplate u potpunosti zabranjen. Razlog tome leži u činjenici da se sve više ovrhovoditelja žalilo da se takvim načinom isplate uskraćuje prisilna naplata i da se radi o svojevrsnoj prevari ovršnog sustava.

Ovakva izmjena zakona pokazala je određeni socijalni karakter prema jednoj od najugroženijih struktura društva – osobama opterećenim ovrhom, te omogućila poslodavcu da radniku na otvoreni „zaštićeni račun“ isplati prigodnu nagradu – božićnicu, odnosno regres za korištenje godišnjeg odmora, novčanu paušalnu naknadu za podmirivanje troškova prehrane, novčanu nagradu za radne rezultate i drugi oblik dodatnog nagrađivanja radnika, te jubilarnu nagradu. Također, radniku se mogu na „zaštićeni račun“ isplaćivati i dnevnice za službena putovanja, te sindikalne socijalne potpore.

Pobrojana materijalna prava radniku se mogu isplatiti na „zaštićeni račun“ do visine novčanog iznosa koji se prema Pravilniku o porezu na dohodak ne smatra oporezivim, a ostatak razlike mora se isplatiti na tekući račun radnika koji podliježe ovrsi.

Primjeri neoporezivih iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak:

Slijedom navedenog možemo zaključiti da se donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona omogućilo radnicima opterećenim ovrhama da ostvare dodatne prihode. Također se u jednu ruku pomoglo i poslodavcima koji su prethodnih godina imali puno problema oko načina isplate materijalnih prava radnicima bez da se isti ovrše, pa je često dolazilo do isplate božićnica, regresa i dr. radniku u gotovini na ruke.

Slaven Vukašinec, dipl. iur.