Danom početka primjene Upute, a to je od 30. studenoga 2020., prestaje se primjenjivati Uputa o mjerama za sprječavanje širenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i osiguranje uvjeta za redovito obavljanje poslova u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Uputa od 2. studenoga 2020.). Ipak, kako je to utvrđeno Uputom, na snazi ostaju pojedine odluke donesene temeljem Upute od 2. studenoga 2020., kao što su to odluke o imenovanju koordinatora za zaštitu od bolesti COVID-19, te odluke kojima je određenim radnicima odobren rad od kuće1. Prateći odredbe ove Upute možemo zaključiti kako se nastoji razraditi organizacija rada u tijelima državne uprave, a koje poglavlje je u Uputi 2. studenoga 2020. razrađeno kao "Rad od kuće". Možemo reći da ministar pravosuđa i uprave (nadležni ministar) ovom uputom "proširuje" mogućnost uređenja rada za vrijeme ove epidemije.
Uvodno, nadležni ministar navodi kako će čelnik tijela organizirati rad tijela državne uprave na način koji je za to tijelo najprimjereniji, odnosno na način koji će najbolje odgovarati potrebama i naravi poslova tijela državne uprave te ujedno predlaže nekoliko mogućnosti koje bi čelnici tijela mogli primijeniti, kao na primjer:
a) uređenje rada od kuće primjerice samo za neke ustrojstvene jedinice ili samo za pojedine službenike u ustrojstvenoj jedinici, u razdoblju koje odredi čelnik tijela, a ukoliko postoje opravdani razlozi za to. Uputa ne definira koji bi to bili opravdani razlozi tako da ostaje na čelnicima tijela da utvrde postojanje/nepostojanje opravdanih razloga;
b) rad od kuće službenika tijekom radnog tjedna, na način da pojedini službenici određenim danima rade od kuće, a jedan ili više preostalih dana rade u tijelu državne uprave;
c) rad od kuće u timovima, koji bi se međusobno izmjenjivali prema odluci čelnika tijela;
d) rad od kuće službenika kojima u radnom prostoru nije moguće osigurati razmak od 2 metra od drugog zaposlenika čak ni preraspodjelom ukupno dostupnog uredskog prostora, aktivacijom i prenamjenom prostora koji se uobičajeno koriste za sastanke ili druge aktivnosti, razmještanjem ili premještajem uredskog namještaja ili, ako je to moguće, radom u smjenama, pri čemu će se navedenim službenicima odrediti rad od kuće na vrijeme od tjedan dana ili dva, nakon čega će se oni vratiti na posao u prostorije tijela državne uprave, a na rad od kuće u istom trajanju uputit će se drugi službenik koji radi u istom prostoru;
e) drugi način organizacije rada koji odredi čelnik tijela.
Nadalje, u odnosu na Uputu od 2. studenoga 2020. strože se uređuje rad namještenika i službenika koji svoje poslove ne mogu obavljati od kuće jer je izričito navedeno da se organizacija rada od kuće ne primjenjuje na tu skupinu radnika2.
Uputa također uključuje da neovisno o organizaciji rada tijela državne uprave, čelnik tijela može odobriti rad od kuće službenicima u taksativno navedenim slučajevima koji su bili navedeni i u Uputi od 2. studenoga 2020., uz izmjenu da se u novoj Uputi i trudnice navode kao skupine radnika koje mogu zatražiti rad od kuće s tog osnova.
Vezano uz rad od kuće službenika s kroničnim nezaraznim bolestima ova Uputa (u točki 8.) konkretizirala je tipove bolesti i zdravstvenih stanja koja mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID upućujući na dokument koji sadrži popis tih bolesti i stanja, a izdan je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo3.
Ujedno, Uputom je propisano "preispitivanje" odluka za rad od kuće službenicima s kroničnim nezaraznim bolestima u smislu točke 7. Upute od 2. studenoga 2020. kao i naloženo ukidanje takvih odluka u slučaju da se ne radi o bolesti i zdravstvenom stanju iz točke 8. Upute. Dakle, čelnicima državnih tijela naloženo je takve odluke preispitati i ukinuti one kod kojih potvrde liječnika ne ukazuju na stanja i bolesti predviđenih dokumentom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Shodno tomu, proizlazi da će radnici koji su zatražili rad od kuće s osnova postojanja kronične nezarazne bolesti morati poslodavcima dostaviti potvrdu da imaju bolest ili njihovo zdravstveno stanje odgovara onome navedenomu u dokumentu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Po mišljenju autorice, poslodavcima – čelnicima državnih tijela se ovdje pruža pravna osnova za pribavljanje takvih podataka od radnika. Isto tako, Zakon o liječništvu ("Narodne novine", broj 121/03., 117/08.) u članku 21. utvrđuje kako slijedi: "Sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mora čuvati kao liječničku tajnu i može je otkriti, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uže obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika.“ Dakle, službenik bi, ukoliko bi se pozvao na postojanje kronične nezarazne bolesti ili takvog zdravstvenog stanja koji bi mogli dovesti do težeg oblika oboljenja uslijed zaraze bolešću COVID-19, mora dostaviti dokaz da boluje od neke od navedenih kroničnih nezaraznih bolesti, odnosno dati svoj pristanak liječniku opće prakse da mu izda takvu potvrdu i dostaviti ju poslodavcu.
Odredbe o dužnostima koordinatora za zaštitu od bolesti COVID-19, o radnom vremenu, o obvezi upotrebi maski za lice, zatim o ograničavanju sastanaka, konferencija, smanjenju fizičkih kontakata, mjerenja temperature zaposlenih, slijedivosti kontakata, obavijesti o mogućoj zarazi, standardima čišćenja osobnog radnog prostora, prozračivanju radnih prostorija nisu se mijenjale te su jednake onima navedenim u Uputi od 2. studenoga 2020.
Detaljnije o uređenju rada od kuće u realnom i javnom sektoru u vrijeme izvanrednih okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 pročitajte ovdje.
Izradila:
Branka Erić, mag. iur. univ. spec. oec
^ 1Na snazi ostaju one odluke o radu od kuće za radnike koji su postavili zahtjeve za rad od kuće temeljem točki 1. do 6. Upute od 2.studenoga 2020.i dostavili odgovarajuće potvrde uz navedeni zahtjev, a to su: radnici kojima je izrečena samoizolacija za vrijeme trajanja samoizolacije na temelju priložene odgovarajuće potvrde liječnika ili nadležne epidemiološke službe, zatim jednom od roditelja ili skrbnika djeteta kojem je predškolska ustanova prestala s radom zbog epidemije ili škola provodi on-line nastavu (I. do IV. razred osnovne škole), na temelju odgovarajućeg dokaza o nastupu tih okolnosti i za vrijeme trajanja tih okolnosti; jednom od roditelja ili skrbnika djeteta s poteškoćama u razvoju, jednom od roditelja ili skrbnika odraslog djeteta s invaliditetom, članu obitelji koji se brine o osobi s invaliditetom te radnicima s invaliditetom.
^ 2 U Uputi od 2. studenoga 2020. navodi se da se toj skupini radnika može odobriti rad u smjenama na način da se radnici izmjenjuju tjedan za tjedan ili dva tjedna za dva tjedna.
